 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
13 Sep 2021 - energetikanet Hrvatska: Vlada u Sabor poslala novi Zakon o tržištu električne energije 29 Avg 2021 - srna ENERGETIKA VRAĆA BALKAN SA PERIFERIJE INTERESA 26 Avg 2021 - energetikanet I Slovenija uvozi električnu energiju 23 Avg 2021 - novaekonomija Nova solarna elektrana u Sloveniji 18 Avg 2021 - vijesti CG: Izvještaj o stanju u energetskom sektoru za 2020. 9 Avg 2021 - vijesti Neto dobit EPCG za pola godine 17,1 miliona eura, a CGES-a 8,6 miliona eura 9 Avg 2021 - novaekonomija Bugarska do 2025-te menja ugalj čistijim energentima
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 568 do 574 od ukupno 3961 vesti Balkan 
|
29 Avg 2021 - srna - ENERGETIKA VRAĆA BALKAN SA PERIFERIJE INTERESA Povećano interesovanje za investicije, primjenu novih tehnologija i posebno proizvodnju i potrošnju energije, ostvarilo je ogroman uticaj na politike zainteresovanih razvijenih zemalja za Balkan, kao i za unutrašnje političke procese koji su postali zavisni upravo od energetskih politika, ocijenio je univerzitetski profesor iz Banjaluke Miloš Šolaja. Uz konstataciju da je Balkan u međunarodnim odnosima važio za periferiju globalne političke scene, on je naveo da izgradnja Bloka sedam u okviru Termoelektrane "Tuzla", iako započeta s velikim očekivanjima, inicirala je osporavanja tog projekta i preispitivanje energetskih politika u BiH, ali i šire, prije svega EU. "Danas međunarodni odnosi ne mogu više da se svedu na relaciju SAD-Rusija, već se otvara pitanje i učešća novih velikih diplomatskih sila, prije svih EU i Kine". Čak bi glavna karakteristika stanja u regionu mogla da se uveliko tumači posebnim odnosima `uzdržane sile` Kine i `ambiciozne sile u nastajanju` EU, pri čemu je Balkan dobio ulogu specifične geopolitičke arene", istakao je Šolaja za "Glas Srpske". On je naveo da, iako bi programi i projekti Kine trebalo da budu kompatibilni s nastojanjem preostalih nekoliko država Balkana da što brže pređu do članstva u EU, pokazuje se da politički, prije nego ekonomski, interesi Zapada dobijaju prioritet u odnosu na potrebu za bržim razvojem zemalja regiona. Šolaja je dodao da se taj stav ne izražava samo politički u floskuli o lošem uticaju Rusije i Kine na jugoistoku Evrope, već se na veoma rigidan način prelama i u razvojnim politikama i projektima. On smatra da su strateške politike učešća Kine u investicionom menadžmentu i kreditnim podrškama podređenim projektima, razvoju saobraćajne i komunikacione infrastrukture i niskogradnje, a posebno učešća u razvoju energetskog sektora ključno uticale na političku definiciju o kancerogenom uticaju, iako zemlje regiona očajnički vape upravo za energijom kao ključnim uslovom razvoja. Šolaja je naveo da uprkos jasnoj činjenici da BiH održava energetski balans isključivo usljed nedovoljnih ekonomskih aktivnosti i da je za perspektivu bržeg razvoja neophodno obezbijediti snažnije izvore energije u centar kinesko-evropskih odnosa, pokušavaju se usporiti ili zaustaviti projekti od kojih je BiH imala velika očekivanja. U tom kontekstu kao primjer on navodi da se - iako je posljednji takav projekat izgradnja zamjenskog Bloka sedam Termoelektrane u Tuzli, koji je započet s najširom javnom i parlamentarnom podrškom i demokratski, odlukom Parlamenta Federacije BiH, i u koji je već uložena značajna svota novca, te iako je najavljen na velika zvona i najavio velika očekivanja upravo zbog velikog iznosa novca uloženog u prvu fazu - čuju glasovi koji se protive izgradnji. "To se obrazlaže insistiranjem da i BiH mora da zatvori termoelektrane i slijedi dekarbonizaciju koja će se vršiti do polovine vijeka. Pošto nevoljama nikad kraja, novi krug dilema i ideja o obustavljanju projekta otvorilo je odustajanje američkog `Dženeral elektrika` od instalacije dijela opreme, što su neki predstavili čak i kao priliku da se u potpunosti odustane od projekta, iako su Kinezi našli odgovarajuću zamjenu u