ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Prelazak na vodonik u Nemačkoj: Sedam najvažnijih činjenica   30 Avg 2022 - danas

Najnovije vesti svet :

14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
10 Feb 2025 Baltičke zemlje skinule se sa ruske mreže
10 Feb 2025 Ministar krivi majmuna za nestanak struje širom Šri Lanke
10 Feb 2025 Amazon i dalje investira u obnovljivu energiju
6 Feb 2025 Grade se 63 nuklearke u svetu, a uranijum nikad skuplji
6 Feb 2025 U Evropi manje od 2% automobila na struju
4 Feb 2025 Politička kriza u Norveškoj mogla bi Engleze da ostavi u mraku

 

Povezane vesti :

6 Sep 2024 Danska zatvorila pretposlednju elektranu na ugalj
19 Avg 2024 Kako podvodne vetrenjače i solarne farme stvaraju održivu energiju
16 Avg 2024 Oko 25 tona radioaktivnog otpada iscurilo iz NE Fukušima 1
26 Apr 2024 Električna energija iz obnovljivih izvora čini 56% ukupne nemačke potrošnje
12 Apr 2024 Otvorena je do sada najveća elektranu zelenog vodonika u regionu
1 Apr 2024 Nakon solara, Kina ovladala energijom vetra!
12 Feb 2024 Nemačka troši milijarde na izgradnju gasnih elektrana
6 Feb 2024 Nemačka najavila subvencije za izgradnju gasnih elektrana na vodonik
20 Dec 2023 Nemačka: Čak polovina potrošene struje je klimatski neutralna
22 Maj 2023 Francuska zaustavila usvajanje sporazuma EU o obnovljivoj energiji
27 Apr 2023 Severno more će biti najveća elektrana na svetu
22 Mar 2023 Curi radioaktivna voda u Minesoti, u toku je čišćenje
7 Mar 2023 Razvija se mreža za transport vodonika
16 Jan 2023 Bežična energetska mreža
13 Jan 2023 Japan na proleće ili leto planira puštanje vode iz NE Fukušima u more

Nemačka je sklopila sporazum sa Kanadom po kojem bi ta severnoamerička zemlja od 2025. Nemcima trebalo da isporučuje vodonik. Zašto je on tako važan za energetsku tranziciju? I šta je uopšte vodonik?

1. Šta je vodonik? Gde se koristi?

Vodonik je prirodni hemijski element i istovremeno najčešći element u svemiru. On osim toga ima najmanju atomsku masu i 14 puta je lakši od vazduha. Vodonik se na Zemlji ne nalazi u čistom obliku, već u kombinaciji s drugim elementima, pre svega s kiseonikom, odnosno u vodi (H2O).

Vodonik se kao sirovina odavno koristi u hemijskoj industriji, na primer za proizvodnju amonijaka, koji je osnova u proizvodnji đubriva. Kao energent za proizvodnju struje vodonik se koristi i u automobilima sa gorivim ćelijama. U Nemačkoj se, pema podacima Nacionalne strategija za vodonik (NWS, 2020), godišnje potroši oko 1,65 miliona tona vodonika – s ukupnim energetskim bilansom od oko 55 teravat-sati.

2. Kako se proizvodi vodonik?

Vodonik se proizvodi iz vode, gasa ili nafte. Postupci dobijanja vodonika se razlikuju, u zavisnosti od fosilne vrste goriva. Za sada se vodonik uglavnom dobija iz metana, koji je glavni sastavni deo zemnog gasa. Taj postupak nije ekološki. Prilikom proizvodnje tzv. sivog vodonika nastaje i veća količina ugljenog dioksida (CO2) koji je štetan za životnu sredinu.

Ako se ugljen dioksid u tom postupku negde čuva, onda se vodonik naziva – plavi. Ako se pritom dobija čvrsti ugljenik, onda je to tirkizni vodonik. Za klimu je najbolji zeleni vodonik, koji se proizvodi klimatski neutralno, uz pomoć eko-struje dobijene iz snage vetra ili energije sunca. U toj takozvanoj elektrolizi se, uz pomoć „zelene“ struje, voda rastavlja na vodonik i kiseonik. U Nemačkoj za sada nema mnogo „zelenog“ vodonika, ali je on sve popularniji i sve traženiji.

3. Zašto je vodonik važan za budućnost?

Vodonik se smatra ključnim elementom budućeg, klimatski neutralnog, energetskog miksa. Korišćenjem njegove energetske vrednosti trebalo bi da se popune „rupe“ u snabdevanju energijom, a vodonik bi trebalo da se koristi u onim oblastima gde ne može da se koristi električna energija. Vodonik može da se kao energent skladišti, transportuje i koristiti za konverziju energije. On je važan proizvod, pogotovo u industriji.

