ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Norveška spremna da seče struju Evropljanima   15 Dec 2024 - politika

Najnovije vesti svet :

14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
10 Feb 2025 Baltičke zemlje skinule se sa ruske mreže
10 Feb 2025 Ministar krivi majmuna za nestanak struje širom Šri Lanke
10 Feb 2025 Amazon i dalje investira u obnovljivu energiju
6 Feb 2025 Grade se 63 nuklearke u svetu, a uranijum nikad skuplji
6 Feb 2025 U Evropi manje od 2% automobila na struju
4 Feb 2025 Politička kriza u Norveškoj mogla bi Engleze da ostavi u mraku

 

Povezane vesti :

14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
10 Feb 2025 Baltičke zemlje skinule se sa ruske mreže
10 Feb 2025 Ministar krivi majmuna za nestanak struje širom Šri Lanke
10 Feb 2025 Amazon i dalje investira u obnovljivu energiju
6 Feb 2025 Grade se 63 nuklearke u svetu, a uranijum nikad skuplji
6 Feb 2025 U Evropi manje od 2% automobila na struju
4 Feb 2025 Politička kriza u Norveškoj mogla bi Engleze da ostavi u mraku
29 Jan 2025 BIL GEJTS GRADI SVOJU PRVU NUKLEARKU
23 Jan 2025 Solarna energija prvi put prestigla ugalj u proizvodnji struje u EU
23 Jan 2025 Pokretanje reaktora posle 40 godina
21 Jan 2025 Pri kraju izgradnja najvećeg vetroparka u Severnom moru
16 Jan 2025 Rast interesovanja u svetu za razvoj nuklearne energetike
14 Jan 2025 EU lane izgradila 13 GW energije vetra, a godišnje potrebno 30 GW
14 Jan 2025 Raste problem s upravljanjem elektroenergetskom mrežom
7 Jan 2025 Da li struja u Nemačkoj ostaje skupa?

Vlast i opo­zi­ci­ja u skan­di­nav­skoj dr­ža­vi uje­di­nje­ni: vre­me je da se „pup­ča­na ener­go­vrp­ca” sa Evro­plja­ni­ma pre­i­spi­ta i to pre par­la­men­tar­nih iz­bo­ra sep­tem­bra idu­će go­di­ne

„Si­tu­a­ci­ja je ap­so­lut­ni užas”. Tim re­či­ma je Ter­je Osland, mi­ni­star ener­ge­ti­ke Nor­ve­ške, opi­sao či­nje­ni­cu da je ce­na stru­je na ju­gu te skan­di­nav­ske ze­mlje u če­tvr­tak do­sti­gla 1,18 ame­rič­kih do­la­ra po ki­lo­vat-sa­tu, naj­vi­še od 2009. i isto­vre­me­no dva­de­set pu­ta vi­še ne­go pret­hod­ne sed­mi­ce.

Ka­ko se skan­di­nav­ski ener­go­gi­gant, ze­mlja sa pre­ko 1000 hi­dro­e­lek­tra­na i ključ­ni snab­de­vač EU i Ve­li­ke Bri­ta­ni­je pri­rod­nim i teč­nim ga­som (od iz­bi­ja­nja ru­sko-ukra­jin­skog ra­ta), na­šao u si­tu­a­ci­ji, ko­ja, pre­ma me­dij­skim na­vo­di­ma, di­že „pa­ni­ku” u bo­ga­toj nor­dij­skoj ze­mlji?

In­te­gri­sa­na u elek­tro­mre­žu sa EU i Ve­li­kom Bri­ta­ni­jom sa pre­ko 17 me­đu­na­rod­nih pre­ko­mor­skih ka­blo­va, Nor­ve­ška da­nas de­li elek­tro­sud­bi­nu svo­jih evrop­skih part­ne­ra i zbog zlo­sreć­nih kli­mat­skih fak­to­ra – u ob­li­ku sla­bog ve­tra i škr­tog zim­skog sun­ca ko­ji spu­ta­va­ju rad „ze­le­nih tur­bi­na” na­čič­ka­nih duž Bal­tič­kog i Se­ver­nog mo­ra.

Ta­ko je, na pri­mer, ce­na stru­je u Ne­mač­koj pred kraj no­vem­bra do­sti­gla vred­nost od 900 evra po me­ga­vat-sa­tu, naj­vi­šu od kri­znog le­ta i je­se­ni 2022. Rast ce­na ener­ge­na­ta na jed­nom kra­ju po­ve­za­nih in­ter­ko­nek­to­ra di­rekt­no uti­če na pri­li­ke i na nje­go­vom dru­gom kra­ju. Ne ču­di sto­ga što u nor­ve­škoj jav­no­sti ja­ča uve­re­nje da ze­mlja u ko­joj hi­dro­e­lek­tra­ne obez­be­đu­ju 90 od­sto elek­trič­ne ener­gi­je stru­ju tre­ba da iz­vo­zi sa­mo on­da ka­da je nje­na ce­na na do­ma­ćem tr­ži­štu „od­go­va­ra­ju­će ni­ska”. U Nor­ve­škoj po­no­vo ja­ča „ener­go­na­ci­o­na­li­zam”, za­bri­nu­to ko­men­ta­ri­šu evrop­ski me­di­ji.

