ELEKTROENERGETIKA |
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
|||||||||||
VESTI SVET |
||||||||||||
NAZAD | ||||||||||||
Geomagnetna oluja | 19 Jan 2018 - mondo | |||||||||||
Najnovije vesti svet :
16 Jan 2025 Rast interesovanja u svetu za razvoj nuklearne energetike
Povezane vesti :
19 Jan 2018 Geomagnetna oluja |
||||||||||||
Zemljino magnetno polje danas će pogoditi geomagnetna oluja najslabije jačine, saopštili su iz američkog Centra za predviđanje vremenskih prlika u svemiru i Aencije za proučavanje okeana i atmosfere (NOAA). Geomagnetna oluja privremeno je ometanje Zemljine magnetosfere i prouzrokovana je aktivnostima Sunca, kada udarni talas i oblak magnetnog polja Sunčevog vetra zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase napadaju Zemljino magnetno polje tri dana nakon Sunčevih aktivnosti. Geomagnetne oluje obično traju dan ili dva, ali mogu trajati i danima. Prema saopštenu NOAA ova geomagnetna oluja je klasifikovana na skali od jedan do pet kao G-1, što znači da će biti najslabije jačine. Svejedno ta oluja mogla bi da prouzrokuje "slabe oscilacije na mrežnim stanicama i manji uticaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju". Oluja kategorije G-5, na primer, uticala bi na električnu energiju i bezbednosne sisteme širom sveta, pa bi moglo doći do potpunog urušavanja sistema računalnih mreža i velikih oštećenja na električnim transformatorima. To bi, kako se navodi, moglo prouzrokovati nestanak struje širom Zemlje. Oluja jačine G-5 može naštetiti i radiotalasima stvoriti potpuni haos u društvu. Više informacija o geomagnetnoj oluji >Možete li zamisliti državu u kojoj ne radi ništa na struju? Možda i možete, ali probajte da zamislite čitavu planetu na kojoj ništa ne radi na struju. Upravo to je scenario naučnog rada "Ozbiljni uticaji iz svemira-Razumeti socijalne i ekonomske uticaje" / "Severe Space Weather Events — Understanding Societal and Economic Impacts" Planeta Zemlja je geomagnet. Otuda imamo polove, severni i južni i magnetni omotač koji zovemo magnetosfera. Geomagnetna oluja je privremeno ometanje Zemljinog magnetnog omotača-magnetosfere usled ometanja iz svemira. U sadašnjem slučaju takvo ometanje dolazi sa Sunca u vidu takozvanih solarnih vetrova. Oni izazivaju pojave u rasponu od ometanja elektronskih uređaja, pa sve do zdravstvenih smetnji i oštećenja DNK. U slučaju magnetnih superoluja – mogu izazvati nikada viđene socijalne i društvene promene – jer mogu uništiti sve što radi na struju. Šta su solarni vetrovi i kako nastaju? Oko Sunca se nalazi njegova korona to je zapravo gas toliko zgusnut da je u posebnom stanju koje se naziva plazma. Šta je plazma ? Stanje plazme je agregatno stanje i nastaje kada se atomu (ili molekulu) doda ili oduzme naelektrisana čestica a taj proces se zove jonizacija. Plazma je veoma elektroprovodljiva (provodi struju ) i jako reaguje na elektromagnetno polje (to je polje oko provodnika kroz koji teče struja) . Neka to bude dovoljno osnovnog znanja iz fizike za ovaj tekst, vratimo se Suncu. Pojave na Suncu Dakle oko Sunca je plazma, jako zgusnuta, zamislite je kao vrelu kuglu od tečnog blata sa sve grudvicama blata u sebi…Tokom brzog okretanja, neće se sve u kugli okretati jednakom brzinom recimo kao da je kugla od stakla, jer smo rekli da blato u sebi ima komade različite gustine…Pošto će se neki delovi okretati brže, a neki sporije – tokom okretanja doći će do izbacivanja mase, pa će naša lopta od blata koja se okreće veoma brzo bacati ređe ili gušće, manje ili veće deliće sebe…Isto se događa i sa Suncem, samo što u tom slučaju Sunce izbacuje plazmu i to zovemo - Koronalno izbacivanje mase Sunca. Ta plazma ima tako jaku kinetičku energiju da plazma biva izbačena van gravitacije Sunca (dakle ne vrati se Suncu) i putuje kroz svemir, između ostalog ponekad i ka Zemlji. To je jedna pojava, međutim nije i jedina na Suncu. Druga pojava je nazvana solarni plamen. Solarni plamenovi su velike eksplozije na Suncu, kojima se izbaci oko 6 ukupnih energija Sunca ali sada samo u jednoj sekundi. Ovaj proces zagreva sve slojeve na suncu na deset miliona kelvina, ubrzavajući plazmu, elektrone, protone i teške jone do brzine svetlosti…Ovi plamenovi proizvode radijaciju u svim