![]() |
||||
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.
VESTI SRBIJA - više vesti - pretraga vesti |
||||
Srbiji potrebne još dve elektrane 3 Jan 2007 - danas Vladimir Đorđević, generalni direktor Elektroprivrede Srbije Srbiji potrebne još dve elektrane kapaciteta 700 megavata - Ocekujemo da ćemo 2006. godinu završiti sa pozitivnim finansijskim rezultatom od oko 15 milijardi dinara. Ipak, taj uspeh treba uzeti sa rezervom jer je u velikoj meri ostvaren zahvaljujući otpisu duga prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca. U 2007. godini kada ne možemo racunati na taj efekat poslovni rezultat EPS će se kretati oko pozitivne nule, pri cemu racunamo na višu cenu elektricne energije, jer da bi se obezbedio novac za ekološke i razvojne projekte cena od cetiri evrocenta po kilovat - satu koja je, inace, ubedljivo najniža u regionu racunajući tu i zemlje kao što je Albanija i još neke u kojima je životni standard niži nego u Srbiji, neće biti dovoljna. Stoga smatram da je 2007. godina kljucna godina za budućnost EPS i elektroenergetiku Srbije - istice na pocetku razgovora za Danas Vladimir Đorđević, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. Zajednicka ulaganja EPS planira da u saradnju sa stranim partnerom krene u izgradnju nove elektrane. Da li je Srbiji dovoljna samo jedna elektrana, imajući u vidu dotrajalost postojećih kapaciteta, ali i dešavanja u regionu? - Prostora u Srbiji ima dovoljno za izgradnju dva postrojenja snage od po 350 megavati, i odmah nakon novogodišnjih praznika o tome ćemo razgovarati sa nadležnima u Vladi Srbije. Cinjenica je da se u regionu nakon zatvaranja bugarske nuklearke Kozloduj, oseća nedostatak elektricne energije, i sve okolne zemlje ulažu znatna novcana sredstva u izgradnju proizvodnih kapaciteta. Poslednji je trenutak da se i EPS ukljuci u tu utakmicu, jer Srbija nikako ne bi smela da postane veliki uvoznik elektricne energije. Mi želimo da pravimo nove elektrane. Smatram da bismo sa stranim partnerom mogli da izgradimo jedan ili dva proizvodna kapaciteta ali isto tako želimo i da sarađujemo sa Elektroprivredom Republike Srpske na projektu hidroelekrane Buk Bjela,koji je oznacen kao jedan od najprofitabilnijih u regionu. Zainteresovani smo i za kupovinu hidroelektrane Višegrad. Procena menadžmenta EPS je da bi se na taj nacin bolje kontrolisao hidroenergetski potencijal reke Drine. Proces restrukturiranja Elektroprivrede Srbije je završen. Da li ste zadovoljni rezultatima? Profitabilan potez Kada je EPS kupio akcije Politike jedan deo strucne javnosti kritikovao je takav potez smatrajući da iza svega stoji država. Poslovodstvo EPS nije želelo da za medije komentariše svoju odluku da preuzme akcije malih akcionara. Da li ste sada spremni da kažete zašto ste to ucinili? - Ne vidim zbog cega se oko jednog poslovnog poteza EPS diže tolika prašina. Mi nikada nismo rekli da nećemo biti aktivan ucesnik na tržištu kapitala. Primera radi, EPS je akcionar i u nekim bankama, i to sa procentom ucešća većim od pet odsto. Kupovina akcija Politike predstavlja poslovni potez za koji smo procenili da u perspektivi može biti profitabilan. Ucešće na tržištu kapitala naravno nosi određene rizike ali smo mi to prihvatili a naša procena naišla je na podršku Upravnog odbora i Vlade Srbije. Postavlja se logicno pitanje zašto se EPS kritikuje što je kupio akcije Politike a sa druge strane niko ne diže glas što je akcije jedne medijske kuće u Srbiji preuzeo proizvođac igracaka. U takvom razmišljanju možemo ići i korak dalje i zapitati se ciji je interes bio da se po nerealnoj ceni prodaju akcije manjinskih akcionara i da neko drugi postane vlasnik Politike. - U protekle tri godine u Elektroprivredi Srbije urađen je prilicno težak i nezahvalan posao restrukturiranja i reorganizacije kompanije. Jedan od osnovnih pokazatelja da li je taj proces sproveden uspešno