ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
23 Mar 2011 - danas Srbija u energetskoj krizi 22 Mar 2011 - biznis Budući zakon o energetici jača ulogu AERS 21 Mar 2011 - novosti Prazan džep štedi struju 21 Mar 2011 - eps Čistiji ugalj donosi čistiju struju 20 Mar 2011 - danas Kolektori ušparali dva miliona dinara 20 Mar 2011 - politika Energetski pasoš imperativ za nove zgrade 17 Mar 2011 - b92 EPS: Ko troši manje ima manji račun
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3774 do 3780 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
16 Mar 2011 - dnevnik - Pet nuklearki "okružuje" Srbiju Energetski stručnjaci upozoravaju da je Srbija, koja nema vlastitu atomsku elektranu, "okružena" sa pet "atomki", među kojima su najbliže Kozloduj u Bugarskoj, Krško u Sloveniji, Černe vode u Rumuniji i Pakš u Mađarskoj, dok je nešto udaljenija u Jaslovskim Bohunjicama u Slovačkoj. Sve navedene nuklearke sada rade u normalnom režimu, a rumunske vlasti su saopštile da atomska elektrana Černevode može da izdrži potres i do 7,5 stepeni Rihterove skale. Realizacija projekta nove bugarske atomske elektrane "Belene", za koji je načelno intersovanje pokazala i Srbija, za sada kasni, zbog nesporazuma između ruskih investitora u vlade u Sofiji, a veliko je pitanje kada će, u novonastalim okolnostima, radovi na tom energetskom objektu i početi. Koliko je snažnu reakciju izazvo težak udes u japanskoj atomskoj centrali, posle zemljotresa i cunamija koji je Japan pogodio 11. marta, uočljivo je i po današnjoj izjavi nemačke kancelarke Angele Merkel. Ona je, naime, najavila da će svih sedam nuklearki u njenoj zemlji, starijih od 30 godina, biti privremeno isključene iz pogona. Merkelova je rekla, posle sastanka sa šefovima vlada nemačkih pokrajina u kojima postoje nuklearne centrale, da do 15. juna treba da budu dati odgovori na sva pitanja vezana za bezbednost nuklearki u zemllji. Ruski premijer Vladimir Putin zatražio je danas od ruske federalne korporacije za atomsku energiju "Rosatom" i ministarstava za energetiku i ekologiju da analizira planove o izgradnji centrala, posle problema u japanskoj atomskoj centrali "Fukušima". "Molim Ministarstvo energetike, Rosatom I Ministarstvo za prirodne resurse i ekologiju da izvrše analizu aktuelnog stanja atomske energetike i planova i perspektiva razvoja i da za mesec dana rezultate analize dostave u vladu", rekao je Putin na sastanku na kome je razmatran uticaj havarije na japanskoj centrali na ruski Daleki istok. Direktor "Rosatoma" Sergej Kirijenko pružio je uveravanja da čak ni najgori scenario razvoja događaja na centrali u Japanu ne predstavlja pretnju za ruski Daleki istok, prenela je agencija Itar-Taš. Nuklearna elektrana Krško, koja je izgrađena još u bivšoj Jugoslaviji prema tehnologiji kompanije "Vestinghaus", u toku januara ove godine proizvela je oko 520.000 MNjh električne energije, a njeni operativji rukvodioci tvrde da je "projektovana i građena u skladu s američkom regulativom i visokim standardima za protivpotresnu bezbednost". Ti standardi osiguravaju da se, i u slučaju znatno jačih potresa od onih koji su dosad zabeleženi na području gđe se nalazi nuklearka Krško, ona zaustavi na bezbedan način, tvrdi uprava. U nuklearki Kozloduj u Bugarskoj, EU su iz bezbednosnih razloga, pre nekoliko godina zatvorila dva reaktora, za koje su prethodno stučnjaci ocenili da su "među deset najopasnijih u svetu." Atomska elektrana "Černavoda", na jugoistoku Rumunije, ima dva reaktora od po 700 megavata i obezbeđuje oko 18 procenata električne energije potrebne toj zemlji. Rumunija je najavila građu svoje druge nuklearne elektrane, precizirajući da će to biti obavljeno do 2030. godine. U nuklearski Pakš, koja se nalazi blizu granice Mađarske sa Hrvatskom i Slovenijom, je pre osam godina zabeležen incident koji su neki stručnjaci za atomsku energiju tada označili kao "kritično stanje". Kozloduj:Sigurni od zemljotresa, Krško:Gradnja po standardu Srbiji, koja nema nuklearnu elektranu (NE), najbliža je nuklearka Kozloduj u Bugarskoj, čija uprava je nedavno saopštila da ta NE može da izdrži zemljotres jačine od sedam stepeni, a bezbednosnim garancijama oglasille su i još neke NE u zemljama u okruženju. U regionu su pored Kozloduja, još i NE Krško u Sloveniji - odnosno blizu granice Slovenije i Hrvatske, Černe vode u Rumuniji i Pakš u Mađarskoj. Reaktori u bugarskoj NE Kozloduj projektovani su tako da mogu da izdrže zemljotres jačine sedam stepeni po Rihterovoj skali, jer je to, kako smatraju stručnjaci, maksimum jačine potresa koji se može očekivati na području te zemlje. Stručnjaci bugarske nuklearke „Kozloduj" istakli su da postoje razlike između njihove i centrale Fukušima u Japanu, i da je verovatnoća da se dogodi havarija slična u Fukušimiju isuviše mala. Ranije je, međutim, bilo bezbednosnih problema sa tom NE.EU je Kozloduju upravo iz bezbednosnih razloga, pre nekoliko godina zatvorila dva reaktora, koji su svojevremeno okarakterisani da "spadaju među deset najopasnijih u svetu". NE Krško je u nedelju, posle povećanog interesovanja za pitanja bezbednosti rada nuklearki nakon događaja u Japanu, saopštila da je ta NE "projektovana i građena u skladu s američkom regulativom i visokim standardima za bezbednost protiv zemljotresa". Ti standardi osiguravaju da se, i u slučaju znatno jačih zemljotresa od onih koji su dosad zabeleženi na području gde se nalazi NE Krško, ona zaustavi na bezbedan način, tvrdi uprava. U NE Pakš, koja se nalazi blizu granice Mađarske sa Hrvatskom (najbliže Osijeku), samo je jedanput, 10. aprila 2003. godine zabeležen slučaj oznacen kao kritično stanje. Tada je, naime, došlo do manjeg ispustanja radioaktivnog materijala, ali i do ozračenja ljudi zaposlenih u NE. Prema podacima mađarskih vlasti nije bilo ozbiljnih poslednica za ljude i životnu sredinu. Prvi od četiri bloka te NE trebalo bi da prestane s radom 2012. godine, ali s obzirom da proizvodi oko 40 odsto električne energije u Mađarskoj, rad će biti produžen za još 20 godina. NE Černavoda, na jugoistoku Rumunije ima dva reaktora od po 700 megavata i obezbeđuje oko 18 procenata električne energije potrebne toj zemlji. I Rumunija je najavila gradnju svoje druge nuklearne elektrane, precizirajući da će to biti obavljeno do 2030. godine. Dva nuklearna reaktora, koliko ih je u NE Černavoda, proizvode ukupno između 17 i 20 odsto električne energije Rumunije. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |