ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
5 Jun 2013 - kWh Snabdevanje, ali i proizvodnja 4 Jun 2013 - ems Transbalkanska magistrala za prenos el.energije 4 Jun 2013 - ems Perspektiva zapadne Srbije – 400 kV napon 4 Jun 2013 - nmagazin Slab odaziv za besplatne kilovate 4 Jun 2013 - energoportal Partneri za izgradnju mHE biće uskoro poznati 1 jun 2013 - rts Kako je Tesla „bacio“ milijardu dolara 1 Jun 2013 - biznis Investicije u energetici: Posao visokog napona
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2780 do 2786 od ukupno 5588 vesti Srbija
|
1 jun 2013 - rts - Kako je Tesla „bacio“ milijardu dolara Srpski pronalazač i genije Nikola Tesla postao bi najbogati čovek i prvi milijarder u istoriji da nije pocepao ugovor sa Džordžom Vestinghausom, koji mu je garantovao honorare od autorskih prava za patente. Iako je bio briljantan naučnik, bio je očajan kapitalista, navodi se u članku objavljenom na američkom sajtu "Celebrity Net Worth". Pronalasci i inovacije Nikole Tesle postavili su standarde po kojima danas živimo, 100 godina nakon što ih je srpski naučnik osmislio. Više od 300 Teslinih patenata donelo mu je slavu i veliko bogatstvo tokom života. U jednom trenutku honorari na osnovu njegovih patenata vezanih za sistem naizmenične struje vredeli su, kada se preračunaju u današnji novac, stotine miliona dolara. Po nekim procenama, bili su toliko vredni da je Tesla bez problema trebalo da postane prvi svetski milijarder i najbogatija osoba na planeti, navodi se u članku na sajtu CelebrityNetWorth, baziranom u Los Anđelesu. Ništa od toga se nije desilo. Nažalost, ne samo da je Tesla tokom života potrošio celokupno svoje lično bogatstvo ulažući u manje uspešne projekte, već se srpski naučnik odrekao prava na svoje najunosnije patente, a samim tim i mogućnosti da postane milijarder. Tesla je sa 28 godina imigrirao u Ameriku iz Pariza, a kad je stigao kod sebe je imao knjigu pesama, pismo preporuke i tačno četiri centa. Pismo je bilo namenjeno jednom od najpoznatijih tadašnjih američkih bisnismena i pronalazača, Tomasu Edisonu. Iako su njih dvojica neko vreme sarađivali, njihovo partnerstvo je vrlo brzo prekinuto. Tokom sledeće decenije, njihovo rivalstvo pokrenulo je električnu revoluciju koja je drastično promenila živote svakog čoveka na planeti. Rat struja Kada se Tesla doselio u Ameriku, odmah se zaposlio u „Edison dženeral elektriku". Radio je za mesečnu platu od 18 dolara (današnjih 440 dolara). Edison je ponudio 50.000 dolara bonusa onome ko uspe redizajnira i unapredi njegov električni motor sa sistemom jednosmerne struje. Tesla je zadatak ispunio za nepuna dva meseca, ali je Edison odbio da mu plati, tvrdeći da je bila u pitanju šala. „Tesla, ne razumeš američki humor", pravdao se Edison i ponudio mu povišicu od 10 dolara mesečno. Srpski naučnik je odbio ponudu i isti dan dao otkaz. Pre 1880. godine, nijedan dom na planeti nije imao struju. Edison je 1879. godine prvi put demonstrirao električne svetiljke u Menlo parku u Nju Džerziju. Ubrzo je osnovao kompaniju, a za napajanje svojih svetiljki koristio je sistem jednosmerne struje, koji je imao velika ograničenja. Ipak, pošto u tom tretutku nije postojala druga opcija, jednosmerna struja je postala standard. U SAD, „Edison dženeral elektrik" je zarađivao velike sume novca za gradnju elektromotora i generatora jednosmerne struje širom zemlje. Kako je Amerika postajala sve zavisnija od struje tako je Edison sticao sve veće bogatstvo od autorskih honorara. U aprilu 1887. godine „Tesla elektrik kompani" je osnovana, a u narednih nekoliko meseci Tesla je napravio i patentirao