ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Do 2050. biće novih 1.280 nuklearki   3 Dec 2009 - b92

Najnovije vesti svet :

17 Apr 2024 Francuske lekcije iz zelene tranzicije
17 Apr 2024 Veštačka inteligencija može povećati potrošnju struje za 10 teravata godišnje
17 Apr 2024 Proglašeno vanredno stanje u Ekvadoru
15 Apr 2024 Treba da gasimo čak dve termoelektrane nedeljno
15 Apr 2024 Manja zavisnost od fosilnih goriva
12 Apr 2024 Globalni kapaciteti elektrana na ugalj u 2023. na istorijskom maksimumu
12 Apr 2024 Otvorena je do sada najveća elektranu zelenog vodonika u regionu

 

Povezane vesti :

17 Apr 2024 Francuske lekcije iz zelene tranzicije
17 Apr 2024 Veštačka inteligencija može povećati potrošnju struje za 10 teravata godišnje
17 Apr 2024 Proglašeno vanredno stanje u Ekvadoru
15 Apr 2024 Treba da gasimo čak dve termoelektrane nedeljno
15 Apr 2024 Manja zavisnost od fosilnih goriva
12 Apr 2024 Globalni kapaciteti elektrana na ugalj u 2023. na istorijskom maksimumu
12 Apr 2024 Otvorena je do sada najveća elektranu zelenog vodonika u regionu
10 Apr 2024 Eksplozija u hidroelektrani u Italiji
10 Apr 2024 Koliko će nove nuklearne elektrane koštati Evropu?
1 Apr 2024 Zatvoreno sedam termoelektrana u Nemačkoj
1 Apr 2024 Nakon solara, Kina ovladala energijom vetra!
26 m OIE činili su 41,2% bruto potrošnje električne energije u EU tokom 2022
26 Mar 2024 Gejts ulazi u posao sa nuklearkama
25 Mar 2024 Naponska mreža pred pucanjem
21 Mar 2024 U Indiji se gradi se najveća elektrana na svetu

Za najmanje od 50 godina u svetu će u svakom domu sijati svetiljke na atomski pogon, prognoze su stručnjaka koji se bave energijom.
U ovom trenutku, u Evropi se trećina potreba za energijom zadovoljava iz nuklearnih elektrana, a u svetu se više od 16 odsto ukupne električne energije proizvodi u nuklearkama.
Agencija za atomsku energiju je još pre dve godine zaključila da se svet mora okrenuti obnovljivim izvorima energije (sunce i vetar) i da se, takodje, mora prikoniti i atomskoj energiji, uprkos rizicima, ukoliko želi da udovolji rastućoj potrebi za energijom, suočen sa nestašicom nafte i gasa, kao i sa upozoravajućim procesom zagadjenja prirode.
Evropska unija (EU) samo oko 15 odsto potreba za energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora, poput hidroelektrana ili vetro-parkova, mada tome pridaje pažnju u nastojanjima da se smanji emisija gasova koji izazivaju efekat "staklene bašte".
Statistika o potrošnji energije pokazuju da je u Evropi , u periodu 1997- 2006. godine, potrošnja porasla oko sedam procenata, a uvoz energije istovremeno povećan čak za 29 odsto, navode agencije.
Nuklearna energija je pojedinačno najveći izvor energije u 27-članoj EU koja ima plan "Životna sredina - energija" kojim obavezuje članice da do 2020. godine smanje emisiju ugljedn-dioksida (CO2) za 20 odsto u odnosu na 1990. godine. Ovom energetskom politikom su naročito pogodjene države koje imaju termoelektrane na ugalj, zbog velikog ispuštanja CO2 u atmosferu, tako da se mnoge okreću gradnji nuklearki.
U državama EU je u pogonu 157 nuklearnih reaktora - u Francuskoj 58, Velikoj Britaniji 27, Nemačkoj 18, Švedskoj 11...U svetu najviše je nuklearnih elektrana u SAD (164), slede Japan i Rusija sa po 30, Kanada 22, Ukrajina 13. . .
Danas se u svetu 66 odsto električne energije dobija iz fosilnih goriva (ugalj, nafta i gas), 17 odsto iz hidroenergije, 16 odsto u nuklearnim elektranama i dva odsto iz obnovljivih izvora (sunce, vetar, plima i oseka).
Energetska nezavisnost ključna u pokretanju nuklearnih programa
Na tržištu nuklearki u svetu je u 2007. godini najveći promet, od ukupno 22, 5 milijardi evra, imala japansko-američka kompanija Dženeral elektrik-Hitači, specijalizovana za reaktore srednjih snaga. Sledi je francuska "Areva" sa 13, 5 milijardi evra prometa u 2008. godinef, koja nudi reaktore nove generacije, a sada se od nje izričito traži redizajniranje sistema bezbednosti.
Stručnjaci i pobornici atomskih centrala kažu da je energija iz nuklearnih reaktora čistija i jeftinija, ali priznaju da rizika ima i tvrde da se oni mogu kontrolisati.
Upravo u Francuskoj je u toku primenjivanje nove generacije sistema bezbednosti u nuklearkama.Radi se o bezbednosnoj nezavisnosti samih pogona i sistema u celini, odnosno o dvostrukoj bezbednosti. Procenjuje se da izgradnja nuklearne elektrane nove generacije košta više od 10 milijardi evra, što je jedan od argumenata protiv u izjavama onih koji kritikuju planove o gradnji nuklearki u malim i siromašnim zemljama.
Energetska nezavisnost je bila presudjujuća u odluci Francuske o pokretanju velikog programa za proizvodnju nuklerane energije, donetoj daleke 1973. tokom bliskoistočnog naftnog embarga. Francuska sada ima 58 nuklearnih postrojenja koji daju oko 80 odsto električne energije.
Francuska kompanija "Areva" gradi nuklearne pogone u brojnim zemljama, ima dogovore za buduće radove, pored ostalog u Finskoj, Kini, u oblasti Sueca...
Prema procenama stručnjaka, u naredne četiri decenije, odnosno do 2050. godine, u svetu se očekuje novih 1.280 nuklearki, što u konačnom ishodištu daje ukupnu cifru od više od 1.700 nuklearki.
 
Web Analytics