ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
EU napušta ekonomiju zasnovana na fosilnim gorivima   19 Jul 2021 - politika

Najnovije vesti svet :

14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
10 Feb 2025 Baltičke zemlje skinule se sa ruske mreže
10 Feb 2025 Ministar krivi majmuna za nestanak struje širom Šri Lanke
10 Feb 2025 Amazon i dalje investira u obnovljivu energiju
6 Feb 2025 Grade se 63 nuklearke u svetu, a uranijum nikad skuplji
6 Feb 2025 U Evropi manje od 2% automobila na struju
4 Feb 2025 Politička kriza u Norveškoj mogla bi Engleze da ostavi u mraku

 

Povezane vesti :

29 Jan 2025 BIL GEJTS GRADI SVOJU PRVU NUKLEARKU
23 Jan 2025 Solarna energija prvi put prestigla ugalj u proizvodnji struje u EU
7 Jan 2025 Da li struja u Nemačkoj ostaje skupa?
7 Okt 2024 Kazahstan: Birači podržavaju plan za izgradnju nuklearne elektrane
1 Okt 2024 Velika Britanija: Zatvara se poslednja elektrana na ugalj
6 Sep 2024 Danska zatvorila pretposlednju elektranu na ugalj
5 Sep 2024 Nemačka proizvela rekordnu količinu energije iz OIE
5 Sep 2024 Kraj jedne ere: Gotovo je – sve su ugasili
27 Avg 2024 Kina odustaje od uglja?
27 Avg 2024 Sunčeva energija: Revolucija na horizontu
19 Avg 2024 EU proizvodi više struje iz solarnih izvora nego od uglja
19 Avg 2024 OIE: Zaboravljeni „motor na solarni pogon" iz 20. veka
23 Jul 2024 Da li će sve skuplji gas podstaći veću potrošnju struje
10 Jun 2024 Nemačka tri petine struje dobija iz obnovljivih izvora
30 Maj 2024 Turska najveći evropski proizvođač električne energije iz uglja

Evropska komisija predstavila je predlog mera koji bi trebalo sprovesti u oblasti politike klime, transporta, energetike i poreza trebalo se došlo do smanjenja emisije štetnih gasova od 55 procenata do 2030 godine.

Mere predstavalju kombinaciju smanjenja emisije štetnih gasova, očuvaje priorede, ali i stavljaju socijani balans u centar ove tranzicije od ekonomije zasnovane na fosilnim gorima ka čistim i obnovljivim izvorima energije.

Kada se usvoje od strane Evropskog parlementa i Saveta EU, ove mere će postati obavezujući pravni okvir koji vodi do ostvarenja konačnog cilja, klimatski neutralne Evrope do 2050. godine, navode u Briselu.

„Znamo gde treba da idemo i šta treba da uradimo da bismo tamo stigli. Trenutna ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dostigla svoje limite i znamo da moramo da se okrenomo novom modelu zasnovanom na inovacijama i čistoj energiji. Naš kilimatski cilj više nije samo politička namera već i pravna obaveza”, poručila je predsednica EK, Ursula fon der Lajen.

U Briselu napominju da je za ovu „zelenu transformaciju Evrope” namenjena jedna trećina ukupnog budžeta za oporavak EU što iznosi oko 500 miljardi evra.

Evropska komsija upozorava da emisije ugljendikosida moraju da „imaju cenu” koja će proizvođače, potrošače i inovatore podstaći da izaberu čiste tehnologije i izvore energije.

Dosadašnji EU sistem za trgovanje emisijama već je uticao na smanjenje emisije štetnih gasova u proizvodnji električne energije i energetski intenzivnih industrija za 42,8 odsto u poslednjih 16 godina.

EK predlaže da se još više podgnu ograničenja, da se postupno ukinu dozvole za besplatne emisija za vazduhoplovstvo kao i da se brodarstvo, po prvo put, uključi u sistem koji organičava emisiju štetnih gasova.

Da bi se došlo do smanjenja emisija štetnih gasova u drumskom transportu i kao i za potrebe stanovanja, uspostavlja se zaseban EU sistem trgovine emisijama za distribuciju goriva.

U Komisiji dodaju da bi EU trebalo da teži postizanju klimatske neutralnosti u sektorima korišćenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede, uključujući i poljoprivredne emisije koje ne sadrže CO2, poput onih iz upotrebe đubriva i stoke. Strategija šumarstva EU ima za cilj poboljšanje kvaliteta, kvantiteta i otpornosti šuma EU uz plan za sadnju tri milijarde stabala širom Evrope do 2030. godine.

„Jači standardi emisije CO2 za automobile i kombije ubrzaće prelazak na mobilnost sa nultom emisijom zahtevajući da se prosečne emisije novih automobila smanje za 55 odsto od 2030. godine i 100 odsto od 2035. godine u poređenju sa nivoima iz 2021. godine. Kao rezultat, svi novi automobili registrovani od 2035. godine biće sa nultom emisijom”, navodi se u dokumentu EK, prenosi Tanjug.

Sa poreske strane, revizija Direktive o oporezivanju energije predlaže usklađivanje oporezivanja energetskih proizvoda sa energetskom i klimatskom politikom EU, promovisanjem čistih tehnologija i uklanjanjem zastarelih izuzeća i sniženih stopa koje trenutno podstiču upotrebu fosilnih goriva.

Uspostavlja se i novi Mehanizam koji će se odnositi na cenu ugljenika prilikom uvoza, kako bi se osiguralo da ambiciozna klimatska akcija u Evropi ne dovede do „curenja ugljenika”.

Ovo će osigurati da evropsko smanjenje emisija doprinese globalnom smanjenju emisija, umesto da potiskuje proizvodnju sa intenzivnim emisijama ugljenika izvan Evrope.
 
Web Analytics