„Postoji tolikom mnogo stvari koje možemo direktno da elektrifikujemo – u našem energetskom sistemu, u saobraćaju, kod grejanja ili u industrijskim procesima. A gde god možemo nešto da elektrifikujemo, to i moramo da uradimo“, kaže šef Evropskog udruženja vetroenergije „Vindjurop“, Žil Dikson. „Ali, ne možemo sve direktno da elektrifikujemo“. I upravo tu na scenu stupa vodonk – „za jedan deo teške industrije, za delove teretnog saobraćaja, koje moramo da dekarbonizujemo uz pomoć vodonika.“

Vodonik bi trebalo da preuzme ključnu funkciju u industriji čelika: tamo gde se do sada koristio ugljenik, ubuduće bi trebalo da se koristi vodonik. „Otpad“ u tom proizvodnom procesu više ne bi bio klimatski štetan CO2, nego voda. Prelazak na novi proizvodni postupak jeste veoma skup, ali može da ima ogroman efekat: čeličane su u Nemačkoj, prema njihovim sopstvenim navodima, odgovorne za industrijsku emisiju oko 30 odsto CO2.

4. Koliko vodonika je potrebno Nemačkoj?

Za 2030. vlada u Berlinu u svojoj strategiji predviđa potrebu za oko 90-110 teravat-sati u Nemačkoj. Od toga bi, prema dosadašnjim planovima, i do 14 teravat-sati trebalo da bude proizvedeno producirano uz pomoć novih postrojenja za elektrolizu u Nemačkoj. Najveći deo potreba za vodonikom trebalo bi da se pokrije – uvozom.

To je trenutna situacija, ali ona može i da se promeni. Još tokom ove godine nemačka vlada, sudeći po onome što stoji u koalicionom ugovoru, namerava da aktuelizuje strategiju po pitanju vodonika. A planovi su ambiciozni. U koalicionom ugovoru, naime, stoji da bi, do 2030, kapaciteti proizvodnje u poređenju s već spomenutim planom iz 2020, trebalo da se udvostruče.

5. Uvoz vodonika, ali odakle?

Vlada polaže karte između ostalog i na međunarodnu suradnju, na primer sa Australijom i Afrikom, regionima s mnogo sunčeve energije. Analiza po pitanju Afrike došla je do zaključka da vodonik dobijen na severu Afrike uz pomoć solarne energije, može da se proizvodi mnogo jeftinije nego u Nemačkoj.

Nemačke firme već odavno rade na izgradnji distributivnih mreža kako bi, već za nekoliko godina, klimatski neutralni vodonik mogao da se dopremi u Nemačku. Energetski koncern E.ON i hemijski koncern Kovestro sklopili su ugovor s jednim australijskim preduzećem, a ovih dana objavljeno je da E.ON i energetski koncern Uniper ubuduće žele da uvoze zeleni vodonik iz – Kanade.

6. Vodonik umesto zemnog gasa u elektranama?

Nove gasne elektrane „H2-ready“ bi već sada trebalo graditi, kažu stručnjaci. Tako se otvara mogućnost da se u tim elektranama kasnije koristi vodonik, čime bi trebalo da se obezbedi snabdevanje strujom i onda kada ne duva dovoljno vetra ili nema dovoljno sunca.

Zemni gas se do sada smatrao „prelaznim“ energentom, kao most za nove vrste energije. Još uvek je doduše sasvim nejasno kako će se na sve to odraziti gasna kriza u kontekstu ruskog rata u Ukrajini. „Rat samo ubrzava zelenu agendu oko vodonika“, izjavio je još sredinom marta Patrik Grajhen, nemački državni sekretar zadužen za klimatsku politiku.

7. Gde se vodonik koristi? Da li će ga biti dovoljno?

U situacijama u kojima se vodonik ne koristi na licu mesta, odmah pored postrojenja za elektrolizu u nekoj hemijskoj fabrici, on bi trebao da bude distribuiran do mušterija. Gasovodi su već odavno krenuli s planiranjem distribucije. Takozvana „H2-mreža“ bi 2030. u Nemačkoj trebalo da bude duga oko 5.100 kilometara. Od toga se 3.700 kilometara oslanja na postojeću, ali modifikovanu mrežu gasovoda. I svejedno, to će biti veoma skupo: procenjuje se da će troškovi iznositi oko šest milijardi evra.

Ambiciozan plan je ogroman izazov i za politiku i za privredu. Za veliki broj planiranih područja primene tek se moraju pronaći rešenja kako bi vodonik uopšte mogao da se naveliko koristi. Osim toga, zeleni vodonik još neko vreme neće biti na raspolaganju u dovoljnim količinama i po tržišno konkurentnim cenama. I na kraju, mora se izgraditi distributivna mreža kako bi se on prebacivao tamo gde je potreban.

Istovremeno se dakle mora organizovati i potražnja, i infrastruktura i ponuda. Zato je nemačka vlada krajem maja 2021. dizajnirala program podsticaja težak nekoliko milijardi evra s posebnim fokusom na vodik. Radi se o programu „Important Projects of Common European Interest“ koji obuhvata 62 velika projekta vezana uz zeleni vodonik.
 
Web Analytics