 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
SLEDEĆA >
12 Apr 2026 - vijesti EPCG: TE Pljevlja od 15. aprila u jednomjesečnom remontu 6 Apr 2026 - dan Projekat reverzibilne hidroelektrane Kruševo vidimo kao ključnu razvojnu šansu 6 Apr 2026 - ekapija Loša hidrologija i zastoj TE smanjili proizvodnju struje u Crnoj Gori 30 Mar 2026 - ekapija Zapadni Balkan između dekarbonizacije i energetske sigurnosti 30 Mar 2026 - blic AI u fokusu SET-a u Trebinju 30 Mar 2026 - b92 BiH dobijaju tri velike gasne elektrane 26 Mar 2026 - blic Otvoren 7. Samit energetike „SET – Trebinje 2026“
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 3953 vesti Balkan 
|
30 Mar 2026 - ekapija - Zapadni Balkan između dekarbonizacije i energetske sigurnosti Panel pod nazivom "Energetska tranzicija Zapadnog Balkana: izazovi, realnost i put do 2030/2050", održan u okviru Samita energetike u Trebinju, okupio je vodeće ljude elektroenergetskog sektora regiona, koji su poručili da predstojeće godine donose velike promjene, ali i još veće obaveze kada je riječ o investicijama, energetskoj sigurnosti i prilagođavanju novim pravilima evropskog tržišta. Na panelu su učestvovali Luka Petrović, generalni direktor MH ERS, Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, Sanel Buljubašić, generalni direktor EP BiH, Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG, Drago Bago, generalni direktor EPHZHB, te Petar Šainović, direktor Siemens Energy, dok je moderator bio prof. Nenad Novaković. U fokusu razgovora bili su dekarbonizacija, razvoj obnovljivih izvora energije, uloga termoelektrana u prelaznom periodu, rast potrebe za električnom energijom, baterijski sistemi, gasne elektrane, digitalizacija i potencijal nuklearne energije. Energetska sigurnost ostaje ključni prioritet Učesnici panela saglasili su se da se energetska tranzicija ne može posmatrati samo kao pitanje gašenja postojećih kapaciteta, nego prije svega kao pitanje očuvanja energetske sigurnosti država Zapadnog Balkana. Generalni direktor MH ERS Luka Petrović istakao je da je region prošao kroz vrlo težak period, od pandemije i poremećaja na tržištu električne energije do snažnog pritiska dekarbonizacije, te naglasio da elektroprivrede moraju obezbijediti dovoljno vlastite energije i za građane i za privredu. On je upozorio da region mora očuvati kontrolu nad vlastitim resursima i ne dozvoliti da postane energetski zavisan od drugih tržišta, posebno u uslovima kada se sve veći broj kupaca i investitora okreće jeftinijim i fleksibilnijim izvorima energije. Veliki rast novih kapaciteta, ali i sve veća potrožnja Generalni direktor EPS-a Dušan Živković rekao je da je današnje vrijeme "vijek električne energije i vještačke inteligencije", te upozorio da će rast potrošnje struje biti mnogo brži nego što se ranije očekivalo, posebno zbog razvoja data centara, digitalnih tehnologija i novih industrija. Prema njegovim riječima, Elektroprivreda Srbije pustila je u rad 426 megavata nove vlastite proizvodnje, dok se istovremeno na tržištu pojavilo više od 1.000 megavata kapaciteta nezavisnih proizvođača električne energije. Živković je naglasio da se elektroprivrede danas nalaze između obaveze da obezbijede stabilnost sistema i pritiska sve jače konkurencije, novih tržišnih aktera i investitora, zbog čega su potrebne mnogo brže i hrabrije odluke. Obnovljivi izvori nemaju alternativu, ali traže novu infrastrukturu Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović poručio je da region ima veliku šansu upravo u obnovljivim izvorima energije i da tu priliku ne smije propustiti. On je naveo da je Elektroprivreda Crne Gore u prethodne tri godine realizovala ili pokrenula investicije vrijedne oko 220 miliona eura, uključujući ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, te da se za 10-ak dana očekuje probni rad vjetroparka Gvozd snage 55 MW, vrijednog 82 miliona eura. Đukanović je istakao i da će EPCG do kraja 2026. godine imati više od 250 megavata novih izvora, prije svega iz sunca i vjetra, te posebno naglasio značaj baterijskih sistema, za koje smatra da će biti jedan od ključnih oslonaca daljeg razvoja energetike. Prema njegovim riječima, formula budućnosti je jasna — vjetar, solar i baterije — uz maksimalno ubrzanje procedura i mnogo snažniju institucionalnu podršku. Gasne elektrane i kogeneracija kao realno prelazno rješenje Direktor Siemens Energy Petar Šainović rekao je da gasne elektrane i dalje imaju važnu ulogu u tranziciji, ali da njihov razvoj treba posmatrati iz perspektive ukupnog energetskog sistema, a ne samo kroz cijenu električne energije. On je naglasio da je za gasne projekte posebno važna kogeneracija, odnosno istovremena proizvodnja električne i toplotne energije, jer upravo takvi projekti daju najveći efekat za gradove i industriju. Šainović je upozorio da se kod mnogih projekata i dalje polazi od pitanja