 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
26 Mar 2026 - vijesti Baterijski sistemi su jedina investicija u energetici koju možete realizovati za 12 mjeseci 26 Mar 2026 - ekapija Dokle je region stigao u spajanju tržišta električne energije sa EU? 26 Mar 2026 - blic Veća cene električne energije dovela do ukupnog rasta troškova 26 Mar 2026 - ekapija BiH planira snažan rast kapaciteta i investicija u zelenu energiju 22 Mar 2026 - snm Elektro-energetski sistem Severne Makedonije je stabilan 12 Mar 2026 - vijesti Propao i drugi tender za baterije za zelenu energiju 6 Mar 2026 - vijesti Crna Gora predvodi zakonodavne reforme u oblasti prekogranične energetske infrastrukture
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 8 do 14 od ukupno 3953 vesti Balkan 
|
12 Mar 2026 - vijesti - Propao i drugi tender za baterije za zelenu energiju Na drugi tender Elektroprivrede (EPCG) za nabavku baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije (BESS) raspisan u decembru prošle godine, nije pristigla nijedna ponuda pa će državna energetska kompanija poništiti nabavku. “Drugi tender za nabavku baterijskih sistema za skladištenje električne energije odnosio se na sisteme znatno manjih kapaciteta. U roku za dostavljanje ponuda nije pristigla nijedna ponuda”, zvanično su kazali “Vijestima” iz EPCG, uz podsjećanje da je prvi poništen prije isteka rok za dostavljanje ponuda. Ova nabavka bila je vrijedan svega 75.000 eura, a nabavljao se sistem baterijskog skladišta snage 100-130kW, kapaciteta 200-260kWh. Prvi tender koji je bio vrijedna 58,8 miliona eura EPCG je poništila početkom oktobra prošle godine jer nije dobila saglasnost od Ministarstva energetike i finansija za kredit kojim bi finansirala ovaj projekat. Iz energetske kompanije je “Vijestima” tada objašnjeno da im je sugerisano da se ovaj posao odloži dok se Termoelektrana “Pljevlja” ne vrati u proizvodni pogon. TE je isključena s mreže 1. aprila prošle godine zbog ekološke rekonstrukcije i ponovo je uključena početkom decembra lani. Cilj projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja je izgradnja postrojenja za potrebe prilagođavanja njenog rada uslovima propisanim u zakonskoj regulativi Crne Gore i direktivama Evropske unije (direktive IED 2010/75/EC) u pogledu zaštite vazduha, vode i zemljišta. Odbor direktora EPCG je u avgustu prošle godine odlučio da pokrene tenderski postupak za nabavku dva baterijska postrojenja (BESS) za skladištenje električne energije. Iz kompanije su tada objasnili da će svako postrojenje imati snagu 30 megavata (MW) i kapacitet 120 megavat-sati (MWh), što ukupno iznosi 240 MWh kapaciteta za skladištenje. Oni su dodali da će se nabavkom tih sistema stvoriti bolji uslovi za stabilno snabdijevanje električnom energijom, efikasnije upravljanje mrežom i bržu integraciju obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra. “EPCG je, u proteklim godinama, aktivno radila na projektima koji podrazumijevaju proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Time se kompanija priprema za prelazak na savremeniji i održiviji energetski miks, u skladu sa evropskim i globalnim trendovima”, kazali su iz elektroenergetske kompanije. Baterijski sistemi za skladištenje električne energije predstavljaju, kako je objašnjeno, ključnu tehnologiju u tom procesu. Ti sistemi omogućavaju da se višak energije, koji se proizvodi kada je potrošnja niska ili su cijene struje niže, sačuva i iskoristi kasnije, kada je potrošnja veća i cijene više. Prvobitino je bilo planirano da se dva baterijska skladište prave u krugu nikšićke Željezare, dok je u tenderskoj dokumentaciji za drugi tender bilo naznačeno da će investitior obezbijediti lokaciju na kojoj će pilot projekat, odnosno postrojenje biti instalirano i testirano. “U prethodne tri godine, kroz projekte Solari 