elektroenergetika
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.
elektro energetika firma 2 .......... elektro energetika firma 3

VESTI SRBIJA - više vesti - pretraga vesti

PANONIJOM TEKU OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJ
9 Jan 2007 - danas

Znacaj alternativnih i obnovljivih izvora energije u svetu sve je veći, a da bismo se i mi ukljucili u taj trend, potrebno je mnogo rada – od istraživanja do realizacije – te će i naredne godine naš sekretarijat posebnu pažnju pokloniti sprovođenju aktivnosti zapocetih u protekloj, odnosno daljoj afirmaciji i promociji alternativnih izvora energije i energetske efikasnosti – rekao je za „Dnevnik“ pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine Dragan Surducki. – To je neophodno pošto su potencijali vetra, vode, geotermalne energije i biomase u Vojvodini nesporni, ali veoma malo iskorišćeni. Moram da ukažem da su tih potencijala, koje je ulaganjem moguće pretvoriti u dobru zaradu, po svemu sudeći, svesniji investitori, i domaći i strani. Oni su posebno zainteresovani za izgradnju mini-hidroelektrana i vetrogeneratora, i zato im se mora pružiti sve što je potrebno da bi lakše i brže uložili u razvoj koji je, sigurno je, garantovan i lokalnim samoupravama i celokupnom stanovništvu tog regiona. Surducki ukazuje na to da je najveća prepreka bržem ulaganju u obnovljive i alternativne izvore energije nerešena zakonska regulativa, pošto još uvek, cak dve i po godine po usvajanju Zakona o energetici, nisu, iako je to predviđeno, urađena i usvojena neophodna podzakonska akta. Bez tih dokumenata, naglašava Surducki, teško da će bilo ko uložiti novac u „zelene projekte“. – Zanimljiva je još je dna razlika između nas i razvijenih zemalja Evrope. Naime, u Evropi države subvencionišu energiju dobijenu iz alternativnih izvora, što kod nas nije slucaj. Tako je, recimo u Nemackoj kilovat-sat osam evrocenti, a kilovat-sat dobijen iz vetrogeneratora 14 evrocenti, a u Mađarskoj „obican“ kilovat-sat košta sedam evrocenti, a onaj dobijen iz „zelenih“ izvora devet. To nije mala razlika, ali je ne osećaju potrošaci, pošto država proizvođacima nadomešta razliku od redovne cene, a novac za te potrebe obezbeđuje okrećući se onima koji ne vode dovoljno racuna o zaštiti životne okoline, odnosno naplatom taksi od zagađivaca i energetskih kompleksa koji troše konvecionalno gorivo – kaže Surducki. Procena je da bi se izgradnjom i ukljucenjem 12 mini-hidroelektrana u Vojvodini moglo proizvesti ukupno oko 25 megavata. Iako to nije mnogo, jer su godišnje energetske potrebe Vojvodine oko 1.000 megavata instalisane snage, Surducki ukazuje na to da taj potencijal ne treba odbaciti jer se, osim uštede energije, štiti i životna okolina, što bi trebalo da bude prioritet za sve. Zato i ne cudi interesovanje za ulaganje u razvoj i korišćenje alternativnih izvora energije u Vojvodini, posebno zato što je u blizini mesta gde bi mogla da se grade takva postrojenja (prevodnice) razvijena i izgrađena infrastruktura i putna mreža, što smanjuje ulaganja i predstavlja prednost koju treba iskoristiti. Naša zemlja je po pitanju energenata u velikoj meri zavisna od uvoza, a i pored toga energija se neracionalno troši i, slobodno se može reći, baca, a time se bacaju i pare koje bi mogle biti investirane u smanjenje te zavisnosti, jer svaki kilovat, kubik ili tona nafte ostala bi u našem džepu. Racionalno korišćenje energije, ukazuje Surducki, moralo bi svim građanima da bude važno, a da bi promene u ovoj oblasti što brže krenule, pokrenut je projekat „Energetska efikasnost u Vojvodini“. Strucnjaci Fakulteta tehnickih nauka, zajedno s predstavnicima Sekretrijata za energetiku i mineralne sirovine, s ovim projektom upoznali su predstavnike regionalnih privrednoh komora, a naredne godine obilaziće opštine i naselja, držati predavanja i seminare za obuku kadrova. Uštede koje bi se postigle racionalnim i efikasnim korišćenjem energije u energetskim postrojenjima, ma kako izgledale male, mungo znace jer bi se uštedelo oko deset odsto ukupne potrošnje.
Stranci gledaju u budućnost
Zainteresovanost stranih investitora cesto pokazuje da razmišljaju brže i gledaju u budućnost mnogo jasnije od nas i da nam nude saradnju u projektima koji su korisni za obe strane. Tako su nedavno strucnjaci i poslovni ljudi iz Rusije, spremni da ulažu u ugljenokop „Kovin“ u Kovinu, stupili u kontakt sa Sekretarijatom za energetiku i mineralne sirovine. Planirano je da se na ovom lokalitetu izgradi termoelektrana, fabrika biodizela i proizvodi tecni ugalj. Naravno, do realizacije treba još mnogo, ali je sigurno je da više ovakvih projekata i razmišljanja u tom pravcu daje pozitivne rezultate, naglašava Dragan Surducki.

Povezane vesti SRBIJA

15 Nov 2026 Plan studenata za energetiku 021

15 Nov 2026 Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene newsmax

15 Nov 2026 Koji kućni aparati troše najviše blic

11 Nov 2026 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO EE

10 Nov 2026 Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra snm

9 Nov 2026 Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone rts

6 Nov 2026 U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila blic

6 Nov 2026 Srbija nije iskoristila sve potencijale OIE snm

4 Nov 2026 Srbija ja od Hrvatske kupila srušeni dalekovod za 125.000 evra blic

4 Nov 2026 Javni uvid u plan za izgradnju gasne elektrane kod Niša do 10. novembra politika



Web Analytics