kolika može biti električna snaga postrojenja, umjesto da se prvo sagleda kolike su stvarne potrebe za toplotnom energijom, grijanjem i industrijskom parom. Govoreći o budućnosti, rekao je da je za stabilnost sistema ključna regionalna povezanost, ali i ulaganje u ljude, znanje i kadrove, jer energetski sektor neće moći bez kvalitetnih stručnjaka da odgovori na ubrzane promjene. Termoelektrane ostaju teret, ali i oslonac sistema Generalni direktor EP BiH Sanel Buljubašić otvoreno je ukazao na složen položaj elektroprivreda koje još u velikoj mjeri zavise od proizvodnje iz uglja. Kako je naveo, Bosna i Hercegovina i dalje značajan dio električne energije proizvodi iz termoelektrana, a cijena takve proizvodnje postaje sve viša, zbog troškova uglja, održavanja, radne snage, opreme i sve većeg regulatornog pritiska. Buljubašić je upozorio da bez izgradnje novih objekata i jasnih zakonskih rješenja Bosna i Hercegovina rizikuje da u budućnosti ostane bez dovoljno energije, posebno ako se termoelektrane budu morale gasiti prije nego što budu izgrađeni zamjenski kapaciteti. Posebno je naglasio da su za tranziciju neophodni nacionalna berza električne energije, ETS sistem i zakonski okvir za CBAM, bez čega domaće kompanije neće moći koristiti benefite evropskih fondova i mehanizama podrške. EPHZHB: OIE su nužnost, ali postoje i nepravde u tranziciji Generalni direktor EPHZHB Drago Bago rekao je da obnovljivi izvori energije nemaju alternativu i da će upravo oni biti okosnica energetske tranzicije, ali je upozorio da sadašnji okvir često kažnjava kompanije koje već imaju potpuno obnovljiv portfelj. Bago je podsjetio da je EPHZHB još prije više od decenije odustala od velikog projekta termoelektrane i strateški se okrenula obnovljivim izvorima energije. Naveo je da ova kompanija trenutno realizuje projekte poput vjetroelektrane Poklečani snage 132 MW i solarne elektrane EPHZHB 1 u Stocu, čiji će kapacitet u konačnici iznositi 200 MW, dok je prva faza od oko 66 MW pred puštanjem u rad. On je poručio da se region mora mnogo brže organizovati kada je riječ o uspostavljanju berze električne energije, sistema trgovine emisijama i integraciji u evropsko tržište, jer bez toga neće biti moguće dugoročno održati konkurentnost. Nuklearna energija više nije tabu tema Jedna od tema koja je više puta pomenuta tokom panela bila je i nuklearna energija, o kojoj se, kako su panelisti ocijenili, više ne može govoriti kao o tabu temi. Živković je istakao da Srbija već razmatra naredne korake u tom pravcu i da su pokrenuti prvi procesi razgovora o lokacijama, tehnologijama, finansiranju i obrazovanju kadrova, uz saradnju sa međunarodnim partnerima. Panelisti su ocijenili da bi nuklearna energija u budućnosti mogla postati dio dugoročnog rješenja za stabilnost energetskog sistema regiona, ali da je za takve projekte potreban mnogo veći stepen političke odlučnosti, stručne pripreme i regionalne saradnje. Bez političke podrške nema ni tranzicije Jedna od najjasnijih poruka panela bila je da energetska tranzicija nije moguća bez snažne podrške vlada, parlamenata i regulatornih institucija. Đukanović je naveo primjer Crne Gore, gdje EPCG, prema njegovim riječima, ima jasnu podršku Vlade i Skupštine za velike energetske projekte, uključujući saradnju sa kompanijom Masdar, s kojom je planirano formiranje zajedničkog preduzeća za razvoj novih kapaciteta. Panelisti su se saglasili da energetske kompanije same ne mogu iznijeti teret tranzicije ako iza njih ne stoje jasne državne politike, brže procedure, uređeno tržište i institucionalna podrška. Vještačka inteligencija, data centri i nova potrošnja struje Pored proizvodnih kapaciteta, učesnici su otvorili i pitanje naglog rasta potrošnje električne energije zbog razvoja vještačke inteligencije i data centara, ocjenjujući da će upravo to biti jedan od glavnih razloga za dodatnu potražnju u godinama koje dolaze. Upozoreno je da region mora već sada planirati kako će odgovoriti na taj rast, jer će budući standard građana, nova industrija i digitalna ekonomija zahtijevati mnogo više kilovat-sati nego danas. Ključna poruka: Vrijeme za odluke je sada Zaključak panela bio je da Zapadni Balkan ima resurse, znanje i iskustvo, ali da mu nedostaje više brzine, odlučnosti i koordinacije. Panelisti su poručili da se tranzicija ne smije svesti samo na formalno ispunjavanje evropskih ciljeva, već mora biti osmišljena tako da sačuva energetsku sigurnost, omogući nove investicije, zaštiti privredu i građane od rasta troškova, te otvori prostor za dugoročni razvoj. Učesnici su se složili da region mora mnogo ozbiljnije ulagati u nove proizvodne kapacitete, baterijske sisteme, mrežu, digitalizaciju, znanje i kadrove, jer će upravo to odrediti njegovu energetsku i ekonomsku poziciju do 2030. i 2050. godine. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
30 Mar 2026 ekapija |