3000+, 500+ i 5000+, došlo je do intenzivnog priključivanja solarnih elektrana/prozjumera na nivou niskonaponske distributivne mreže u Crnoj Gori. Iako distribuirana proizvodnja ima jasne finansijske i ekološke benefite, njen ubrzani rast istovremeno donosi niz tehničkih izazova za distributivnu mrežu, koja je istorijski razvijana isključivo za napajanje potrošača i jednosmjerni tok energije”, piše u tenderskoj dokumentaciji za ovu nabavku. Baterijska skladišta najbolje rješenje za zelenu struju, ali su inženjerski izazov Baterijski sistemi za skladištenje struje su jedno od najboljih rješenja za nestabilnost i visoke napone koje obnovljivi izvori energije (OIE) unose u elektroenergetsku mrežu, pa je njihovo uvođenje inženjerski izazov - pri čemu treba biti pažljiv. To se između ostalog moglo čuti tokom okruglog stola "Značaj baterijskog skladištenja električne energije za elektroenergetski sistem Crne Gore", koji su u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) organizovali njihov Centar za energiju i ekologiju (ENEKO) i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE). Predsjednik Odbora direktora COTEE Maksim Vučinić je naveo da su baterijski sistemi jedno od ključnih rješenja za nestabilnosti i visoke napone u elektroenergetskoj mreži. Dodao je da se njima omogućava razdvajanje proizvodnje i potrošnje struje - čime se povećava fleksibilnost sistema. Naglasio je da stvarna primjena baterija zavisi od ekonomske isplativosti regulativnog okvira, te da se nada da će okrugli sto rezultirati i studijom o strateškom pravcu razvoja baterijskih sistema. Cilj tog dokumenta je kako kaže, da se osloni na empirijski pristup i ukaže na nesklad potreba sistema i regulative. "Politikama podsticaja se privatnicima garantuje plasman i fiksna cijena, a država preuzima odgovornost. Ova politika više ne odgovara sistemu jer privatnici dobijaju resurse i pristup mreži guše mrežu. Podsticaji se moraju usmjeriti na održivost sistema", naglasio je on. Elektroprivreda (EPCG) je do sada za nabavku baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije (BESS) raspisala dva tendera. Drugi je raspisan u decembru prošle godine, ali na njega nije stigla nijedna ponuda pa će državna firma. Taj posao je bio vrijedan 75.000 eura, dok je prvi tender od 58,8 miliona eura poništen u oktobru prošle godine - jer EPCG nije dobila saglasnost Ministarstva energetike i finansija za kredit za njegovo finansiranje. Skladišta mijenjaju mrežu Vanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta i prodekan nastave Martin Ćalasan je naglasio da tok energije iz obnovljivih izvora često nije konstantan jer zavisi od snage vjetra i sunca, pa su sistemi za skladištenje rješenja. "Mreže nisu pripremljene za nove sisteme. Nalazimo se u periodu u kojem se koristi skladištenje, ali moramo biti pažljivi. Niti je sistem pouzdan, bezazlen i siguran, jer više obnovljivih izvora smanjuje inerciju sistema i stvara oscilacije snage. Integracija sistema za skladištenje je napredak i ozbiljan inženjerski izazov jer se elektroenergetska mreža mijenja...", naglasio je on. Profesorka Metalurško-tehnološkog fakulteta Veselinka Grudić je govorila o razvoju naprednih materijala za bezbjedne i održive elektrohemijske sisteme za skladištenje struje, odnosno o zamjeni litijum-jonskih baterija sa natrijum-jonskim. Pojasnila je da se baterije moraju ispuniti nekoliko uslova da bi se koristile, između ostalog da imaju visoku specifičnost energije, gustinu, stabilnost napona... Naglasila je da su rezerve litijuma ograničene i neravnomjerno raspoređene pa je upitna dugoročna održivost sistema. "Zbog toga se sve više istražuju alternative, među kojima su natrijum-jonske baterije. Natrijum je znatno rasprostranjeniji i dostupniji element od litijuma, što daje potencijal za održivije baterijske sisteme. Odlikuju