ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 10.11.2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     









    NAZAD  
Europa se okreće nuklearnoj energiji   6 Jul 2010 - energetika

Najnovije vesti svet :

11 Sep 2019 SAD:Zabranili obične sijalice, pa povukli zabranu
19 Avg 2019 Nestanak struje u Velikoj Britaniji
5 Avg 2019 Deo Indonezije bez struje
25 Jul 2019 Gradonačelnik Njujorka traži istragu
1 Jul 2019 VB usvojila zakon o nultoj emisiji štetnih gasova
23 Jun 2019 Evropa dobiva najveću sunčevu elektranu
20 Jun 2019 SAD: više energije iz OIE nego od uglja

 

Povezane vesti :

11 Sep 2019 SAD:Zabranili obične sijalice, pa povukli zabranu
19 Avg 2019 Nestanak struje u Velikoj Britaniji
5 Avg 2019 Deo Indonezije bez struje
25 Jul 2019 Gradonačelnik Njujorka traži istragu
1 Jul 2019 VB usvojila zakon o nultoj emisiji štetnih gasova
23 Jun 2019 Evropa dobiva najveću sunčevu elektranu
20 Jun 2019 SAD: više energije iz OIE nego od uglja
17 Jun 2019 J. Amerika VRAĆA SE STRUJA
17 Jun 2019 Povećavaju proizvodnju iz reaktora
10 Jun 2019 Drumski „elektrošok“
10 Jun 2019 Polovinu struje Nemci dobijaju iz OIE
4 Jun 2019 Struja iz VE bit će u 2020. jeftinija od one iz TE
30 Maj 2019 Imaju 4.000 mHE, hoće još nekoliko stotina
27 Maj 2019 Koliko košta struja u Evropi
14 Maj 2019 Nova prilika za nuklearnu energiju?