ono što će postati njegov najznačajniji izum - elektromotor sa permanentnim magnetima za naizmeničnu struju. Novi motor se vrlo brzo pokazao kao mnogo superiorniji u odnosu na motor za jednosmernu struju. Trofazni indukcioni motor za naizmeničnu struju se pokazao daleko efikasnijim u prebacivanju električne u mehaničku energiju. Ne samo da je bio u stanju da proizvede mnogo veću voltažu, već je sistem naizmenične struje omogućavao da se električna energija prebacuje preko velikih daljina sa minimalnim gubicima, i sve to po ceni 1.000 puta jeftinijoj od tada standardnog jednosmernog sistema napajanja. Još jedna velika mana svakog izvora napajanja jednosmernom strujom jeste što je energijom mogao da snabdeva tek 10 do 15 domova, koji nisu smeli da budu udaljeni više od tri kilometra. Sa druge strane, jedan Teslin izvor napajanja mogao je da naizmeničnu struju prebacuje hiljadama kilometara i pruži električnu energiju hiljadama domova odjednom. Tesla počinje da zarađuje Nakon što se pročulo za superiornije mogućnosti sistema naizmenične struje, Teslu je kontaktirao Džordž Vestinghaus i ponudio mu velikodušan ugovor da licencira njegove patente za 60.000 dolara (1,4 miliona danas) plus dodatnih 150 akcija u kompaniji i 2,5 dolara po proizvedenoj konjskoj snazi njegovih elektromotora. Tesla je takođe dobijao 2.000 dolara mesečne plate da radi za Vestinghausa, što bi u današnjem novcu iznosilo 48.000 dolara. Ipak, prava zarada srpskog naučnika dolazila je od autorskih prava na patente, a što je naizmenična struja postajala popularnija Vestinghaus je Tesli isplaćivao stotine hiljada dolara na osnovu tih prava. Do 1890. godine, Tesla je postao milioner (25 miliona danas). Iako se rat struja povoljno završio po Vestinghausa, Edison je taj sukob mogao da izdrži zbog finansijske podrške jednog od najbogatijih ljudi SAD – Dž. P. Morgana. Posle skoro 20 godina borbe, 1907. godine, Vestingaus je dugovao više od 10 miliona dolara i nalazio se na rubu bankrota. Odricanje od bogatstva Iz očaja Vestinghaus je zamolio Teslu da se privremeno odrekne honorara od autorskih prava kako bi omogućio kompaniji da izdrži težak period. Vestinghaus je takođe objasnio da, ukoliko bi kompanija propala, Tesli bi teško bili isplaćeni zaostali honorari. A onda je Tesla uradio ono što niko nije očekivao. Pocepao je originalne ugovore. Tesla je bio izuzetno zahvalan Vestinghausu što je on verovao i uložio u njega kada niko to nije želeo. Cepajući ugovor i odričući se svojih prava na honorare, Tesla je jednim potezom spasao Vestingausovu kompaniju. Zauzvrat, srpskom naučniku je isplaćeno 216.000 dolara (otprilike 5,4 miliona danas). Tesla je bio briljantni naučnik i pronalazač, ali je bio očajan kapitalista. Kada je 1907. godine pocepao svoj ugovor, bankari procenjuju da je vrednost njegovih patenata bila 12 miliona dolara (300 miliona danas kada se uračuna inflacija), navodi Celebritynetworth. Možda bi pametniji potez bio da je Tesla ponudio petogodišnje odricanje od honorara kako bi omogućio Vestinghausu da stane na noge i uništi Edisona. U narednih deset godina sistem naizmenične struje je potpuno potukao jednosmernu struju i postao standard širom sveta. Da je srpski genije sačuvao prava, čak i po skromnim procenama bi postao najbogatiji čovek na svetu i prvi milijarder u istoriji. Da nije pocepao taj ugovor, danas bi naslednici njegovih prava, od honorara i dalje zarađivali milijarde dolara. I pored svojih loših poslovnih poteza, Teslino zaveštanje živi kroz neke od najsjanijih inovatora savremenog doba. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
11 Nov 2026 EE |