![]() ELEKTROENERGETIKA |
![]() Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
|||||||||||
VESTI SVET |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|||||||||||
NAZAD | ||||||||||||
Pametna brojila (polako) osvajaju Evropu | 19 Sep 2013 - balkan | |||||||||||
Najnovije vesti svet :
14 Feb 2025 Tokom 2024, svet je uložio dve hiljade milijardi dolara u energetsku tranziciju
Povezane vesti :
30 Maj 2022 Prozjumeri širom Evrope dobijaju subvencije, poreske olakšice i fid-in tarife |
||||||||||||
ećina zemalja Evropske unije (EU) namerava da ugradi “pametna brojila” (smart meter) kako bi iskoristile brojne prednosti koje pružaju, pre svega u delu povećanja energetske efikasnosti, ali će tempo uvođenja biti različit od države do države, a ima i onih koje nisu njima oduševljene. Tržište “pametnog merenja” (smart metering) će do 2023. godine, prema proceni konsultantske kuće “Northeast group iz Vašingtona”, dostići vrednost od 10,3 milijardi dolara, uz milijarde koje će biti potrošene na dodatnu infrastrukturu “pametnih mreža” (smart grid). Preporuka EU Evropska komisija (EK) je 2007. godine usvojila paket propisa o energetici i klimatskim promenama, koji predviđaju da do 2020. godine za 20 odsto moraju biti smanjene emisije gasova staklene bašte, za 20 odsto se mora povećati udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u energetskom miksu EU i za 20 odsto mora biti smanjena primarna upotreba energije. Lokalno upravljanje snabdevanjem strujom bi, prema studiji projekta “Open meter”, koju je finansirala Evropska unija, trebalo da odigra ključnu ulogu u ostvarivanju ovih ambicioznih ciljeva, a ono će biti omogućeno uvođenjem “pametnog merenja”, tehnologijama elektronske kontrole (electronic control tehnologies), modernim sredstvima komunikacije i rastom svesti i saradnje potrošača. “Pametno merenje” omogućava potrošačima aktivniju ulogu na tržištu struje i u okviru distributivnih mreža kako bi one odigrale aktivniju ulogu u radu mreža i postale "pametne mreže". Da bi se iskoristilie koristi sistema pametnog merenja svi kupci moraju imati “pametna brojila”. Masovno uvođenje na nivou države, kao što je postavljanje 30 miliona uređaja u Italiji, je, prema studiji “Open meter”, izvodljivo i donosi brojne prednosti. U analizi Austrijske energetske agencije iz oktobra 2012. se navodi da je većina članica EU primenila ili će primeniti neki regulatorni okvir za za uvođenje pametnih brojila. Konsultantska kuća “Northeast group” iz Vašingtona u svojoj analizi navodi da stanje u zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) odgovara uvođenju ovih brojila. Potrošnja po glavi stanovništva je niža nego u Zapadnoj Evropi, ali mnogo veća nego na ostalim tržištima u razvoju. Stope ekonomskog rasta su veće u regionu CIE nego u Zapadnoj Evropi, a države se trude da očuvaju energetsku bezbednost tako što će kontrolisati rast tražnje za strujom. U međuvremenu, gubici u distribuciji i nestanci struje su u ovim državama mnogo veća briga nego u Zapadnoj Evropi. U nekim zemljama CIE kompanije mogu opravdati uvođenje pametnih brojila samo efektima smanjivanja gubitaka, koji nastupaju odmah, dok bi druge koristi bile bonus. Stanje na terenu Na osnovu postojanja propisa i standarda i napretka u uvođenju Austrijska energetska agencija je sve članice EU i Norvešku podelila u pet grupa. 1. "Dinamični pokretači" imaju jasan put potpunog uvođenja pametnih brojila. Ili je uvođenje postalo obavezno ili su u toku pilot-projekti koji utiru put takvoj odluci: Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Malta, Holandija, Norveška, Portugalija, Španija, Švedska, VB. 2. Države koje nemaju pravne obaveze za ugradnju. Uprkos tome neki operatori distributivnog sistema ili zakonski odgovorne kompanije za merenje ih uvode zbog sopstvenih ušteda ili zahteva kupaca: Češka, Nemačka, Danska. 