ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Kako je rast energije iz obnovljivih izvora nadmašio sva očekivanja   21 Dec 2022 - n1

Najnovije vesti svet :

14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
10 Feb 2025 Baltičke zemlje skinule se sa ruske mreže
10 Feb 2025 Ministar krivi majmuna za nestanak struje širom Šri Lanke
10 Feb 2025 Amazon i dalje investira u obnovljivu energiju
6 Feb 2025 Grade se 63 nuklearke u svetu, a uranijum nikad skuplji
6 Feb 2025 U Evropi manje od 2% automobila na struju
4 Feb 2025 Politička kriza u Norveškoj mogla bi Engleze da ostavi u mraku

 

Povezane vesti :

14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
10 Feb 2025 Baltičke zemlje skinule se sa ruske mreže
10 Feb 2025 Amazon i dalje investira u obnovljivu energiju
23 Jan 2025 Solarna energija prvi put prestigla ugalj u proizvodnji struje u EU
23 Jan 2025 Pokretanje reaktora posle 40 godina
14 Jan 2025 Raste problem s upravljanjem elektroenergetskom mrežom
7 Jan 2025 Da li struja u Nemačkoj ostaje skupa?
1 Jan 2025 Skoro ceo Portoriko ostao bez struje u novogodišnjoj noći
24 Dec 2024 Nema sunca, nema vetra… uvozi struju!
24 Dec 2024 Globalna potrošnja uglja dostigla rekordan nivo
15 Dec 2024 Da li se mogu ujediniti AI i nuklearna energija
15 Dec 2024 Šveđani krive Nemce za energetsku krizu
9 Dec 2024 Da li nuklearna energija hvata novi zalet
5 Nov 2024 Studija: Širenje njemačke elektroenergetske mreže moglo bi stajati 651 milijardu eura
5 Nov 2024 Evropskoj industriji vetra biće potrebno 200.000 radnika do 2030.

Rast udela obnovljih izvora u dobijanju energije povećan je 85 odsto u odnosu na prethodnih pet godina i skoro 30 odsto više od onoga što je predviđeno u prošlogodišnjem izveštaju Svetske agencije za energetiku. Sunčana energija i vetar su najjeftiniji izvori, a očekuje se da će solarna energija nadmašiti kapacitete gasa 2026, a uglja 2027. godine. Najsporiji rast obnovljivih izvora energije je u sektoru transporta i grejanja.

Globalna energetska kriza dovodi do naglog ubrzanja instalacija obnovljivih izvora energije, sa rastom ukupnog kapaciteta širom sveta koji bi trebalo da se skoro udvostruči u narednih pet godina, prestižući ugalj kao najveći izvor proizvodnje električne energije na tom putu i ​​pomažući održati u životu mogućnost ograničavanja globalno zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa navodi Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u novom izveštaju.

Zabrinutost za energetsku bezbednost izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu motivisala je zemlje da se sve više okreću obnovljivim izvorima energije kao što su solarna energija i vetar kako bi smanjili oslanjanje na uvezena fosilna goriva, čije su cene zbog početka sukoba i sankcija dramatično porasle. Očekuje se da će globalni kapacitet energije iz obnovljivih izvora porasti za 2.400 gigavata (GV) u periodu 2022-2027, što je iznos koji je jednak celokupnom energetskom kapacitetu Kine danas, prema Renevables 2022, najnovijem izdanju godišnjeg izveštaja IEA.

To je povećanje od 85 odsto u odnosu na prethodnih pet godina i skoro 30 odsto više od onoga što je predviđeno u prošlogodišnjem izveštaju.

Ujedno, treba istači da je polovina energije koja je dobijena u ovom veku iz obnovljivih izvora, dobijena u poslednjih pet godina.

Ovo veliko povećanje ističe koliko brzo su se vlade mnogih zemalja fokusirale na dobijanje energije iz obnovljivih izvora. Izveštaj otkriva da će obnovljivi izvori energije prestići ugalj i postati najveći izvor globalne električne energije do početka 2025. godine.

Rast pokreću Kina, EU, SAD i Indija

Ovaj skok najviše pokreću Kina, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Indija, koje sve sprovode postojeće politike, regulatorne i tržišne reforme, dok istovremeno uvode nove brže nego što se očekivalo kao reakciju na energetsku krizu. Kineski 14. petogodišnji plan i tržišne reforme, plan REPoverEU i američki zakon o smanjenju inflacije glavni su pokretači ovih predviđanja.

“Obnovljivi izvori energije su se već brzo širili, ali globalna energetska kriza ih je gurnula u novu fazu još bržeg rasta jer zemlje nastoje da iskoriste prednosti svoje energetske sigurnosti. Svet je spreman da u narednih pet godina doda onoliko obnovljive energije koliko je bio u prethodnih 20 godina”, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.

“Ovo je jasan primer kako trenutna energetska kriza može biti istorijska prekretnica ka čistijem i sigurnijem energetskom sistemu. Neprekidno ubrzanje obnovljivih izvora je ključno da pomogne da vrata budu otvorena za ograničavanje globalnog zagrevanja na 1,5 stepen”, dodao je on.

