elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT





23 Maj 2024 - ekapija - Teško do novca za projekte izgradnje i remonta termoelektrana

Naše države koriste ugalj kao baznu energiju i još uvijek nemamo alternativu za njega, posebno ako bismo to učinili u dinamici koju Evropa nameće. Ona ima ambicije da do 2036. svi rudnici, odnosno sve termoelektrane budu potisnute. To je naprosto nemoguće realizovati. RS, kao mala država, treba da vodi računa i o vlastitim interesima, a to je da obezbijedimo sigurno snabdijevanje svih naših kupaca - rekao je ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić na ovogodišnjem Jahorina ekonomskom forumu gdje je bio učesnik panela Regionalno energetsko tržište.

- Mi se sada suočavamo sa porastom industrijske proizvodnje koja povlači znatno veće količine energije nego što je to bilo u ranijem periodu i moramo da osiguramo njihov nesmetan i normalan rad. Moramo ostati u duhu ove opšte energetske tranzicije i za nas bi bilo vrlo porazno ako bismo zaustavljali taj proces. Takođe, treba da budemo svjesni, i mi i Evropa, da bi energetska tranzicija samo u BiH trebalo da košta oko 15 mlrd KM, a mi taj novac nemamo. U biti ga možemo obezbijediti iz bilo kog izvora, tako da ako želimo da tranziciju efikasno sprovedemo onda je neohodno da se osiguraju finansije.

Đokić je dodao da sada imamo aktivan projekat za rast Zapadnog Balkana koji je vrijedan oko 6 mlrd EUR, u okviru kojeg je za BiH je planirano oko 1,5 mlrd EUR, kao i da su dosta strogi uslovi koje treba da ispunimo da bismo mogli da koristimo taj novac.

- Teško možemo da se prilagodimo takvim političkim zahtjevima. Nije slučajno da, u tom procesu tranzicije, kasnimo i da to radimo sporije nego druge države u našem okruženju jer sve one imaju lakšu organizaciju unutar države, lakše donose odluke i realizuju ih.

Ministar energetike kaže da je RS ugovorila i jasno definisala planove izgradnje određenih energetskih objekata.

- Sada imamo oko 1.700 MW istalisane snage, imamo ugovre o koncesijama - od toga oko 600 MW je u fazi izgradnje, a ostali su u fazi pripreme. Uvjeren sam, ako ne bi bilo nepredviđenih uticaja, da u narednih pet godina možemo bitno da izmijenimo energetsku sliku RS jer ćemo imati veći broj energetskih objekata koji koriste zelenu energiju.

Đokić ističe da dio tranzicije koji se odnosi na primjenu evropskih direkriva - ETS trgovinu, uvođenje modela koji se najavljuje od 1. januara 2026., su glavni izazovi za sve države koje te modele nisu primjenile iz razloga što je to vrlo zahtjevno za osiguranje finansiranja.

- Svaka od reforme te vrste podrazumijeva i troškove, Elektroprivreda to ne može da plati, već mora država. A da bismo to isfinansirali moramo ići u pregovore sa evropskim finansijskim institucijama i posebno institucijama koje su locirane u Briselu. BiH je konačno zakoračila na novu stepenicu pristupa EU i oni moraju da budu spremni da nam u finansijskom smislu značajno pomognu.

Prelazak na zelenu energiju novi biznis

Dodaje da ćemo morati da postignemo saglasnost i na reginalnom nivou upravo kroz Energetsku zajednicu, odnosno potrebno je da se definišu politike sa državama regiona za energetsku tranziciju.

- Politika Evrope je licemjerna, mi smo svjesni da upotreba uglja nije do te mjere opterećujuća da značajno utiče na klimu, daleko je veći broj zagađivača u okolini. Treba imati na umu da je prestanak upotrebe uglja i gašenje termoelektrana i prelazak na zelenu energiju jedan novi biznis i on je mnogim kompanijama već osigurao visoke profite, posebno kineskim - iskren je ministar.

Kaže da će sve ovo sigurno uticati na stanovništvo i privredu jer će u nekom periodu morati doći do promjena cijena energije. Iako je RS donjela zakone o zaštiti ugroženih kupaca, još nisu primjenjivani, kako dodaje, jer su cijene električne energije i dalje niske.

- Što se tiče izgradnje HE Buk Bijela, uspostavili smo jako dobru komunikaciju sa novom Vladom CG, 27. maja ćemo imati sastanak i nadam se pozitivnom riješavanju ovog pitanja. Srbija je iskazala veliku želju da zajedno radimo na ovom projektu i nadam se da ćemo do juna imati rezultate tog dijaloga na nivou tri vlade, odnosno da ćemo da otklonimo spor po pitanju izgradnje HE Buk Bijela. Pripremna faza je završena i u nju je uloženo dosta novca. Planirali smo još dva projekta realizovati sa Elektroprivredom Srbije - HE Foča i HE Paunci. Skrenuo bih pažnju i na srednji tok Drine, gdje postoje planirana tri objekta istalisane snage oko 388 MW i ovi projekti su još u fazi mirovanja. Na tom dijelu graničimo sa Srbijom i potrebne su druge procedure, sigurno će 50% biti učešće Srbije, a 50% na nivou BiH. FBiH je pokazala interes za njihovu realizaciju.