3. Austrija i Poljska pedstavljaju zemlje u kojima su do određenog nivoa usvojeni propisi i/ili standardi, a ugradnja je jedan od prioriteta nadležnih. Ali, zbog nejasnog regulatornog okvira samo pojedini operatori distributivnog sistema su odlučili da ih ugrade. 4. Zemlje koje pokazuju neko interesovanje za ove uređaje, bilo da to rade regulatori, kompanije ili ministarstva. Ali, regulatorne inicijative su tek u povoju i zato nema ugradnje: Belgija, Grčka, Letonija i Rumunija. 5. Na kraju su države gde ovi uređaji nisu uopšte tema: Bugarska, Kipar, Mađarska, Litvanija, Luksemburg, Slovenija i Slovačka. Izvesno je, navodi se u studiji Austrijske energetske agencije, da će usled preporuka EU većina članica pametnim brojilima opremiti najveći broj tačaka isporuke struje, ali će tempo od zemlje do zemlje biti različit. Na njega će uticati zakonodavni okvir, socioekonomsko stanje država i interesi njihovih energetskih sektora. Šta nude „pametna brojila“ i „pametna mreža“ "Smart grid" je inteligentna mreža koja koristi napredne digitalne komunikacijske tehnologije da nadgleda i obezbedi trenutno upravljanje i kontrolu protoka struje od proizvođača do potrošača. Pametna mreža budućnosti, tvrde stručnjaci, će moći da koordinira današnje veoma centralizovane elektrane i brzo rastući broj disperzovanih, manjih energetskih izvora. Sposobnost da se usklade i integrišu ovi izvori je presudna za evoluciju energetske infrastrukture koja mora da uskladi upravljanje tražnjom i snabdevanjem. Nemačka je, na primer, je u poslednjoj deceniji izgradila nove elektrane snage 856 MW, a 80 odsto je disperzovana, manja, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Kada je reč o uslugama sistema “pametnog merenja”, širok je spektar alata za povratne informacije za kupce i energetske kompanije, od displeja, sajtova, podataka na mobilnim telefonima. Razvoj ovih usluga koje se nude krajnjem kupcu je ključan za iskorišćenje potencijala uštede energije. Bez tih alata i dodatnih usluga nema koristi za krajnje kupce, a oni će teško biti ubeđeni o većoj korisnosti ove tehnologije i modernizaciji evropskih prenosnih mreža ako se podaci koje ona pruža budu koristili samo za tehničke promene u postrojenjima (za smanjenje netehničkih gubitaka, za daljinsko očitavanje i isključivanje, za pojednostavljenje obračuna...) Ovo je posebno važno jer će se koristi “pametnog merenja” upoređivati sa troškovima za kupce, ne samo u novcu, već u onome što se novcem ne može izraziti, kao što je narušavanje privatnosti. Osim alata za povratne informacije koji omogućavaju kupcima da regulišu potrošnju, kompanije analiziraju tražnju i primenjuju određene programe da bi ograničili pikove potrošnje ili vršnu potrošnju. Reč je, zasad, o malim projektima, a najviše su u tome odmakle nordijske zemlje. U srcu digitalizacije mreže je “digitalno opremljeno” ili “pametno brojilo” povezano sa internetom koje predstavlja interfejs između krajnjih potrošača i provajdera koje se ponaša kao veza za dvosmernu komunikaciju i obezbeđuje kupcima i firmama podatke o ceni struje i potrošnji, kao i vreme i količinu potrošene struje. “Pametna brojila” koriste snagu Interneta i omogućavaju sledeće funkcije odnosno prednosti u odnosu na mehanička: - Daljinska obaveštenja preko mejla, SMS poruka, pametnih telefona, sa podacima o vremenu potrošnje i obračunu - Sposobnost čuvanja podataka i slanje izveštaja korisnicima za željeni period - Precizni obračuni menjaju račune zasnovane na procenama - Sposobnost da daljinski tačno odrede lokaciju i nivo nestanka struje preko funkcije brojila da pošalje signal kada je uzrok kvara - Daljinsko uključivanje i isključivanje - Upravljanje prihodima i dugovanjima za energetske kompanije. |
||||||||||||
![]() |
||||||||||||