jeste racionalizacija broja zaposlenih. Pocetkom 2004. godine u EPS je radilo oko 52 hiljade radnika, a danas je taj broj sveden na 35 hiljada. Bitno je naglasiti da niko silom nije oteran sa posla, već je racionalizacija obavljena izdvajanjem sporednih delatnosti i kroz dobrovoljne otpremnine. Protekli period obeležilo je i obaranje rekorda u proizvodnji. Pre tri godine smo proizvodili 33,5 milijardi kilovat-sati, a 2005. proizvedeno je 38,5 milijardi kilovat-sati, što predstavlja najveću proizvodnja u istoriji EPS. U odnosu na 2004. potrošnja je 2006. godine porasla za dve milijarde kilovat-sati. Sve su to pokazatelji koji nam daju razloga za zadovoljstvo. Rudari Kolubare rekorderi u proizvodnji uglja Lazarevac - Ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov cestitao je juce rudarima besena Kolubara rekordnu godišnju proizvodnju uglja od 29.170.810 tona u 2006, kojom je za oko 55.000 tona premašen dosadašnji rekord iz 1990. godine. Naumov je sa rudarima najvećeg ugljenokopa u Srbiji, od cijeg se lignita proizvede svaki drugi kilovat elektricne energije u zemlji, razgovarao na površinskom kopu Polje D u Medoševcu. On je rekao da je Srbija u reformama najdalje odmakla u oblasti rudarstva i energetike gde je dostigla evropske standarde i naveo podatak da Srbija samo 40 odsto zavisi od uvoza struje, dok Bugarska 70 odsto. Beta Strucna javnost slaže se sa vašim ocenama da su proizvodni rezultati EPS u proteklom periodu respektabilni. Ipak, sve cešće se ukazuje na cinjenicu da treba napraviti zaokret ka razvojnim programima. Koji su to strateški projekti na kojima će se posebno insistirati? - U ovom trenutku realizuju se tri strateška projekta ciji će se efekti osetiti u budućnosti. Prvi je aranžman sa konsultantskom kućom Artur Delitl zaduženom za strategiju EPS, koja treba da nam pomogne da nađemo odgovor na pitanje kako i kada treba da obavimo svojinsku transformaciju kompanije. Rok za završetak tog projekta, koji je startovao u decembru, je devet meseci. Drugi projekat, za koji smo takođe angažovali konsultanta jeste izgradnja novog termokapaciteta snage 700 megavata. Taj posao poveren je austrijskoj kući Epik investments i ocekujemo da prvi dokumenti budu gotovi pocetkom januara. Treći projekat odnosi se na izbor strateškog partnera za modernizaciju Panonskih termoelektrana-toplana. Konsultant je konzorcijum CSP, Roland Berger i Lahmajer. Treba pomenuti i ugovor vredan 70 miliona evra, koji je EPS u drugoj polovini 2006. potpisao sa KFW bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj o kreditiranju završetka investicionog ciklusa na kopu Tamnava zapad u Kolubari, a krenulo se i u akciju iseljavanja 1.250 stanovnika naselja Vreoci kako bi eksploatacija uglja na polju Kolubara D mogla da se odvija nesmetano. Pomenuo bih i Kostolac, za koji smo krajem decembra potpisali ugovor za peti BTO (bager-transport-odlaganje) sistem vredan 60 miliona evra, kako bi se proizvodnja sa šest miliona tona podigla na devet miliona tona uglja godišnje. Termoelektrane su obnovljene i već beleže rekordnu proizvodnju. Pocinju ulaganja u kopove. Šta je sa hidroelektranama? - Tender je raspisan. Vrednost projekta je 46 miliona evra, od cega će dve trećine obezbediti KFW banka a ostatak EPS. Otvaranje tendera planirano je krajem februara ili pocetkom marta 2007. godine, a u realizaciju projekta trebalo bi da se krene 2008. godine nakon izrade opreme za revitalizaciju hidroelektrane. Takođe, sa domaćim konzorcijumom potpisan je ugovor vredan 13 miliona evra za revitalizaciju hidroelektrana Ovcar Banja i Međušje kod Cacka, kako bismo im udahnuli život za narednih 50 godina. EPS se dosta mucio sa tenderima za nabavku novih brojila. Evropsko tržište elektricne energije, hteli to mi ili ne, zahteva upravo takva višenamenska brojila. Hoće li se ta prica uskoro završiti, odnosno, kada će poceti nabavka? - Zahvaljujući