Đokić dodaje da još nisu odustali od ideje da grade zamjenske termoelektrane, ali, kako kaže, to će ići daleko teže iz razloga što je za ove projekte teško osigurati novac.

Cijene struje za privredu u RS povoljnije u odnosu na region

Direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović ističe da je ovo preduzeće trenutno u dobrom položaju zato što su započeli izgradnju niza objekata koji će doprinjeti dugoročno jeftinijoj cijeni električne energije, kako za građane, tako i za privredu.

- Čuli smo od predsjednika Dodika da Vlada daje niže cijene električne energije na duži period onim proizvodnim preduzećima koja dolaze u RS i formiraju nove pogone. Mislim da to nijedna zemlja u regionu ne radi i da su cijene električne energije za privredu poprilično povoljnije kod nas u odnos na ostale.

I Petrović dijeli mišljenje sa Đokićem u vezi sa termoelektranama čiji će rad biti ugrožen iz razloga, kako ističe, što nema više finansijera, remonata, čak ni rezervnih dijelova.

- Već sada je cijena električne energije iz termoelektrana u FBiH oko 90 EUR po MW/h, a prodaje se građanima po 30 EUR, što znači da neko mora da ima gubitak. Kod nas cijena električne energije iz termoelektrana košta ispod 60 EUR i to je visoka cijena, znajući da građanima, a to je 75% ukupne prodate količine, prodajemo za 29 EUR. Moramo imati povoljnije proizvodne cijene i proizvodni miks. Siguran sam da RS neće odustati od termoelektrana do 2050. s tim da nismo odustali ni od potencijalnog zamjenskog bloka. Na koji način će se finansirati i kako će raditi, jeste dilema, ali uvijek imate nekog ko je zainteresovan i ko ima novac i ko želi da dođe do bazne energije koja je važna i u trgovini i u snabdijevanju. Sve je više robotizacije i informatizacije i sve više treba bazne energije.

Međutim, napominje da je radni vijek naših termoelektrana istekao.

- Projekcije govore da uglja na planeti neće više biti za nekih 80 godina i očito je da se ide ka tranziciji gdje nestaje ugalj i gdje dolaze novi izvori poput amonijaka i hidrogena, kao i baterijskih sistema za čuvanje električne energije.

Petrović ističe da za proces energetske tranzicije moramo imati veću podršku EU. Navodi primjer Grčke u kojoj se gradi prva revizibilna hidroelektrana vrijedna oko 1 mlrd EUR, dok je EU osigurala 300 milona nepovratnih sredstava, dok mi, ističe, pravimo solarne i vjetroelektrane, a nemamo grantove.

- Meni je drago što nas EU vodi kao Zapadni Balkan iz razloga što smo u istom košu, ali imam primjedbu što ne reagujemo tako. Čini mi se da neko iz Evrope pojedinačno dolazi do svakoga, a i da mi pojedinačno idemo ka Evropi. Bolje bi bilo da idemo kao grupacija i sa programima investiranja u Zapadni Balkan, sa programima tranzicije koji bi bili regionalni, nikako pojedinačni.

EPS razmatra upotrebu vodonika

Osim razvoja novih OIE projekata, Elektroprivreda Srbije sagledava i druge mogućnosti poput upotrebe vodonika.

- Dugoročno bi trebalo razmišljati i o nuklearnoj energiji, jer nuklearne elektrane možemo posmatrati kao potencijal koji bi mogao dodatno osigurati elektroenergetski sistem u situaciji povlačenja termoelektrana kao bazne energije - rekao je Dušan Živković, v. d. generalnog direktora Elektroprivrede Srbije.

Izgradnja reverzibilne hidroelektrane Bistrica će, kako ističe, doprinjeti obezbjeđenju dugoročnog energetskog mira Srbiji, jer će taj strateški proizvodni objekat donijeti neophodnu dodatnu sigurnost elektroenergetskog sistema.

- Energetska kriza kao prioritet nametnula je pitanje energetske sigurnosti i zbog toga će osnovni postulat razvoja svake države biti upravo energetska sigurnost. S obzirom na sve veće potrebe i interesovanja za ulaganje u obnovljive izvore energije, RHE Bistrica će, uz RHE Bajina Bašta, omogućiti balansiranje diversifikovane energetike Srbije sa većim učešćem energije iz sunca, vjetra i potencijalno drugih izvora - naglasio je Živković.