Danas su nuklearke tema zbog koje se u Europskoj uniji vode najžučnije rasprave u kontekstu opskrbe energijom koja je, poglavito nakon velikih šteta nastalih izlijevanjem nafte i pogubnim utjecajem fosilnih goriva na okoliš, postala gotovo pitanje opstanka. Nedavno je finski parlament glasovao za prijedlog o gradnji novog nuklearnog reaktora u zemlji koja već ima dvije nuklearne elektrane.
Naime, na zapadu Finske postoji mjesto Eurajoki, pravi raj za poklonike atomske energije, a na jednom otočiću ispred njega aktivna su dva nuklearna reaktora, dok se treći upravo gradi. Energija dobivena na taj način pomaže Finskoj da ostane energetski neovisna o ruskom plinu, a neovisne o uvozu energenata žele biti i druge članice Europske unije.
Primjer za to je i nedavna objava EU-a kako se predviđa gradnja 15 do 20 novih nuklearnih elektrana u Europi do 2020. godine. Uz to, u sklopu druge faze ulaganja u nuklearna postrojenja trebalo bi biti sagrađeno još 30 novih nuklearnih elektrana.
U proteklih 50 godina komercijalnog korištenja nuklearne energije u proizvodnji električne energije posebno su dva događaja utjecala na gradnju novih elektrana. Naftna kriza iz 1973. godine potaknula je mnoge na gradnju nuklearnih elektrana i na smanjenje ovisnosti o uvozu nafte. S druge strane, nesreća u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani u Černobilu 1986. godine bila je prekretnica u usporavanju, zaustavljanju ili smanjivanju nuklearnih programa u mnogim zemljama. Danas, nakon katastrofe u Meksičkom zaljevu, europske se zemlje sve više vraćaju ideji o povratku na svoje ugasle nuklearke, odnosno gradnja novih.
Treba se malo vratiti u prošlost i podsjetiti kako je Europa svoj prvi ugovor o civilnom korištenju atomske energije, jednim od najstarijih koji su doneseni u krugu članica Europske unije, donijela još davne 1957. godine. Ugovor poznat po imenu EURATOM je bio dio tzv. Rimskih ugovora iz iste godine kada je u utemeljena organizacija preteča današnje Europske unije. Protivnici atomske, odnosno nuklearne energije kažu da je riječ o preskupoj i preopasnoj alternativi za relativno jeftina fosilna goriva (nafta, plin), a drugi pak da atomska energija nije rentabilna, odnosno dobra za okoliš i ljude. Činjenica je da mnoge europske zemlje imaju nuklearna postrojenja i ubuduće žele zadržati elektrane za proizvodnju takve vrste energije kao dio svog »energetskog miksa«, piše Vjesnik.
Zbog toga je u klubu EU27 (članica EU-a koje imaju nuklearna postrojenja na svom teritoriju) atomska energija sastavni dio »energetskog miksa«. Svaka zemlja članica može samostalno odlučiti kako će izgledati njezin »miks«, odnosno s kojim će izvorima energije pokrivati vlastite potrebe. No, globalni je plan da do 2020. trećina električne energije u EU bude dobivena iz obnovljivih izvora energije.
Jedna od zemalja koje najintenzivnije eksploatiraju nuklearnu energiju je Francuska, a nakon prošlogodišnjeg rusko-ukrajinskog konflikta zbog distribucije plina, atomska energija sve više zanima i nove članice Unije poput Slovenije, Poljske, baltičkih zemalja, te Slovačke i Bugarske.
Za razliku od ranijih godina, većina stanovnika EU-a danas nije protivnik nuklearki, štoviše njih čak polovica podržava rad reaktora. Tako primjerice Italija i Velika Britanija vode politiku sklonu korištenju nuklearne energije, dok je Švedska nedavno revidirala odluku o gašenju svojih nuklearki. Najdalje su otišli Francuzi koji dvije trećine svojih energetskih potreba pokrivaju preko nuklearki.
O sigurnosti reaktora također se intenzivno raspravlja, pa su tako sredinom prošle godine ministri okoliša zemalja članica EU-a podržali donošenje zakona kojim se praktično u potpunosti preuzimaju pravila Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEO) o nuklearnoj sigurnosti, a cilj im je efikasnija kontrola i regulacija. Dosad su se pravila te organizacije u Europi provodila proizvoljno, a sada su ona obvezujuća za svih 27 članica Unije.
Do 1989. godine na području današnjih 27 zemalja EU-a bilo je aktivno 177 reaktora, a danas je u pogonu njih 144.
Nuklearne elektrane danas u mnogim europskim zemljama imaju čak i većinski udio u proizvodnji električne energije. U 2008. godini Francuska je bila na prvom mjestu po udjelu od 76,2 posto električne energije proizvede u nuklearnoj elektrani, a slijede Litva sa 72,9 posto, Slovačka s 54,4 posto, Belgija s 53,8 posto i Švedska s 42 posto. Prema podacima iz prošle godine, u Europi je u pogonu 196, a u svijetu 439 nuklearnih elektrana.
Do 2020. godine više od 80 posto instaliranih kapaciteta u Europi bit će staro više od 30 godina, što znači da im predstoji izlazak iz pogona između 2020. i 2030. godine ili pak revizija i korištenje do 60 godina pogona. Trenutačno je u Europi 16, a u svijetu 30 nuklearnih elektrana u gradnji.
Podaci pokazuju da se mnoge europske zemlje zbog sigurnosti opskrbe i što veće energetske neovisnosti, kao i stabilizacije razine emisije stakleničkih plinova uz održanje prihvatljivih cijena električne energije, okreću nuklearnoj energetskoj opciji. Poznato je da nuklearne elektrane imaju dulje razdoblje gradnje i veću specifičnu investiciju. U normalnom pogonu, bez incidenata, moguće je tehnički i tehnološki riješiti sva pitanja utjecaja nuklearke na okoliš u granicama dopustivim prema zakonima i međunarodnim propisima.
Što se tiče utjecaja na klimu i okoliš, stručnjaci potvrđuju kako se nuklearne elektrane smatraju klimatski neutralnim upravo zbog nepostojanja izravne emisije ugljikova dioksida u atmosferu, što se smatra čistom energijom. Mnogi eksperti tvrde da Europa ne bi mogla uspjeti u značajnom reduciranju emisije ugljikova dioksida bez oslanjanja na nuklearnu energiju.
Stručnjaci potvrđuju kako nuklearna energija pokriva oko 16 posto svjetske potrebe za električnom energijom. U Europskoj je uniji taj udio dostigao čak 38 posto. Do kraja prošle godine u svijetu je radilo 437 energetskih nuklearnih reaktora, od toga oko 80 posto u razvijenim zemljama. Položaj nuklearne energije u svijetu relativno je stabilan, u Aziji i Rusiji svjedoci smo intenzivnog ulaganja u nove mogućnosti, a u SAD-u u prvomu je planu produljenje vijeka trajanja postojećih nuklearnih elektrana. Nove nuklearne elektrane u Europi grade se u Finskoj, Slovačkoj, Francuskoj, Rusiji, Ukrajini i Bugarskoj.
I trajno odlaganje radioaktivnog otpada razmatra se sve racionalnije, a danas je u većini država već riješen taj problem. Bliži se također gradnja prvih trajnih odlagališta visoko radioaktivnog otpada u Finskoj, Švedskoj, SAD-u, Japanu, Rusiji i nekim drugim zemljama.
 
Web Analytics