kreditima EBRD kupljeno je 119 hiljada novih trofaznih brojila, a iz sopstvenih sredstava EPS je nabavio još 11 hiljada takvih modernih brojila. U toku je priprema tenderske dokumentacije za nabavku još stotinak hiljada brojila. To znaci da ćemo u 2007. raspolagati sa oko 250 hiljada brojila, a podsećam da imamo tri miliona potrošaca u kategoriji domaćinstava, što prakticno znaci 10 odsto od potrebnih kolicina. Naš plan je da svake godine nabavljamo po 250.000 brojila. Vaša izjava da EPS namerava da kupi HE Višegrad u nekim energetskim krugovima ocenjena je kao predizborno obećanje. Oni se pitaju otkud EPS novac za takva ulaganja ako stalno upozorava da je cena elektricne energije niska i da sa tako niskom cenom ne može da održava svoja postrojenja. Kakva je vaša argumentacija? - Rec je o nameri EPS da investira u Republici Srpskoj. Ipak, sa cenom elektricne energije koja je viša od sadašnje a koja bi pratila metodologiju Agencije za energetiku Srbije mi bismo mogli da steknemo kredibilitet i da kroz dugorocni zajam kod neke banke kupimo HE Višegrad, po istom principu po kojem su svoje investicije u Republici Srpskoj realizovali Telekom Srbije i Dunav osiguranje. Za mene su to dva najvažnija privredna poduhvata u 2006. godini. Bilo je krajnje vreme da se Srbija i Republika Srpska povežu nekim velikim poslovima. Pojedini mediji spekulišu o zloupotrebama koje su pratile remonte u TE Nikola Tesla A3. Da li u tome ima istine? - Podsetio bih da je ceo posao vodila Evropska agencija za rekonstrukciju cija je to bila donacija i nijedan donator dosad nije imao primedbu na nacin na koji smo realizovali donacije. Spekulacije su vezane za žalbe pojedinih firmi koje smatraju da su oštećene na tenderu koji je vodila Evropska agencija za rekonstrukciju. Mogu samo da kažem da je EPS najveći pojedinacni korisnik donacija Evropske agencije za energetiku, dobili smo više od 400 miliona evra u proteklim gidinama, i veoma smo zahvalni zbog te pomoći jer bez toga ne bismo uspeli da postignemo tako dobre poslovne rezultate. Šta će potrošacima u Srbiji doneti novi tarifni sistem i kako će taj sistem uticati na formiranje cene struje? - Novi tarifni sistem je neminovnost. Rec je o novim pravilima koja propisuje Agencija za energetiku Srbije, odobrava ih republicka vlada, a novi tarifni sistem stupiće na snagu 1. aprila 2007. Taj sistem predstavlja putokaz kako će energetski subjekti definisati nacin obracuna svojih prihoda, odnosno prihoda potrebnih za obavljanje svojih delatnosti. Formiranje cena kroz novi tarifni sistem pokazaće da energetski subjekti ne mogu da rade sa gubitkom. Sa druge strane biće zaštićeni i interesi potrošaca, tako što će biti spreceno da cene i profit energetskih subjekata lete do neba. Koliko EPS kao kompanija vredi u ovom trenutku? - Ako oduzmemo neka dugovanja, realna vrednost EPS je oko šest milijardi evra. Ali, sa višom cenom elektricne energije, koja bi donosila profit, EPS bi mogao da dostigne i vrednost od osam do deset milijardi evra. Takav EPS bi bez problema mogao da nađe strateške partnere za svaki projekat. Povezane vesti SRBIJA 11 Nov 2026 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO EE 10 Nov 2026 Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra snm 9 Nov 2026 Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone rts 6 Nov 2026 U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila blic 6 Nov 2026 Srbija nije iskoristila sve potencijale OIE snm 4 Nov 2026 Srbija ja od Hrvatske kupila srušeni dalekovod za 125.000 evra blic 4 Nov 2026 Javni uvid u plan za izgradnju gasne elektrane kod Niša do 10. novembra politika 29 Okt 2026 EPS je potrošio sto miliona evra na kupovinu električne energije samo u oktobru vreme 29 Okt 2026 Srbija gradi drugu reverzibilnu hidroelektranu b92 21 Okt 2026 Počinju Sajam energetike i EcoFair na Beogradskom sajmu ekapija |
||||
|
||||