![]() |
||||
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.
VESTI SVET - više vesti - pretraga vesti |
||||
Napravila reaktor uz pomoć torijuma iz pustinje Gobi 14 Dec 2025 - N1 Kineski naučnici su uspešno pokrenuli prvi operativni nuklearni reaktor na svetu sa rastopljenom solju na bazi torijuma (TMSR-LF1) u pustinji Gobi. Prototip kapaciteta dva megavata je već neko vreme u funkciji. Projekat reaktora od 10 megavata, kojim upravlja Šangajski institut za primenjenu fiziku (SINAP) Kineske akademije nauka, trebalo bi da bude operativan do 2030. godine. Sju Hong Đije, šef naučnog tima zaduženog za projekat torijumskog reaktora, rekao je da su tehnologiju razvili na osnovu napuštenog istraživanja iz SAD o tehnologiji reaktora sa rastopljenom solju iz 60-ih godina prošlog veka. Osim SAD i Sovjetski Savez je razvijao istu tehnologiju, ali su obe zemlje odustale pre 50-ak godina. Oni su se fokusirali na tehnologiju reaktora sa vodom pod pritiskom, koji se zagreva uranijumom. "SAD su ostavile svoja istraživanja javno dostupnim, čekajući pravog naslednika. Mi smo bili taj naslednik. Savladali smo sve što smo našli u literaturi, a zatim smo išli dalje", naveo je. Privlačnost torijuma je u tome što može pomoći u postizanju energetske samodovoljnosti smanjenjem zavisnosti od uranijuma, posebno za zemlje poput Indije, koje imaju ogromne rezerve torijuma. Kina bi mogla nabavljati torijum kao ostatak, odnosno otpad u rudarskoj industriji prilikom kopanja raznih minerala. Njegovo korišćenje bi obezbedilo praktično neiscrpne zalihe goriva. Kineska provincija Gansu razvija ideje pomorske i vazduhoplovne primene za ovo buduće snabdevanje energijom, navela je kineska novinska agencija Sinhua. Prema izveštaju Kineske akademije nauka o uticaju na životnu sredinu navodi da će jezgro reaktora sa rastopljenom solju biti visoko tri metra i prečnika 2,8 metara, radiće na 700 stepeni Celzijusa, imati toplotnu snagu od 60 megavata MW, zajedno sa 10 MW električne energije. Torijum-232, koji se nalazi u magmatskim stenama i teškom mineralnom pesku, zastupljeniji je na Zemlji od uobičajeno korišćenog izotopa u nuklearnom gorivu, uranijuma-235. Ali ovaj slabo radioaktivni metal ne može da se podvrgne fisiji odnosno cepanju atomskih jezgara koje proizvodi energiju, već se prvo se mora transformisati u fisioni uranijum-233. Ovaj uspeli eksperiment je dokaz održivosti ove tehnologije. Neke njene značajne prednosti su: manje radioaktivnog otpada pošto reaktori na torijum proizvode znatno manje dugotrajnog nuklearnog otpada u poređenju sa klasičnim reaktorima koji koriste uranijum. veća bezbednost, jer su torijumski reaktori otporniji na nuklearne katastrofe zato što proces sagorevanja torijuma ne može izazvati nekontrolisanu lančanu reakciju. manja opasnost od korišćenja za nuklearno oružje, pošto za razliku od uranijuma i plutonijuma, torijum se teže koristi za izradu nuklearnog oružja. Povezane vesti SVET 23 Jul 2026 Švajcarci izračunali cenu izgradnje novih nuklearki telegraf 15 Jul 2026 Ekstremne vrućine ugrozile proizvodnju struje u Francuskoj euronews 9 Jul 2026 Trka za razvoj nuklearne fuzije – gde je tu Nemačka? dw 9 Jul 2026 Zbog vrućina ugašen i drugi reaktor nuklearke b92 1 Jul 2026 Nova nuklearna era Slovačke sputnik 29 Jun 2026 Do 100 milijardi dolara za nove reaktore telegraf 29 Jun 2026 NE Golfech u Francuskoj obustavila proizvodnju zbog visokih temperatura telegraf 24 Jun 2026 Amerika kreće u nuklearnu ofanzivu kamatica 21 Jun 2026 Počinje izgradnja prve komercijalne fuzione elektrane na svetu newsmax 21 Jun 2026 Švajcarska ukida zabranu izgradnje nuklearnih elektrana b92 |
||||
|
||||