ELEKTROENERGETIKA |
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
|||||||||||
VESTI SVET |
||||||||||||
NAZAD | ||||||||||||
Zatvaranje nemačkih NE bez razumevanja suseda | 1 Jun 2011 - economy | |||||||||||
Najnovije vesti svet :
26 m OIE činili su 41,2% bruto potrošnje električne energije u EU tokom 2022
Povezane vesti :
26 m OIE činili su 41,2% bruto potrošnje električne energije u EU tokom 2022 |
||||||||||||
Gašenjem svih svojih atomskih centrala do 2022. godine, Nemačka računa na ulogu inovatora u oblasti prelaska na obnovljive energetske izvore, ali Evropska unija ne namerava da se ugleda na svoju najuspešniju članicu, plašeći se još veće zavisnosti od ruskog gasa. Zbog odluke da odustane od korišćenja atomskih centrala do 2022. godine Nemačka može da postane inovator u prelasku na obnovljive energetske izvore, izjavila je nemačka kancelarka Angela Merkel. Ona tvrdi da Nemacka ima potencijale za razvoj i industrijski rast pri prelasku na nove energetske izvore, što će joj omogućiti da ostvari ekonomske pogodnosti, prenosi britanski radio Bi-Bi-Si (BBC).
Nemačka vlada je saopštila da će zemlja do 2022. godine u potpunosti odustati od nuklearne energetike. Uz istraživanja alternativnih energetskih izvora i gradnju neophodnih novih linija dalekovoda, Nemačka će akcenat staviti na trermoelektrane na mrki ugalj, kao i na energiju sunca i vetra. U Nemačkoj su trenutno u pogonu samo četiri reaktora od 17, i to drugi reaktor atomske centrale "Izar", elektrana "Brokdorf" i po jedan reaktor u centralama "Nekarvesthajm" i "Gundremingen". Ostali reaktori su zaustavljeni na tri meseca, pošto ne odgovaraju savremenim bezbednosnim zahtevima, odnosno nijedna nemačka atomska centrala nema zaštitu od pada velikih aviona. Nemački atomski reaktori su zaustavljeni posle havarije japanske atomske centrale "Fukušima-1". Do marta ove godine 23 odsto struje u Nemačkoj obezbeđivale su atomske centrale. Posle havarije japanske nuklearke oko 200.000 ljudi je učestvovalo u najmasovnijim demonstracijama u Nemačkoj protiveći se atomskoj energetici. Akcije protesta su održane u 20 gradova uključujući i Berlin. Evropska komisija, međutim, sumnja da će Nemačka uspeti da realizuje svoje planove. Brisel smatra da će se Berlin suočiti sa finansijskim problemima, pošto će biti primoran da ulaže kolosalne sume novca u razvoj alternativnih energetskih izvora, prenela je nemačka radio-stanica Dojče Vele. Nemačka će, između ostalog, morati da uloži nekoliko milijardi evra u razvoj adekvatne infrastrukture. Evropska komisija takođe strahuje da Nemačka uz širenje broja termoelektrana na ugalj neće uspeti da ostvari najavljene ciljeve na zaštiti klime. Francuski premijer Fransoa Fijon je juče izjavio da Pariz poštuje odluku Nemačke o povlačenju iz nuklearne energetike, ali da Francuska neće slediti njen primer. Nuklearna energetika je prema rečima Fijona "rešenje budućnosti" bez kojeg je nemoguće ostvariti obaveze na zaštiti klime. Francuske nuklearne centrale podmiruju četiri petine potreba zemje za strujom. Francuska namerava da paralelno sa mirnodopskim atomom razvija i alternativne energetske izvore. Ministar za zaštitu životne sredine Švedske Andreas Karlgren je izjavio da će Nemačka upravo od Francuske morati da uvozi struju posle zatvaranja atomskih centrala, i energetsku politiku Berlina ocenio kao nesrazmernu. Inicijativu Nemačke podržala je jedino Austrija koja nema nijednu aktivnu nuklearnu centralu. "Ova odluka industrijski visokorazvijene zemlje je simbolična" izjavio je austrijski ministar za poljoprivredu i šumarsvo, zaštitu životne seredine i vodnih resursa Nikolaus Berlakovič. Postepeno odustajanje Evrope od atomske energetike ide na ruku ruskom "Gaspromu". Tražnja gasa u zemljama EU biće u porastu, a kako je izjavio evropski komesar za energetiku Ginter Otinger, posle odustajanja Berlina od nuklearne energetike, gas će biti osnovni pokretač rasta. U energetskom bilansu EU gas učestvuje sa 23 odsto, prenela je ruska agencija Interfaks pozivajući se na "Fajnenesl tajms". Obnovljivi energetski izvori su veoma skupi, a direktor za energetiku "PrajsVoterhausKupers" (PwC) Ronan O'Rigan navodi da će izgradnja jednog gigavata vetranjača koštati Nemačku tri milijarde evra, prema 800 miliona evra za jedan gigavat elektrane na gas. Čak i u slučaju buma obnovljive energetike gas neće izgubiti bitku, jer će se koristiti kao rezervno gorivo u solarnim i elektranama na vetar. "Više izvora obnovljive energije, znači i više gasa", rekao je Otinger. Sa korenitim promenama u energetskoj politici Berlina raste zavisnost Nemačke od ruskih isporuka gasa, kojima za sada pokriva 32 odsto potreba za tim energentom. |
||||||||||||