Bi­lo ka­ko bi­lo, nor­ve­ški po­li­ti­ča­ri, na vla­sti i u opo­zi­ci­ji, ovog pu­ta su uje­di­nje­ni: vre­me je da se „pup­ča­na ener­go­vrp­ca” sa Evro­plja­ni­ma pre­i­spi­ta i to pre par­la­men­tar­nih iz­bo­ra sep­tem­bra idu­će go­di­ne. Ta­ko La­bu­ri­stič­ka par­ti­ja, vla­da­ju­ća stran­ka le­vog cen­tra, u pred­iz­bor­noj kam­pa­nji već is­ti­če da će, ako po­be­di idu­će je­se­ni, pre­ki­nu­ti rad elek­tro­in­ter­ko­nek­to­ra sa Dan­skom, ka­da do­đe vre­me za ob­no­vu tog ugo­vo­ra 2026.

„Upr­kos pu­nim hi­dro­re­zer­vo­a­ri­ma, ce­ne stru­je su pre­vi­so­ke. Ve­o­ma je te­ško ob­ja­sni­ti Nor­ve­ža­ni­ma za­što bi ze­mlja sa ta­kvim ener­go­vi­ško­vi­ma tre­ba­lo da se bo­ri sa pa­pre­nom ce­nom stru­je”, oce­nju­je la­bu­ri­stič­ka po­sla­ni­ca In­gvild Kjer­kol za Blum­berg.

U me­đu­vre­me­nu, mla­đi ko­a­li­ci­o­ni part­ner u vla­di, Cen­tri­stič­ka par­ti­ja, za­go­va­ra i re­for­mu po­sto­je­ćih ugo­vo­ra o pro­to­ku stru­je sa Ne­mač­kom i Ve­li­kom Bri­ta­ni­jom. Slič­nog je uve­re­nja i de­sni­čar­ska opo­zi­ci­o­na Pro­gre­siv­na par­ti­ja, ko­ja ide i ko­rak da­lje u zah­te­vi­ma za sma­nje­njem de­lo­va­nja „ce­nov­ne za­ra­ze” u Evro­pi, na ener­go­tr­ži­šte Nor­ve­ške.

Šta će bi­ti sa elek­tro­snab­de­va­njem u evrop­skim ze­mlja­ma ko­je se osla­nja­ju na nor­ve­šku stru­ju, uko­li­ko zva­nič­no Oslo jed­nog da­na od­lu­či da pre­ki­ne ve­ze sa part­ne­ri­ma ko­ji u svo­jim snab­de­va­nji­ma za­vi­se od sun­ca, ve­tra i sve vi­še od nad­me­ta­nja na svet­skom tr­ži­štu LNG, te­ško je za­mi­sli­ti. Ko­li­ko 2021. LNG je u ener­go­pa­le­ti snab­de­va­nja Evro­pe za­u­zi­mao 20 pro­ce­na­ta od ukup­nog snab­de­va­nja ga­som, dok je ru­ski gas uče­stvo­vao sa 30 od­sto. Da­nas sve sku­plji LNG či­ni 34 od­sto ukup­nih ga­snih na­bav­ki u Evro­pi, pri­me­ću­ju u lon­don­skom Si­ti­ju.

Iz­ve­sno je da obič­ni Evro­plja­ni po­sta­ju sve si­ro­ma­šni­ji da bi mo­gli pla­ća­ti pre­sku­pe ener­gen­te. Pre­ma zva­nič­noj bri­sel­skoj sta­ti­sti­ci 2021. go­di­ne 6,9 od­sto sta­nov­ni­ka EU ima­lo je sta­tus ener­get­skih si­ro­ma­ha, tj. onih ko­ji, pre­ma zva­nič­nom tu­ma­če­nju Evrop­ske ko­mi­si­je, „zbog ce­na ener­ge­na­ta mo­ra­ju to­li­ko da sma­nje po­tro­šnju, da po­či­nju da ugro­ža­va­ju svo­je zdra­vlje i bla­go­dat”. Taj pro­ce­nat „smr­znu­tih” Evro­plja­na je 2023. po­ras­tao na 10,6 od­sto, dok se ove go­di­ne oče­ku­je da na­ra­ste na 16 od­sto. Dru­gim re­či­ma, ener­get­ska po­li­ti­ka Bri­se­la u po­sled­nje tri go­di­ne, iz­gle­da, gu­ra oko 70 mi­li­o­na Evro­plja­na u sta­nje eg­zi­sten­ci­jal­ne ugro­že­no­sti.

U ta­kvom ko­šma­ru, no­vi evrop­ski ko­me­sar za ener­ge­ti­ku Den Jer­gen­sen is­ti­če da je nje­gov „glav­ni pri­o­ri­tet” da ko­nač­no pre­ki­ne sve ener­get­ske ve­ze EU sa Ru­si­jom. I to upr­kos či­nje­ni­ci da će Evrop­ska uni­ja ove go­di­ne, iz ne­kih svo­jih raz­lo­ga, uve­sti de­set od­sto vi­še ru­skog teč­nog ga­sa ne­go la­ne.
 
Web Analytics