elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

2 Feb 2011 - biznis
Simens započeo 2011. sa rastom

1 Feb 2011 - emportal
Teslin toranj u Beogradu?

1 Feb 2011 - biznis
Timočka krajina nudi ulaganja u OIE

1 Feb 2011 - energoportal
Utvrđivanje sirovinskog potencijala kopa „Drmno“

30 Jan 2011 - novosti
Nedovoljno iskorišćena energija vetra

30 Jan 2011 - kWh
Nema novca za brži razvoj

30 Jan 2011 - kWh
Studija određuje broj i snagu

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 3865 do 3871 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


30 Jan 2011 - kWh - Nema novca za brži razvoj

Ni u ovoj godini, za koju ekonomisti procenjuju da bi mogla da bude teža za poslovanje u odnosu na 2010. godinu, „Elektroprivreda Srbije“ neće stati sa investicijama. Prema planu poslovanja JP EPS-a, a koji je Upravni odbor EPS-a usvojio krajem 2010. godine, predviđene su investicije u tehničke programe od 54,4 milijarde dinara, a od toga su 33,5 milijarde dinara sredstva EPS-a. Plan je, međutim, urađen sa pretpostavkama povećanja cene električne energije već od januara ove godine za 15,1 odsto, a kako se to nije dogodilo, izvesno je da će doći do izmena. Prema najavama iz Direkcije za strategiju i investicije EPS-a, najvažnije planirane investicije u tehničke programe prema utvrđenim prioritetima ostaće i u delimično promenjenom planu poslovanja.
Najvažnije investicije u 2011. godini, prema planu poslovanja, jesu završetak započetih radova, vrednosti oko 10 milijardi dinara, u elektranama, rudnicima i distribucijama, kao i pripremni radovi za investicije iz stranih kredita i donacija. To podrazumeva dobijanje dozvola i saglasnosti, neophodne dokumentacije i gradnju infrastrukture, a EPS obično u takvim aranžmanima učestvuje sa oko 15 odsto sopstvenih sredstava. U prioritetima investicija su i eksproprijacija i preseljenje naselja Vreoci, kao i premeštanje groblja u Vreocima, što je preduslov za proizvodnju dovoljne količine uglja narednih godina.
– Što se tiče ulaganja u revitalizacije i modernizacije prioritet će u narednom periodu imati ugljeni sektor i hidrosektor, a ulaganjima u prethodnih 10 godina zaokružena je revitalizacija većeg dela termokapaciteta – kaže Slobodan Mitrović, direktor strategije i investicija u proizvodnji. – Veoma je bitno i da se što pre nastavi sa pripremama za blagovremenu zamenu i otvaranje novih kopova, kako proizvodnja uglja ne bi postala ograničavajući faktor proizvodnje električne energije u termoelektranama. Posle desetogodišnjeg intenzivnog ulaganja u obnovu termosektora, na red su došle hidroelektrane.

Vreme je za hidraše

– Ulaganje u hidrosektor je više nego opravdano, jer se tokom prošle godine pokazalo koliko je neophodno podmladiti te kapacitete – kaže Mitrović. – Samo u 2010. godini HE su proizvele 13,5 milijardi kilovatsati, a pre 10 godina ukupna proizvodnja EPS-a bila je 20 milijardi kilovatsati. To je dokaz da su objekti, iako u proseku stari preko 36 godina, pokazali veoma dobru pogonsku spremnost, a ljudi koji rade iskustvom i znanjem uspeli da prerade maksimalnu količinu vode sa toliko starim kapacitetima. Kako ističe Mitrović, tokom ove godine nastavlja se revitalizacija drugog agregata u „Bajinoj Bašti“, finansirana kreditom nemačke KfW banke, a do kraja 2011. godine počeće i modernizacija trećeg agregata. Ukupna vrednost modernizacije četiri agregata je 74,8 miliona evra, a tokom ove godine planirana su plaćanja za opremu i radove za 10 miliona evra.
Očekuje se i da tokom ove godine bude završena modernizacija prvog agregata na „Đerdapu 1“, koji se finansira iz ruskog duga, te da se do kraja godine krene i sa obnovom drugog agregata.
Što se tiče obnove HE „Zvornik“, koja će biti finansirana kreditom, takođe KfW banke, od 70 miliona evra, u toku je priprema tenderske dokumentacije. U ovoj godini očekuje se realizacija kompletne tenderske procedure, potpisivanje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem i početak radova na revitalizaciji. Planirano je da se u 2011. godini plati avans izvođačima radova i konsultantu od oko sedam miliona evra. Uveliko se radi i na analizi dokumentacije za pripremu izgradnje reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“.
– Za tri meseca trebalo bi da budu poznati rezultati analize dokumentacije i ako budu pozitivni, ove godine može da se očekuje priprema kompletiranja dokumentacije, a konkretni potezi iduće godine – objasnio je Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju u Direkciji za strategiju i investicije. – Što se tiče izbora strateških partnera u investicionim projektima gradnje novih termoblokova TENT B-3 i „Kolubara B“ ponude treba da stignu krajem februara. Očekuje se da će u drugom kvartalu, odnosno najkasnije do juna, biti i izabrani strateški partneri za ova dva projekta. Kada budu izabrani strateški partneri kreću pregovori, potom potpisivanje ugovora i formiranje zajedničkih preduzeća.
U projektima gradnje 10 malih HE na Ibru, ukupne snage 103 MW, sa italijanskom firmom „Seći energija“ ova godina, prema rečima Jakovljevića, neće biti dominantna što se tiče novčanog ulaganja. On kaže da je zajedničko preduzeće „Ibarske hidroelektrane“ počelo da funkcioniše i priprema se izrada studije opravdanosti. Osim ove studije, u 2011. godini radiće se na izradi dokumentacije, prostornog plana, pribavljanju uslova i dozvola.
U investicione poslove ubraja se i izbor strateškog partnera za modernizaciju i proširenje kapaciteta Toplane-termoelektrane Novi Sad, a u aprilu se očekuju ponude zainteresovanih kompanija. Do kraja godine trebalo bi da usledi izbor partnera, pregovori i dokapitalizacija. Što se tiče saradnje sa nemačkom kompanijom RWE, najintenzivnije se realizuje u okviru projekta hidroelektrana na Velikoj Moravi.
– Prethodna studija opravdanosti trenutno je u fazi procene i evaluacije i uskoro bi trebalo da bude donet zajednički stav EPS-a i RWE o daljim aktivnostima za završetak studije o gradnji HE na Velikoj Moravi – kaže Jakovljević. – Nemci, takođe, razmatraju gradnju RHE „Đerdap 3“, ali je postupak u početnoj fazi analize ranije dokumentacije.