spektrima od radio talasa do extremno opasnih po život gama zraka…Ovi procesi se odvijaju u okvirima korone Sunca i pretpostavlja se da mogu biti okidač za prvi proces koji smo pojasnili - Koronalno izbacivanje mase sa Sunca, ali nisu jedini. ( Za nas manje bitno, ali ipak će biti spomenuto je da se smatra da je glavni okidač za koronalno izbacivanje mase Sunca, proces koji je nazvan samopreuređivanje magnetnih silnica na Suncu i izbacivanje nastaje kada se sudare dve suprotne silnice. ). Jedinice kojima merimo solarne plamenove nose oznake A, B, C, M, X. Svaka je deset puta veća od prethodne klase. Unutar svake od ovih uveli su oznake A1, A2, A3….pa je tako X2 duplo veći od X1, a recimo X2 je četiri puta jači od M8. Smatra se da sve do X2 nije tako opasno jer su posledice samo prekid telekomunikacija. Smatra se da je grupisanje sunčevih pega – jedan od pokazatelja da će biti soalrnih plamenova. Sunčeve pege ubrzano nestaju pa se ubrzano stvaraju svakih 11 godina (solarni maksimumi). Ovaj proces nazvan je solarni ciklus i preciznije traje oko 10,7 godina. Tokom solarnih minimuma događa se u proseku jedno izbacivanje mase dnevno, a tokom solarnih maksimuma oko 6 do 7 izbacivanja dnevno. Podsetimo se, opasna su samo ona usmerena ka Zemlji. Međutim ovaj proces nije tako ravnomeran jer se primećuje da Sunce ima i dugoročne cikluse od par hiljada godina, a sada je u toku ubrzan ciklus jednak onome od pre 8000 godina. Vratimo se koronalnom izbacivanju mase sa Sunca. Javlja se i u zoni grupisanja sunčevih pega, ali i u zonama tišine, ali gde je postojala bivša aktivnost… Možda nas zanima koliko mu treba da stigne do zemlje? Samo u slučaju da se kreće ka Zemlji, prema merenjima SOHO/LASCO između 1996 i 2003.godine dostizalo je brzinu kroz svemir od 20km/s do 3200km/s …Može se reći da je dovoljno od par sati do 8 dana. Zapravo događaju se fenomeni koji naučnike zbunjuju jer brzina putovanja nije pravilna i ne da se pretpostaviti u nekim slučajevima? Koliko traje jedna magnetna oluja? Često traju od 24h do 48h, ali neke traju i po par dana. Da se vratimo magnetnom polju oko Zemlje, koje deluje kao magnetni štit. Pošto je zemlja geomagnet, prirodni magnet i zato jer je pod stalnim udarima plazme iz svemira, magnetno polje zemlje nije ni simetrično ni pravilno, a ni jednako jako niti u njemu deluje samo jedna sila . Česta su slabljenja polja od 1-2%. Dali su već događale magnetne oluje? Da. Najpoznatije su magnetne superoluje i to u prošlosti ona koja je trajala od 28. avgusta do 2. septembra 1859. godine. Brojne sunčeve pege i solarni plamenovi su opaženi, a najjača je aktivnost bila 1. septembra 1859.god., a koronalni izbačaj ka Zemlji je bio toliki da je magnetno polje Zemlje opalo za 1600 nT (izmereno od Colaba observatorije, pored Bombay, India.) U to vreme je korišćen telegraf, i mnoge telegrafiste je udarila jaka struja a telegrafi su se zapalili. Aurora svetlost se videla gde nikada nije i to na Havajima, Meksiku, Kubi i Italiji. Iako je solarni plamen trebalo da putuje dva do tri dana – stigao je za samo 18 sati! U novijoj istoriji, 13. marta 1989. godine, nekoliko magnetnih oluja u Kanadi, Kvebek (Québec ) izbilo je zaštitne osigurače na elektranama, ostavljajući 6 miliona ljudi bez struje 9 sati. Bio je u pitanju koronalni izbačaja mase sa Sunca koji se odigrao 9 marta. Avgusta 1989, druga oluja je pogodila mikročipove i oborila berzu u Torontu. Od te 1989.godine, u severnoj Evropi, USA, i UK procenjuje se rizik od geomagnetno indukovane struje geomagnetically induced currents (GIC). 26. februara 2008. godine, dva udara su se desila unutar magnetnog repa omotača Zemlje, jedan ispred i jedan iza. Ironija je da je ovaj tekst pisan u trenutku dok je udar sa Sunca u toku. 19. februara 2011.godine. Udar je klase M6.6 i po sadašnjim predviđanjima NOOA biće ih još sa sigurnošću od 75%. Kako saznajem dok ovo pišem imali smo sreću jer nije bio direktan pogodak u Zemlju, plazma se kretala spiralno i samo nas je jedan deo okrznuo izjavio je Persnell. Kina je ostala bez telekomunikacija neko vreme. Da nas je pogodilo bila bi kategorija X2. Ono što treba posebno da nas brine je izjava NOOA “Nije bilo nikakvih najava, vladalo je zatišje pred oluju!” Uticaj geomagnetnih