ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
15 Jul 2014 - novosti Kostolac: Maksimum kilovata od decembra 14 Jul 2014 - studio b Proizvodnja uglja u Kolubari 65.000 tona dnevno 14 Jul 2014 - rts Šumadijski izum budućnosti 12 Jul 2014 - ems Novi dalekovodi za sigurno snabdevanje Fijata 23 Jun 2014 - mondo Zelenu energiju ćemo uvoziti i EU plaćati penale? 23 Jun 2014 - blic EPS: Srbija ima dovoljno struje za leto 22 Jun 2014 - blic Dogovoreno intenziviranje remonta HE Đerdap
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2430 do 2436 od ukupno 5588 vesti Srbija
|
15 Jul 2014 - novosti - Kostolac: Maksimum kilovata od decembra OBAVEZA "Kostolca" je da, u poplavama oslabljenom energetskom sistemu Srbije, ove zime radi što stabilnije. Učinićemo sve da blok B1 bude na mreži 1. decembra, kako bi imali maksimalnu proizvodnju tokom zimskih meseci. To je oko 30.000 tona uglja i više od 20 miliona kilovata struje dnevno, što u trenutnim okolnostima čini petinu potrošnje električne energije, kaže za "Novosti" Dragan Jovanović, generalni direktor Termoelektrane-toplane "Kostolac". * U kakvom su stanju postrojenja i da li se može proceniti šteta od poplava? Štete su uglavnom na rudarskim postrojenjima. Najviše su pogođene linije odvodnjavanja, koje su potopljene, zatim transporter za odvoz uglja u Termoelektranu "A". Došlo je i do nestabilnosti velikih zemljanih masa na unutrašnjem odlagalištu, zbog čega smo posebno zabrinuti, jer to može izazvati klizišta većeg obima. Međutim, funkcionalno je "Kostolac" sačuvan, nije došlo do ugrožavanja vitalnih postrojenja, tako da poplave neće uticati na obim proizvodnje. Direktna šteta se procenjuje na oko 1,5 milion evra, a ako se tome pridodaju i troškovi za odbranu od poplave, trošak prelazi cifru od dva miliona evra. * Kostolac je bio osiguran i od poplava? Od kada sam direktor "Kostolca", ni jednog jedinog dana imovina nije bila neosigurana. Pokrili smo rizike i od elementarnih nepogoda, uključujući i poplave. Visina štete koju će priznati osiguravač, biće poznata kada konačna defektaža svih delova postrojenja bude završena. Da li se štedi u remontima kako bi se održavala proizvodnja i koliko je takva štednja rizik? Kompromisi sa dužinom trajanja remonta i obimom planiranih remontnih radova nikada se nisu isplatili, jer posle toga, postrojenja uvek rade sa nižim stepenom pouzdanosti. Ove godine blokovi u TE-KO Kostolcu su dobili revidovan program remonata na svim blokovima, zbog poplava. U manjoj meri skraćene su dužine trajanja remonata, tako da se od nekih poslova mora odustati. Vitalni poslovi se moraju uraditi i otkloniti sva poznata slaba mesta. Važno je da uradimo remonte ugljenog i jalovinskih sistema, jer se očekuje povećana potreba za proizvodnjom uglja. * Da li Srbiju, po vašem mišljenju, očekuje neizvesna zima kada je snabdevanje strujom u pitanju? I u najstabilnijoj situaciji sa proizvodnjom u EPS, zadnjih godina, nije bilo moguće pokriti potrošnju proizvodnjom, već se zimi uvozila struja. Razlozi su poznati, dugi niz godina raste potrošnja električne energije, a nije pušten u pogon nijedan novi proizvodni kapacitet. Ove godine ulazimo u zimski period sa već izvesnom činjenicom da blokovi TENT-a neće raditi punim kapacitetom. Nedostajuća energija se mora nadomestiti delom kroz ostale proizvodne kapacitete, koji će morati da daju svoj maksimum, a delom kroz proces trgovine. POSAO SA KINEZIMA * U KOJOJ su fazi poslovi sa Kinezima, da li su ti projekti sada dovedeni u pitanje? Do sada je završena revitalizacija bloka B2, u toku je isti program na bloku B1 i radi se na početku projekta postrojenja odsumporavanja tih blokova. Ovi projekti nisu, zasad, dovedeni u pitanje. Nažalost, projekti koji najviše kasne su upravo oni koji su dominantno u srpskoj odgovornosti, a to je izgradnja železničkog koloseka i izgradnja pristaništa na Dunavu. Pored tih projekata, najviše kasni izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, za koje još nije dobijena građevinska dozvola. Iz navedenih razloga Vladi je upućen predlog aneksa kojim se utvrđuju novi rokovi završetka svih projekata do kraja 2015. REKORD * PROŠLA godina je za Kostolac bila rekordna, šta je potrebno da bi se ponovila? Pre pet godina započet je proces poslovne i proizvodne konsolidacije Kostolca, i do sada je završena revitalizacija bloka B2 kao i osposobljavanje proizvodnih kapaciteta rudarskog dela za proizvodnju od devet miliona tona godišnje. Ispunjenje ovih ciljeva je dovelo do toga da se 2013. u Kostolcu proizvede rekordnih 6.470.000 megavat-sati. Završetkom ovogodišnje revitalizacije bloka B1 godišnja proizvodnja u 2015. godini će porasti za skok proizvodnje sa tog bloka, a konačan cilj je izgradnja novog bloka B3, sa kojim će Kostolac isporučivati preko devet miliona megavat-sati godišnje. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
29 Okt 2026 vreme |