se dobrom sigurnošću, stabilnošću i sposobnošću rada na niskim temperaturama, zbog čega su posebno pogodne za stacionarne sisteme skladištenja energije", rekla je Grudić. Grudić je navela da su njihova istraživanja pokazala da bi baterija sa natijumskom osnovom mogla da bude stabilna, ekološki prihvatljivija i jeftinija, te da bi voljela i da Crna Gora otvori centar za istraživanje baterija - po uzoru na slovenački. Dodala je da se nada da će doći do komercijalizacije natrijumskih baterija. Cijene visoke Akademik CANU i ENEKO centra Igor Đurović je naglasio da je cilj akademije umrežavanje, jer male snage zajedno mogu više postići te da planiraju više sličnih događaja - među kojima je i jedan o elektrifikaciji saobraćaja krajem maja. Ukazao je i da postoje veliki sistemi za skladištenje energije koji mogu čuvati značajne količine struje i reagovati trenutno, te da su značajni za stabilnost sistema. "Cijene sistema za skladištenje energije su visoke, a povećana potražnja utiče na rast cijena kritičnih sirovina, poput litijuma i drugih materijala potrebnih za proizvodnju baterija. Otvaraju se i pitanja ekoloških rizika, uključujući potencijalne posljedice u slučaju požara velikih baterijskih sistema", kazao je Đurović. Ukazao je da postoje i tehnološki i ekološki izazovi koje treba uzeti u obzir kada je riječ o velikim baterijskim sistemima. Naglasio je da ENEKO centar ima više sporazuma o saradnji sa energetskim firmama i institucijama, pa povezuju sve u sistemu. "Ono što je donijelo revoluciju u upotrebi baterijskih sistema su moderne baterije, kao i proces njihove minimizacije. Pojavila su se i skladišta koja mogu da drže velike količine energije i porasli su apetiti. Cijene "storage-a" su velike kao i cijene materijala", naveo je on. Naglasio je i da rade procjenu potrošnje u elektroenergetskom sistemu za Elektroprivredu Crne Gore. Konsultant za zelenu i energetsku tranziciju Radovan Nikčević je naglasio da je prije deset godina Evropska komisija postavila ambiciozan cilj da Evropska unija postane lider u razvoju proizvodnje baterija. "U tom cilju 2017. godine pokrenuta je Evropska alijansa za baterije, inicijativa koja okuplja države članice, industriju, istraživačke institucije i investitore sa ciljem razvoja održivog lanca proizvodnje baterija u Evropi od eksploatacije sirovina, preko proizvodnje baterijskih ćelija, do njihove upotrebe i reciklaže. Ideja je bila da Evropa u najvećoj mjeri zadovolji sopstvene potrebe za baterijama do 2030. godine i da time podrži razvoj automobilske industrije, energetskog sektora i električne mobilnosti", kazao je Nikčević. Dodao je da je od 2010. do 2024. godinem cijena baterijskih sistema pala za oko 93 odsto, što je ubrzalo razvoj ove tehnologije. Baterije još neisplative Doktor Lazar Šćekić sa Elektrotehničkog fakulteta je kazao da Crna Gora planira ulaganje 2,7 milijardi eura u energetsku transformaciju,kroz izgradnju novih energetskih objekata, hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana. "Prema tim planovima, do 2035. godine predviđena je značajna izgradnja obnovljivih izvora energije, uključujući oko 1.589 megavata solarnih elektrana i oko 230 megavata vjetroelektrana. Istovremeno se planira postepeno smanjenje proizvodnje iz termoelektrana, u skladu sa evropskim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine", naveo je Šćekić. Dodao je da su kroz analizu urađena tri scenarija razvoja elektroenergetskog sistema Crne Gore do 2035. godine. "Rezultati analize pokazuju da baterijski sistemi u kratkom roku nijesu ekonomski isplativi u Crnoj Gori, jer u sistemu trenutno nema dovoljno velikog udjela obnovljivih izvora koji bi stvarali značajne razlike u cijenama električne energije na tržištu", rekao je Šćekić. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
30 Mar 2026 blic |
