![]() ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
![]() ![]() ![]() | ![]() |
![]() |
![]() |
VESTI BALKAN
SLEDEĆA >
6 Feb 2025 - kurir Amerikanci i Francuzi konsultanti za izgradnju novog bloka elektrane 4 Feb 2025 - rtvbn ERS: Godinu završili u minusu od 30 miliona KM 4 Feb 2025 - vijesti Razgovarali o HE Kruševo i drugim projektima u oblasti OIE 31 Jan 2025 - biznis Radovi na rekonstrukciji TE Pljevlja za sada prema planu 31 Jan 2025 - seebiz Korejski KHNP povlači se iz projekta drugog bloka Krškog 29 Jan 2025 - ekapija Solar Agroland planira gradnju solarne elektrane od 270 MWp kod Bileće 29 Jan 2025 - seebiz Hrvatska: Do 2028. više od 2.500 MW novih OIE
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 3815 vesti Balkan ![]() |
2 Sep 2016 - srna, ers - ERS: KAPITALNI OBJEKAT NA DOBROBIT HERCEGOVINE Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je da je izgradnja dovodnog tunela HE "Dabar" kapitalni objekat, te da će opštine istočne Hercegovine u svojim budžetima znatno osjetiti veći priliv novca, a stanovnici niz prednosti. Prisustvujući početku radova na tunelu u mjestu Zovi Do u opštini Nevesinje, Đokić je istakao da je Vlada Republike Srpske u saradnji sa "Elektroprivredom Republike Srpske" /ERS/ inicirala izgradnju više ovakvih projekata, napominjući da je tunel jedan od najvećih koji radi to preduzeće. "Politika Vlade Srpske jeste da i u narednim godinama maksimalno razvija sektor energetike, jer je on bazni i u okviru njega možemo obezbijediti mnogo veće stope rasta ekonomije, naročito u proizvodnji električne energije posebno iz obnovljivih izvora", rekao je Đokić. Navodeći da je naredni projekat, koji će uskoro uslijediti, HE "Buk Bijela", Đokić je istakao da Vlada Republike Srpske, dodjeljujući ERS-u da gradi najvaće energetske projekte za svoje potrebe i da ostaje njihov trajni vlasnik, pokazuje odgovornost prema Srpskoj. Đokić je naveo da je veoma bitna činjenica da tunel gradi vlastitim sredstvima preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici" /HET/, dodajući da već ima više različitih partnera sa kojima se pregovara u vezi sa sljedećom fazom radova u sistemu HE "Dabar". "Realizacijom ovog projekta, u okviru koga su do sada urađeni mnogi objekti i riješena infrastruktura, saobraćajna, elektro i vodovodna mreža, značajno će biti poboljšan život stanovnika Hercegovine, a ove opštine biće komunikacijski bolje povezane", rekao je Đokić. On je naglasio da će se kroz ovaj projekat razvijati i nova kadrovska baza u okviru ERS-a koja će moći da nosi ovakve investicije, te da će stasati novi stručnjaci i kompanije, a izvođači radova biće podigniti na viši nivo kako bi mogli u svakom trenutku da odgovore najzahtijevnijim poslovima. Direktor ERS-a Željko Kovačević je istakao da je izgradnja tunela koji se gradi u okviru sistema HE "Dabar" velika stvar za ERS i da ovo preduzeća na ovaj način pokazuje da je finasijski sposobno da realizuje zahtjevne projekte. "Mi smo sigurni da ćemo ovaj i sve ostale projekte u energetskom sektoru dovesti do kraja i nadamo se da je ovo je samo početak realizacije velikih projekata na nivou ERS-a", rekao je Kovačević. Vrijednost radova na tunelu, jednom od najvećih projekata koji se uradio u posljednjih 30 godina u bivšoj jugoslaviji, iznosi 112 miliona maraka. HE DABAR Hidrosistem Trebišnjica se zasniva na višenamjenskom iskorišćenju voda kraških polja Istočne Hercegovine, kao osnovnom resursu na ovom području. Istraživanjem i studiranjem ovog područja došlo se do saznanja da je čitavo područje neophodno tretirati kao jedinstvenu vodoprivrednu cjelinu, jer se jedino tako mogu obezbjediti maksimalni efekti višenamjenskog korišćenja voda. Izradom potrebne projektne dokumentacije za gradnju objekata i postrojenja, obezbjeđena je jedinstvenost korišćenja voda u čitavom sistemu, a sama dinamika izgradnje zavisi od potreba elektroenergetskog sistema i raspoloživih finansijskih sredstava. Uporedo sa eksploatacijom postojećeg dijela hidrosistema, posljednjih godina se intezivno istražuje i projektuje HE Dabar, kao prva hidroelektrana na području Gornjih horizonata. Sadašnja koncepcija HE Dabar usvojena je Vodoprivrednom osnovom kraških polja Istočne Hercegovine, a u osnovi potpuno odgovara zahtjevu višenamjenskog korišćenja voda. OSNOVNA KONCEPCIJA Korišćenje voda u okviru Hidrosistema Trebišnjica razmatrano je u više etapa, uz kontinualno izučavanje hidroloških i hidrogeoloških osobina. Ovo područje je među najbogatijim sa padavinama na području bivše Jugoslavije. U svim razmatranjima, osnovna koncepcija je bila u smislu izbora onih rješenja gdje bi se što veće količine vode zadržale i izravnale u akumulacijama i najkraćim putem sprovele do stepenasto raspoređenih energetskih postrojenja i drugih korisnika vode. Posljednja koncepcija, sa 7 planiranih hidroelektrana i 6 akumulacionih bazena u sistemu, proizašla je iz usvojenog Osnovnog projekta iz 1976. godine. Izgradnjom sistema stvaraju se povoljni hidrološki uslovi na gornjim kraškim poljima, tj. odvođenje viška vode sa kraških polja u vlažnom periodu godine i dovođenje potrebnih količina vode za navodnjavanje. Dio hidrosistema nazvan "Gornji horizonti", obuhvata u konačnoj etapi korišćenje voda na pravcu Gatačko polje-rijeka Zalomka-Nevesinjsko polje-Dabarsko polje-Fatničko polje-akumulacija Bileća. U ovaj sistem se u konačnoj etapi uvodi dio voda sjeverozapadnog dijela Nevesinjskog polja. Sve vode sistema dovedene u akumulacioni bazen "Bileća", mogu se na daljem padu od 402 m energetski koristiti do mora, preko već izgrađenih hidroelektrana HE Trebinje I, HE Trebinje II, HE Dubrovnik i PHE Čapljina, koje su sukcesivno ulazile u pogon počevši od 1965. (HE Dubrovnik) do 1981. (HE Trebinje II). Preostale tri hidroelektrane pripadaju podsistemu Gornji horizonti i to: HE Nevesinje (61 MW), HE Dabar (160 MW) i HE Bileća (30 MW). Ukupna instalisana snaga svih planiranih i izgrađenih hidroelektrana u hidrosistemu Trebišnjice je 1075 MW, sa ukupnom srednjom godišnjom proizvodnjom u konačnoj etapi od 3900 GWh. Na objekte koji pripadaju Gornjim horizontima otpada 23,3% ukupne projektovane instalisane snage sistema i 28,7% ukupne konačne proizvodnje, uključujući energetske efekte na postojećim postrojenjima. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
18 Apr 2023 novosti |