Zapadni Balkan da se okrene elektranama na gas

Izvršni direktor grčke Terna Grupe Stathis Natsis ističe da, bez obzira na tranziciju, ima drugačije mišljenje o termoelektranama, iako "izgleda da je njima odzvonilo u finansijskom smislu, kao održivim projektima".

- Zarad balansa energetskog sistema, a mislim da moje kolege ovdje dobro to razumiju, zemlje Zapadnog Balkana moraju da planiraju određenu količinu visokoefikasnih elektrana na gas. Efikasnost nove tehnologije elektrana na gas trenutno je blizu 64%. Ove elektrane takođe mogu da koriste vodonik kao gorivo, tako da tu imamo i prirodni gas i vodonik, kao što dobro znamo.

U tom kontekstu, dodaje, zemljama Zapadnog Balkana ozbiljno nedostaje gasifikacija, drugim riječima, infrastruktura, gasovodi i snabdijevanje gasom.

- To je paradoks, jer zemlje Južnog i Istočnog Balkana, tačnije, Grčka, Bugarska i Rumunija, imaju dovoljno infrastrukture u smislu gasovoda i više nego dovoljno snabdijevanje gasom, a zemlje Zapadnog Balkana to uopšte nemaju. To je nešto što na neki način treba ispraviti - poručuje Natsis.

Upravo je o fosilnim gorivima i njihovom značaju pričao i prof. dr Bogdan Kuzmanović koji ističe da Srbija i dalje ne odustaje od fosilnih goriva i da potreba za njima postoji.

- U okruženju nema dovoljno rafinerija ili su pogašene. Podizanje ili "ribilding" starih rafinerija je skuplji nego izgradnja novih. Ovo je još jedna suština energetske sigurnosti, pored svega ovoga što smo čuli za obnovljive izvore energije, i dalje ćemo biti oslonjeni na fosilna goriva.

- Srbija gradi kapacitete za skladištenje gasa i sada je na 2/3 tog plana. Transnafta pored toga što skladišti sirovu naftu i dizel oko trećine rezervi, treba da izgradi kapacitete za još 40.000 kubika u Novom Sadu i okolini, a u planu je i kod Pančeva. Ovim se Srbija ozbiljno priprema na vanredne situacije kao što je bilo za vrijeme pandemije korona virusa - ističe prof. dr Kuzmanović.

Interes investitora za solarnim postrojenjima u porastu

Na Jahorina ekonomskom forumu eKapija je razgovarala i sa predstavnicima banjalučke kompanije Etmax sa kojima smo prokomentarisali trenutnu situaciju u solarnoj industriji.

- Kompanija Etmax prisutna je od samih početka razvoja solarne industrije u BiH, a bili smo aktivni i u uspostavi sektora koji je danas održiv i koji postaje sve više prepoznatljiv. Možemo reći iz našeg iskustva, a prateći trendove tržišta, da osim toga što je ta ekspanzija sada već vidljiva, interes investitora za solarnim elektranama i dalje je u porastu.

Dodaju da im se investitori obraćaju za različite namjene kao i kapacitete elektrana.

- U tom smislu možemo reći da još nismo dostigli iskoristivost svega onoga što solarna industrija može da donese u smislu benefita i kapaciteta. Bez obzira na ekspanziju i na okrenutost investitora ka solaru, imamo još puno prostora u razvoju solarne industrije i instalisanju kapaciteta.

Predstavnici Etmax-a ističu da sektor solara u projektovanju i izgradnji objekata karakteriše konstantna primjena inovacija, kao i unaprijeđenih i poboljšanih rješenja.

- Tehnologija u solarnoj industriji je zaista dinamična. Solarna postrojenja su sve efikasnija, imaju sve bolje proizvodne rezultate, mali nivo kvarova, dugoročan rad, a naša kompanija dosta vremena posvećuje istraživanju i razvoju - poručuju.



VESTI SRBIJA SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti BALKAN :

23 Maj 2024 ekapija
Teško do novca za projekte izgradnje i remonta termoelektrana
13 Maj 2024 rtv
Vlade zemalja Zapadnog Balkana moraju da sarađuju u procesu energetske tranzicije
26 Apr 2024 ekapija
Voda, vetar i sunce zamena za pljevaljski ugalj
1 Apr 2024 aljazeera
Hoće li BiH od izvoznika postati uvoznik električne energije?
25 Mar 2024 politika
Moguće međunarodne arbitraže BiH i Hrvatske
18 Mar 2024 biznis
Naredna godina biće izazovna za energetski sistem Crne Gore
28 Feb 2024 seebiz
BiH gubi energetsku moć, mora uvoziti struju
6 Feb 2024 seebiz
Stručnjaci podijeljeni oko energana
31 Jan 2024 seebiz
HSE od četvrtka počinje dobivati struju iz Termoelektrane Ugljevik

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika