![]() ELEKTROENERGETIKA |
![]() Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
![]() ![]() ![]() |
||||||||||
VESTI SRBIJA |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|||||||||||
NAZAD | ||||||||||||
Srbija peta u svetu u udelu uglja u proizvodnji struje | 20 Apr 2025 - vreme | |||||||||||
novim godišnjim podacima koje je objavio Istraživački centar Ember, Srbija je tokom 2024. godine proizvela 62,9 odsto svoje električne energije iz uglja U udelu uglja u proizvodnji električne energije, Srbija je u samom svetskom vrhu – uzimajući podatke iz prethodne dve godine, veći udeo uglja imaju samo Bocvana, Mongolija, Južnoafrička republika i Indija. Većinu preostale električne energije Srbija proizvodi iz hidroelektrana, dok su udeli gasa kao energenta i vetra daleko manji, a solarna energija jedva je primetna sa 0,1 odsto udela, piše Klima101. Energetski miks Po podacima koje nudi Ember, proizvodnja električne energije je u Srbiji tokom 2024. izgledala ovako (sa još oko 0,2 odsto struje proizvedene iz bioenergije i drugih fosilnih izvora): Ova slika energetskog miksa u Srbiji je relativno stabilna – već decenijama. Sagorevanje uglja izvor je oko dve trećine naše proizvedene struje, zbog čega se Srbija nalazi u vrhu Evrope i po emisiji gasova staklene bašte po jedinici struje. U poslednjih 20 godina u Srbiji, udeo uglja u proizvodnji struje oscilira između 60 i 73 odsto. Mada je sadašnji godišnji prosek nešto manji nego što je bio pre 20 godina, Srbija ozbiljno kaska za zemljama u regionu koje su uveliko pokrenule proces tranzicije i napuštanja uglja, kao što su Rumunija, Grčka ili Severna Makedonija. Ipak, Srbija pravi prve veće korake u energetskoj tranziciji, pa pretpostavljamo da slika neće izgledati isto ovako u godinama koje dolaze. Na poslednjoj aukciji, Ministarstvo rudarstva i energetike dodelilo je 645 megavata novih kapaciteta vetra i solara, dok je plan da se kroz aukcije na ovaj način do kraja 2026. dodeli ukupno 1300 megavata ovih izvora. U pitanju su sklopljeni ugovori sa garantovanim cenama za investitore – to su za sada najizvesniji projekti izgradnje novih kapaciteta u zemlji. Istovremeno, po aktuelnim planovima, Srbija do 2030. godine treba da ima 3,5 GW kapaciteta vetra i solara, što je višestruko više od naših trenutnih kapaciteta. Ukoliko se ovi planovi ostvare, i Srbija bi konačno mogla da se priključi rastućoj grupi zemalja koje su uveliko zagazile u dug proces energetske tranzicije i napuštanja uglja. Svaki korak u smanjenju naše zavisnosti od uglja je važan, ne samo zbog smanjenja naših emisija gasova staklene bašte, već i zbog činjenice da je ugalj dominantan zagađivač našeg vazduha, naših voda i zemljišta. |
Najnovije vesti Srbija :
16 Maj 2025 Počinje gradnja dela prve faze Transbalkanskog elektroenergetskog koridora
Povezane vesti :
6 Maj 2025 Srbija ima 4.600 prozjumera |
|||||||||||
![]() |
||||||||||||