Ugalj prioritetan za TE

Ulaganje u Rudarski basen „Kolubara“ je najvažniji investicioni prioritet u ovoj godini. Kako je objasnio Slobodan Mitrović, sa kreditima od Evropske banke za obnovu i razvoj od 80 miliona evra i KfW banke od 60 miliona evra obezbeđen je nastavak planiranog investicionog ciklusa, jer se nabavljaju odlagač i sistem za homogenizaciju i upravljanje kvalitetom za kopove na „Tamnavi“ i novi sistem kapaciteta 6.600 kubnih metara jalovine za polje B/C. Do kraja ove godine očekuje se potpisivanje ugovora sa bankama i priprema tenderske dokumentacije.
– Za razliku od ranijih aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama kada su za pripremu dokumentacije uvek bili angažovani njihovi konsultanti, ovog puta banke su prihvatile našu dokumentaciju – ukazuje Mitrović. – KfW radi proveru tehničkog dela dokumentacije, a EBRD iz oblasti zaštite životne sredine.
Tokom ove godine u „Kolubaru“ bi trebalo da bude uloženo oko 14,2 milijarde dinara. Teškoće investiranja u „Kolubaru“ su, međutim, u pripremama eksploatacije i za tu namenu „Kolubari“ je potrebno 4,9 milijardi dinara. Oko 1,3 milijarde dinara je planirano za redovnu eksproprijaciju, odnosno, kako kaže Mitrović, za zemlju „ispred fronta rada bagera“, a 3,6 milijardi za postupak preseljenja groblja i naselja Vreoci. Početak izmeštanja groblja bio je planiran za 1. decembar prošle godine i do današnjeg dana još nije počeo zbog problema sa lokalnom samoupravom. Ulaganja u eksproprijaciju u Vreocima, izmeštanje naselja i groblja i izgradnja infrastrukture ključna su za dalju sudbinu kopova i termoelektrana, jer već 2013. i 2014. godine, bez novih količina uglja, preti manjak struje.
– Ako se preseljenje Vreoca ne završi do kraja ove godine gde bi se dobile količine uglja od oko 36 miliona tona, izlaz postoji u podizanju proizvodnje na kopovima Polje „C“ i „Tamnava – Zapadno polje“, za koju je potrebno naba- viti novi sistem za kopanje uglja – ističe Mitrović. – Ali, ni ta ulaganja ne mogu da saniraju posledice izostajanja otkopa u Vreocima, već samo da ih ublaže. I u tom slučaju 2014. ili 2015. godine nedostajaće od četiri do pet miliona tona uglja godišnje, i to je 3,5 do četiri milijarde kilovat-sati, odnosno oko 200 miliona evra. Poteškoća je i što tolike količine električne energije teško da će moći da se prenesu preko postojeće mreže.
Prema planovima Direkcije EPS-a za strategiju i investicije, tokom ove godine planira se i priprema investiciono-tehničke dokumentacije i prostornog planiranja za otvaranje novog rudnika Površinskog kopa „Radljevo“. To je neophodan uslov za utvrđivanje opšteg interesa.
Investicije neće zaobići ni rudnike u Kostolcu, a za rudnik „Drmno“ planirano je 2,607 milijardi dinara. Ključno za Kostolac je što će do kraja godine biti razrešeno pitanje prostorno-planske dokumentacije i problema odvodnjavanja.
Iako je termosektor poslednjih nekoliko godina bio prioritet u investicijama, EPS i ove godine nastavlja se završetak započetih investicija u termoelektrane. U 2011. godini planiran je završetak kapitalnog remonta na bloku B-2 u „TE-KO Kostolac“ i priprema uslova za početak investicija za kapitalne remonte u 2012. godini na bloku 1 u „TE Kostolac B“. Do kraja godine očekuje se i potpisivanje ugovora o zajmu sa kineskom Eksim bankom, vrednom 334,63 miliona evra. Tim sredstvima finansirali bi se remont blokova B-1 i B-2, kao i sistem odsumporavanja na njima, a predviđena je i izgradnja luke i pruge.
Prema podacima Direkcije EPS-a za strategiju i investicije, u ovoj godini bi trebalo da bude završena i rekonstrukcija elektrofiltera na blokovima 1 i 2 u TENT B, kao i na TE „Kolubara“ A-5 i promena sistema otpreme pepela i šljake, kao i da se nastavi sa modernizacijom mlinova na bloku TENT A-4.