Ova analiza predviđa se da će količina kapaciteta obnovljive energije koja je dodata u Evropi u periodu 2022-27. biti dvostruko veća nego u prethodnom petogodišnjem periodu, vođena kombinacijom zabrinutosti za energetsku sigurnost i klimatskih ambicija. Još brže uvođenje solarne i vetroelektrane bi se moglo postići ako bi zemlje članice EU brzo implementirale brojne politike, uključujući pojednostavljenje i smanjenje rokova za izdavanje dozvola, poboljšanje dizajna aukcija i pružanje bolje vidljivosti rasporeda aukcija, kao i poboljšanje šema podsticaja za podržavaju krovnu solarnu energiju.

Osim Evrope, rast energije iz obnovljivih izvora u narednih pet godina takođe pokreću Kina, Sjedinjene Američke Države i Indija, koje sve sprovode politike i uvode regulatorne i tržišne reforme brže nego što je ranije planirano za borbu protiv energetske krize. Kao rezultat svog nedavnog 14. petogodišnjeg plana, očekuje se da će Kina u periodu 2022-2027 imati skoro polovinu novih globalnih novih kapaciteta za obnovljive izvore energije. U međuvremenu, američki Zakon o smanjenju inflacije pružio je novu podršku i dugoročnu vidljivost za širenje obnovljivih izvora energije u SAD.

Sunce i vetar su najjeftiniji

Solar i vetar na kopnu su najjeftinije opcije za novu proizvodnju električne energije u značajnoj većini zemalja širom sveta. Globalni solarni PV kapacitet će se skoro utrostručiti tokom perioda 2022-2027, nadmašujući ugalj i postajući najveći izvor energetskih kapaciteta na svetu.

Izveštaj takođe predviđa ubrzanje instalacija solarnih panela na stambenim i poslovnim krovovima, koji pomažu potrošačima da smanje račune za energiju. Globalni kapacitet vetra se skoro udvostručio u prognoziranom periodu, sa projektima na moru koji čine jednu petinu rasta. Zajedno, vetar i solarna energija će činiti preko 90 odsto kapaciteta obnovljive energije koji se dodaju u narednih pet godina.

Predviđa se da će udeo obnovljivih izvora u mešavini električne energije povećati za 10 procentnih poena tokom prognoziranog perioda i dostići 38% u 2027. Obnovljivi izvori su jedini izvor proizvodnje električne energije čiji se udeo očekuje da raste, sa opadajućim udelom uglja, prirodnog gasa, nuklearne i naftne proizvodnje. Električna energija iz vetra i solarne elektrane će se više nego udvostruči u narednih pet godina, obezbeđujući skoro 20% globalne proizvodnje električne energije u 2027. godini.

Očekuje se da će instalirani kapaciteti solarne snage nadmašiti kapacitet uglja do 2027. godine. Kumulativni solarni kapacitet se skoro utrostručio prema prognozi IEA, rastući za skoro 1.500 gigavata (GV) tokom perioda, uz očekivanja da nadmaši prirodni gas do 2026. a ugalj do 2027.

Godišnji dodaci solarnih kapaciteta povećavaju se svake godine u narednih pet godina. Uprkos sadašnjim većim investicionim troškovima zbog povišenih cena robe, solarni fotonaponski aparati za komunalne usluge su najjeftinija opcija za novu proizvodnju električne energije u značajnoj većini zemalja širom sveta.

Izveštaj vidi nove znake diversifikacije u globalnim fotonaponskim lancima snabdevanja, pri čemu se očekuje da će nove politike u SAD i Indiji povećati ulaganja u solarnu proizvodnju za čak 25 milijardi dolara u periodu 2022-2027. Iako Kina ostaje dominantan igrač, njen udeo u globalnom proizvodnom kapacitetu mogao bi da se smanji sa 90 odsto danas na 75 odsto do 2027.

Globalni kapacitet vetra se skoro udvostručuje, sa projektima na moru koji čine jednu petinu rasta. Predviđa se da će preko 570 GV novih kapaciteta vetra na kopnu postati operativno tokom perioda 2022-27.

Biogorivo raste za petinu

Ukupna globalna potražnja za biogorivom će se povećati za 22 odsto u periodu 2022-2027. SAD, Kanada, Brazil, Indonezija i Indija čine 80 odsto očekivane globalne ekspanzije upotrebe biogoriva, pri čemu svih pet zemalja imaju sveobuhvatne politike za podršku rastu.

Izveštaj takođe predviđa ubrzanje instalacija solarnih panela na stambenim i poslovnim krovovima, koji pomažu potrošačima da smanje račune za energiju. Globalni kapacitet vetra se skoro udvostručio u prognoziranom periodu, sa projektima na moru koji čine jednu petinu rasta. Zajedno, vetar i solarna energija će činiti preko 90 odsto kapaciteta obnovljive energije koji se dodaju u narednih pet godina.