oluja na planetu Zemlju Solarni vetar sa Sunca nosi u sebi magnetno polje, i ono može biti Severno ili Južno kao i kod svakog magneta (magnet ima dva pola). Ako solarni vetar sabija ili razvlači magnetosferu Zemlje, ili ako solarni vetar ima južnu polarizaciju – magnetne oluje se mogu očekivati. Južna orjentacija izaziva magnetnu rekonekciju , kojom se ubrzano upumpava magnetna energija i čestice nergije i zemljinu magnetosferu. Tako se bar verovalo u naučnim krugovima... Tokom magnetne oluje zemljina jonosfera preciznije njen F2 sloj postaje nestabilan i čak može na neko vreme nestati. Česta pojava tokom magnetne oluje je pojava Aurore, polarnog svetla na nebu, samo što se tada ona vidi bilo gde na planeti, zavisno od svetlosnih uslova, vremenskih prilika i naravno toga koliko je magnetosfera Zemlje narušena. Onaje često u bojama duge nalik neonskom svetlu. Uticaj geomagnetnih oluja na živi svet Uticaj radijacije na živa bića Jaki solarni vetrovi nose čestice jednake onim nisko energetskim česticama kao kod slabije nuklearne eksplozije. Magnetosfera, štit oko Zemlje - nas dobrim delom štiti odbijajući ove čestice, ali ne uvek i ne potpuno. Ulaz zračenja ovog tipa u ćelije izaziva oštećenja hromozoma,i rak. Jake doze izazivaju trenutnu smrt. Što se tiče slabijih zračenja usled magnetnih oluja Ruski naučnici pri Institute of Terrestrial Magnetism, Ionosphere and Radio Waves Propagation, Russian Academy of Sciences, Troitsk, Moscow Region, Russia, sa autorima Oraevskiĭ VN, Kuleshova VP, Gurfinkel IuF, Guseva AV, Rapoport SI, utvrdili su da tokom marta 1983.g. i oktobra 1984.g. – broj osoba koje su imale samoubistva, mentalne poremećaje, srčane probleme, disajne i arterijske probleme, je povećan za od 30-80%, čak tokom 75% svih slabih magnetnih oluja. Neke životinje koje imaju kristale magneta u mozgu radi prirodne navigacije poput golubova, delfina i kitova mogu biti posebno pogođene. International Union of Radio Science stvorila je novu komisju nazvanu Commission K - Electromagnetics in Biology and Medicine, koja bi trebalo da prouči ove pojave , trenutni predsednik je Dr. Frank Prato. Uticaj na elektronske i električne aparate Komunikacije TV i komercijalne radio stanice su manje ugrožene. Ali one kratkih talasa, zemlja vazduh, zemlja more su veoma ugrožene. Radari će takođe biti zahvaćeni, posebno oni koji gledaju iza horizonta. Takođe lokatorima podmornica, signal će biti izobličen. Biće posebno pogođeni dugi telefonski kablovi (sem ako nisu optički), jer će usled svoje dužine akumulirati veliku struju. Telegraf ako se koristi biće jako pogođen i zbog dužine i zbog kalema koje koristi. Telefon, televizija, radio i internet – koji se indirektno u nekom delu naslanjaju na satelite biće u prekidu. Sateliti su naročito ugroženi. Može doći i do otkaza na njima. Navigacioni sistemi GPS, LORAN, OMEGA biće posebno pogođeni. Davaće informacije netačne i po par kilometara. Čak i autonomni sistemi će postati nesigurni poput Receiver Autonomous Integrity Monitoring (RAIM). Električna mreža Zakon fizike kaže da ako kroz provodnik protiče struja oko njega se javlja promenljivo magnetno polje, ali važi i kontra, tj. ako se javlja promenljivo magnetno polje oko provodnika u njemu se pojavi struja… Promenljivo magnetno polje imamo od magnetnih oluja a provodnici su svi metali i slane tečnosti (elektroliti). Tokom magnetnih oluja to se javlja u enormno velikom obimu. Što su kablovi duži stvoriće se više struje u njima. Posebno će biti pogođeni generatori i transformatori, jer će doći do pregrevanja i samozapaljivanja ili iskakanja iz mreže, a ovo može pokrenuti lančanu reakciju i srušiti sve sisteme. Ako bi nas pogodila magnetna oluja jednaka onoj iz 1921.godine prema studiji Metatech corporation, 130 miliona ljudi bi ostalo bez struje, 350 transformatora bi bilo uništeno. Države mogu proizvesti svega par takvih uređaja godišnje pa bi oporavak trajao par godina od 4 do 10 godina. Šteta bi bila 2.000.000.000.000 (triliona) dolara. Mere zaštite su da kablovi ne smeju biti duži od 10 km, trenutno gašenje i isključivanje iz mreže svih transformatora, smanjenje napona i druge mere. Kućni osetljivi uređaji bi trebali biti stavljeni u faradejeve kaveze. |
||||||||||||