Zamena brojila

U planu poslovanja za ovu godinu predviđeno je i da distributivna preduzeća povećaju stepen naplate na 94 odsto, gubitke smanje na 13,8 odsto i zato bi bilo neophodno sprovesti sve planirane investicije. Planirana je zamena merne opreme za upravljanje i kontrolu i izgradnju prioritetnih trafo-stanica 110 kV iz kredita. Projekat zamene brojila jedan je od značajnijih u distributivnom sektoru, jer dugoročno može da obezbedi kvalitetnije upravljanje distributivnom mrežom, stvori uslove za smanjenje gubitaka, efikasnije održavanje, podizanje kvaliteta usluge i razvoj mreže.
Kako su potpisani ugovori o nabavci brojila i mernih uređaja sa EBRD i Evropskom investicionom bankom, vredni ukupno 80 miliona evra, uskoro bi trebalo da bude finalizovan i ugovor sa konsultantom, kao deo investicionog plana. Do kraja godine očekuju se i poslovi na prvim isporukama brojila. Važno ulaganje u distribuciji je i podizanje trafo-stanica od 110 kV zajmom od Svetske banke.
– Nabavka dve trafo-stanice 110 kV u vrednosti 3,3 miliona evra je završena, dok će još četiri TS, vredne 6,3 miliona evra, biti nabavljene u trećem kvartalu ove godine – podaci su iz plana investicija u distributivnom sektoru. – Do kraja godine planirana je i nabavka tri TS, od 4,6 miliona evra, a kako je na kraju postupka ostalo još 1,6 miliona evra, EPS je od Svetske banke zatražio da se taj novac potroši za gradnju nove TS 110 kV u Kraljevu.
U Direkciji EPS-a za strategiju i investicije ukazuju da sva planirana ulaganja imaju za cilj isključivo ispunjavanje energetskog bilansa, dok nema novca za početak novih investicija koje bi namirile rastuće potrebe za električnom energijom. A sve je očiglednija i nemogućnost održivog razvoja. Jedna od posledica smanjivanja ulaganja je i usporavanje započetih investicija i izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, a u slučaju da se ove i naredne godine nedovoljno uloži, sledi i manjak uglja i struje. Posledice su i povećanje gubitaka u distribuciji, ali i zaustavljanje u sprovođenju mera zaštite životne sredine i poštovanju međunarodnih obaveza.

Kreću male HE

Planom investicija predviđeno je i formiranje preduzeća koje će se baviti obnovljivim izvorima energije i tako koristiti povlašćene tarife. EPS je kod EBRD prijavio projekte malih HE u vrednosti od 45 miliona evra. Kako je objasnio Darko Nikolić iz Sektora za strateško planiranje u Direkciji EPS-a za strategiju i investicije, izabrano je 26 elektrana, a od toga bi se radila revitalizacija 17 postojećih.
– Još devet malih HE na postojećim vodoprivrednim objektima planirano je Programom ostvarivanja strategije razvoja – kaže Nikolić. – Kvalifikovali smo one za koje imamo sigurne podatke i na prvom mestu su male HE u distributivnim društvima, zatim na vodotokovima između dva objekta EPS-a, a ima i potpuno novih lokacija. Ukupna snaga bila bi 60 megavata, a plan je da se izgrade do 2015. godine.
Nikolić kaže da u ovih 26 malih HE nije ušla elektrana „Prvonek“ kod Vranja, koja je već u fazi gradnje i na jesen biće prvi potpuno novi megavat EPS-a, posle više od 20 godina.