 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
SLEDEĆA >
5 Maj 2026 - telegraf Smanjena konkurentnost BiH 29 Apr 2026 - ekapija Završetak dokumentacije za HE Kruševo do kraja godine 29 Apr 2026 - seebiz HERA: Poticajne naknade za priključenje za razvoj industrije 23 Apr 2026 - ekapija Da li je 3,2 mlrd EUR za Černavodu u skladu sa pravilima EU? 20 Apr 2026 - biznis Elektroprivreda Crne Gore investiraće u OIE projekte 20 Apr 2026 - pobjeda Zbog primjene CBAM-a EPCG u prva tri mjeseca izgubila 13 miliona eura 20 Apr 2026 - blic EBRD ulaže 70 miliona evra u hibridni energetski projekat u Mađarskoj
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 3961 vesti Balkan 
|
22 Maj 2017 - seebiz - HEP pregovara o preuzimanju Termoelektrane Stanari Već nekoliko mjeseci, Hrvatska elektroprivreda vodi ozbiljne razgovore o mogućem preuzimanju, odnosno kupovini Termoelektrane Stanari u Republici Srpskoj. Prema tvrdnjama upućenih, ova termoelektrana vrijedi oko 500 milijuna dolara. Ima snagu od 300 megavata. Počela je s radom prošle godine, a u vlasništvu je kompanije EFT Vuka Hamovića, biznismena iz Srbije i veletrgovca električnom energijom. Saznanja o razgovorima nisu željeli komentairati ni u HEP-u ni u EFT-u. Međutim, prema informacijama koje su potvrđene iz dva neslužbena i međusobno nezavisna izvora, već je održano više sastanaka o ovoj temi između predstavnika dvije kompanije, prenosi Jutarnji list. Prema istim navodima, delegacija HEP-a je tim povodom nedavno boravila u Beogradu, te posjetila i samu Termoelektranu Stanari. Pregovori će, tvrde ovi izvori, biti intenzivirani u narednim mjesecima, vjerojatno na političkoj razini, a konačna odluka o ovom projektu mogla bi biti donesena do kraja godine. Termoelektrana Stanari prva je privatna investicija u neki veliki konvencionalni proizvodni elektroenergetski objekt na području zemalja bivše Jugoslavije. Priča je počela 2004. godine kad je EFT pobijedio na međunarodnom javnom tenderu koji je Vlada Republike Srpske raspisala za odabir strateškog partnera u rudniku Stanari. Radi se o rudniku smeđeg ugljena - lignita - s procijenjenim geološkim rezervama od 88 milijuna tona. Kako potražnja za smeđim ugljenom u regiji pada, EFT je odlučio na lokaciji graditi termoelektranu. Inicijalni projekt bio je da se gradi termoelektrana snage 400 megavata koja bi proizvodila oko 3 teravatsata energije godišnje. Tehnološko rješenje trebao je isporučiti francuski Alstom, a financijer projekta bila je Europska banka za obnovu i razvoj. Ipak, kako su ti pregovori propali, EFT se okrenuo istoku te u Kini dogovorio financiranje s tamošnjom razvojnom bankom (China Development Bank), a za isporučitelja tehnologije prihvatio tamošnji Dongfang Electric Corporation. Kako su Kinezi nudili nešto stariju generaciju tehnologija od Alstoma, izmijenjen je i projekt, pa je instalirana snaga elektrane reducirana za četvrtinu, planirana proizvodnja smanjena na 2 teravatsata godišnje, a bruto efikasnost sa 43 na 38,5 posto. Ta promjena projekta izazvala je veliko nezadovoljstvo lokalnih ekoloških udruga, koje su podigle i nekoliko tužbi tvrdeći da će elektrana - zbog korištenja zastarjele tehnologije - za dva do tri puta premašiti razinu dozvoljenih štetnih emisija koje su dopuštene temeljem pravila Europske unije, kojih se i BiH temeljem članstva u Energetskoj zajednici mora početi pridržavati od 1. januara 2018. Ipak, temeljem službenih podataka o izvršenom testu pouzdanosti elektrane za vrijeme probnog rada, čini se kako su te slutnje, barem zasad, neutemeljene. Termoelektrana u Stanarima postigla je čak i znatno veći stupanj bruto efikasnosti od planiranog (40,2 posto), a zabilježene štetne emisije (SO2, NOx, čvrste čestice) ispod su europskih limita. Veći problem elektrane, barem što se njezina aktualnog vlasnika tiče, jest ekonomski. Naime, stanje na regionalnom, pa i europskom tržištu električne energije radikalno se promijenilo od 2008. kad je cijeli projekt koncipiran. Veliki utjecaj prethodno subvencionirane “zelene energije” u sustav radikalno je smanjio cijene energije na veleprodajnim tržištima, što je u problem gurnulo sve operatore konvencionalnih termoelektrana, naročito onih novih koje opterećuju visoki amortizacijski troškovi. Iako razlozi zbog kojih EFT razmatra prodaju elektrane u Stanarima nisu poznati, pretpostavlja se da je tvrtka - koja se dominantno bavi samo trgovinom energijom - u aktualnim okolnostima niskih cijena mučila s otplaćivanjem kredita. No, može li onda to biti isplativa investicija za HEP? Čak i nakon provedbe vrlo kompleksnih analiza i proračuna, na to pitanje je teško dati decidirani odgovor, no evidentno je da je ta računica za vertikalno integriranu energetsku kompaniju kakav je HEP (bavi se i proizvodnjom i veletrgovinom i maloprodajom) znatno drukčija nego što je za tvrtku poput EFT-a. Tijekom posljednjih godina HEP posluje iznimno profitabilno, na hrvatskom tržištu drži dominantnu poziciju, a sve se ambicioznije širi i u susjednim zemljama. Ključni razlog tog uzleta uvelike je kompanijin proizvodni portfelj, s temeljem na cjenovno povoljnim hidroelektranama i proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško. Ipak, svojevrsna Ahilova peta tog portfelja su kompanijine termoelektrane, od kojih znatan broj tijekom sljedećih godina izlazi iz stroja. Logična je, stoga, želja kompanije da kapacitete koji se gase zamijeni novim objektima, naročito u trenutku gdje raspolaže ozbiljnim financijskim potencijalom. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
1 Maj 2025 slobodnaevropa |