kineskoj kompaniji `Šangaj elektrik`", naveo je Šolaja. Šolaja podsjeća da se u situaciji u kojoj se BiH nalazi danas u pogledu energije, uz obavezu da se po dinamici predviđenoj Pariskim sporazumom smanjuju efekti staklene bašte, postavlja ključno pitanje - kako da BiH, kao subjekt međunarodnih odnosa i potpisnik sporazuma, uskladi svoje potrebe za stabilnim snabdijevanjem električnom energijom, da radi na smanjenju efekata staklene bašte i da pri tome ne trpi posljedice ni usljed globalnih političkih odnosa, kao ni od tehnološko-tržišne utakmice u području proizvodnje i potrošnje električne energije. "Uz sve razumijevanje nošenja s posljedicama efekta staklene bašte, ali i poštovanja i podrške Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, BiH se našla u nezahvalnoj ulozi trave. Započeti Blok sedam tuzlanskog energetskog kompleksa donio bi BiH, i to za oba njena entiteta, a istovremeno neposrednom okruženju Srbiji i Hrvatskoj kao i širem regionu, prednosti za koje analize pokazuju da nema brze zamjene", naveo je Šolaja. Prema njegovim rječima, najveća posljedica neizgradnje projekta bilo bi pretvaranje BiH od izvoznika električne energije u zavisnika od uvoza pri čemu bi struja, za sada najjeftinija u regionu, postala znatno skuplja, s cijenom praktično neprihvatljivom za mnoga domaćinstva. "Svi kojima energetska nezavisnost zvuči apstraktno neka zamisle dvostruko ili trostruko veće račune za struju", poručio je Šolaja. On je naveo da procjene govore da će globalno zagrijavanje uticati na smanjenje proizvodnje, a još više na stabilnost hidropotencijala ugroženu sve češćim sušama i zagrijavanjem atmosfere koje u BiH nije uspio da osnaži ni sistem mini-hidrocentrala. Takođe, on je dodao, ni brzina razvoja korišćenja energije sunca i vjetra ni izbliza tako brzo, efikasno i stabilno neće moći da nadomjesti količinu energije proizvedene u termoblokovima. "I kad se uz sve dodaju i socijalne posljedice koje donosi gubitak radnih mjesta u rudnicima /rudari već sada obećavaju da će golim rukama nadomjestiti skupu tehnologiju samo da ostanu zaposleni/, ali i drugim sferama života, postaje jasno da negativne posljedice obustavljanja projekta Bloka sedam rastu geometrijskom progresijom", rekao je Šolaja. Uz konstataciju da potreba za smanjenjem efekata staklene bašte nije sporna, kao i da kriterijume dekarbonizacije koje je EU postavila kao cilj, Pariski sporazum predviđa tek do 2050. godine, on ističe da su pojedine zemlje EU već zabrinute, a primjer je toga Poljska. "Naravno, jedno je biti članica EU, drugo je pretendovati. Ali, BiH je potrebno mnogo više vremena da razvije i izgradi reverzibilne energetske sisteme, što zahtijeva od globalnih igrača da razumiju njene potrebe i politike u energetskoj oblasti", naveo je Šolaja i dodao da se isto to očekuje i od domaćih političara koji treba da se postave u aktivnu ulogu u rješavanju ovog pitanja. U tom smislu on smatra da je očigledno da će pasivno prihvatanje svega što se pojavi na stolu imati negativne posljedice po ukupan razvoj, a vjerovatno i njihove aktuelne pozicije. "Blok sedam tuzlanske termoelektrane kao novo tehnološko rješenje, prema dosadašnjim iskustvima koje kineski projektanti i izvođači imaju, mnogostruko manje opterećuje atmosferu, a uz odgovarajuća rješenja za ekološku dimenziju prerade uglja u električnu energiju gotovo se približavaju čistoći vazduha zahtijevanoj Pariskim sporazumom", rekao je Šolaja. Prema njegovim rječima, time bi se paralelno obezbijedili uslovi za dva procesa - jedan je stabilnost i bezbjednost snabdijevanja električnom energijom u održivom razvoju za kojom potrebe sve više rastu, a drugi je mnogo više vremena i prostora za tehnološka rješenja i projektovanje korišćenja alternativnih i ekološki čistih izvora, prije svega sunca i vjetra, koji bi u dogledno vrijeme omogućili efikasni zamjenu termoenergije iz uglja. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
30 Mar 2026 ekapija |