Šta koči razvoj

Spor rast obnovljivih izvora energije u sektoru transporta i grejanja koči veći prodor obnovljive energije u Evropskoj uniji (EU). Udeo obnovljivih izvora u potražnji za energijom u transportu raste sa devet odsto u 2020. na 15 u 2027. godini, što nije u skladu sa težnjama EU od 29 odsto u 2030. godini. Dok se potražnja za električnim vozilima i biogorivom povećava, državni i EU nivo podsticaji da se ispune veći udeo obnovljivih izvora energije u većini slučajeva ne postoje. Za grejanje i hlađenje, godišnje povećanje udela obnovljivih izvora energije trebalo bi da se skoro četvorostruko poveća u odnosu na istorijski i predviđeni rast da bi bio na pravom putu sa ciljevima plana REPoverEU.

Ubrzanje vetra i solarne energije bi zahtevalo od država članica EU da smanje rokove za izdavanje dozvola i licenciranja, prošire šeme aukcija sa jasnim rasporedom, redizajniraju aukcije kako bi se odrazile sve veće cene obnovljivih izvora energije i njihove prednosti u pogledu energetske bezbednosti i poboljšale šeme podsticaja za distribuiranu solarnu PV proizvodnju . Ako vlade EU brzo sprovedu ove promene, ubrzani slučaj vidi rast za 30% veći, stavljajući EU na pravi put sa svojim ambicioznijim REPoverEU modeliranim ciljevima. Što se tiče transporta, zemlje bi morale da primene ambicioznije programe dekarbonizacije saobraćaja, uključujući i biogoriva i električna vozila. U ubrzanom slučaju, udeo obnovljive energije u transportu penje se na 20odsto do 2027. godine, smanjujući jaz sa ciljem EU od 29 odsto do 2030. Za grejanje i hlađenje, ubrzanje uvođenja toplotnih pumpi će zahtevati prevazilaženje visokih početnih troškova kroz podsticaje, regulative i jeftino finansiranje za domaćinstva kako bi se olakšala ulaganja.

Ubrzani rast

Izveštaj takođe iznosi ubrzani slučaj u kojem kapacitet obnovljive energije raste za dodatnih 25 odsto u odnosu na prognoze. U naprednim ekonomijama, ovaj brži rast zahtevao bi rešavanje različitih regulatornih izazova i izazova koji dozvoljavaju i brži prodor obnovljive električne energije u sektore grejanja i transporta. U privredama u nastajanju i razvoju, to bi značilo rešavanje nesigurnosti politike i regulative, slabe mrežne infrastrukture i nedostatka pristupa pristupačnom finansiranju koji ometaju nove projekte.

Ako bi se zemlje suočile sa tim izazovima, globalni kapaciteti obnovljivih izvora mogli bi se povećati za skoro 3.000 GV. Ovo brže povećanje značajno bi smanjilo jaz u količini rasta obnovljive električne energije koja je potrebna na putu do neto nulte emisije do 2050. godine.

Širom sveta, ubrzani slučaj zahteva napore da se reše problemi u lancu snabdevanja, šire mreže i raspoređivanje više fleksibilnih resursa za bezbedno upravljanje većim udelom varijabilnih obnovljivih izvora energije. Ubrzani slučaj brži rast obnovljivih izvora energije bi pomerio svet bliže putu koji je u skladu sa dostizanjem neto nulte emisije do 2050. godine, što nudi jednaku šansu da se globalno zagrevanje ograniči na 1,5 stepeni.

Tržišne intervencije

Tržišne intervencije moraju zaštititi građane od visokih troškova, ali bez narušavanja poslovnih razloga za nova ulaganja u obnovljivu energiju.

U oktobru 2022. godine, Evropski savet je doneo hitne propise kako bi zaštitio ugrožene potrošače od visokih cena energije, uključujući i namete na vanredne prihode na generatore električne energije. Iako postoji snažno obrazloženje ovih intervencija, njihov uticaj treba proceniti u smislu potencijalne štete za kapacitete obnovljivih investitora da ulažu u nove projekte.

Trenutne i predložene tržišne intervencije u Evropi, kao što su ograničenja tržišta na veliko i porezi na neočekivani profi, mogu stvoriti neizvesnost za investicije u obnovljivu energiju ako nisu dobro osmišljene ili koordinirane među zemljama. Šta više, tekuća energetska kriza je takođe izazvala nove diskusije unutar Evropske unije o mogućem budućem dizajnu tržišta električne energije.

Ove predložene reforme bi mogle da podstaknu tržišno vođenu primenu obnovljive energije, osiguraju energetsku sigurnost i podstaknu ulaganja u resurse fleksibilnosti. Međutim, važno je da svi predlozi budu pažljivo i transparentno pripremljeni, sa jasnim pregledom vremena i uključivanjem svih relevantnih zainteresovanih strana, kako bi se izbegla neželjena neizvesnost među investitorima.
 
Web Analytics