![]() ELEKTROENERGETIKA |
![]() Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
![]() ![]() ![]() |
||||||||||
VESTI SRBIJA |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|||||||||||
NAZAD | ||||||||||||
Biogasna postrojenja mogu biti velika šansa | 25 Apr 2024 - blix | |||||||||||
Biogasna postrojenja, odnosno elektrane i energane na biomasu, sve više postaju važan deo energetskog pejzaža u mnogim lokalnim zajednicama širom sveta. Osim što doprinose diversifikaciji energetskih izvora i smanjenju emisije štetnih gasova, ova postrojenja imaju i važan socijalni i lokalni značaj. A jedan od preduslova da uspešno rade, a to je biomasa, u Srbiji je zadovoljen u velikoj meri. To je pokazao, između ostalog, i izveštaj Državne revizorske institucije prošle godini. U Srbiji, kao tradicionalno poljoprivrednoj zemlji sa preko 65 odsto agrarnog zemljišta, područja na kojima se ljudi bave zemljoradnjom su najpogodnija za gradnju biogasnih postrojenja. Tu se nalazi obilje materijala i resursa za preradu iz kojih se dobija biogas, kao što su stajnjaci, stočni otpad, ostaci useva kao i organski materijal. Taj organski materijal se u ovim postrojenjima prerađuje, u anaerobnim uslovima, proizvodeći biogas koji se potom koristi kao obnovljivi izvor energije za proizvodnju električne energije i toplote, kao i za gorivo za vozila. Osim biogasa, kao nusproizvod fermentacije nastaje i digestat, bogat organskim materijama, koji se može koristiti kao đubrivo za poljoprivredu čime se u potpunosti zaokružuje ovaj proces. U Srbiji trenutno radi 39 elektrana sa ukupnim instalisanim kapacitetom oko 39 MW, dok je još 79 postrojenja u nekoj od faza izgradnje. Predstavnici krovnog udruženja za ovaj sektor, Udruženja Biogas Srbije, veruju da iako mlad, ovaj sektor ima puno potencijala i prostora za napredak. U partnerskoj saradnji, ali i mentorskom odnosu sa nemačkim udruženjem Fachverband Biogas e.V, koje je dvadesetak godina iskusnije u odnosu na Srbiju, trude se da pomognu, edukuju i ostvare mogućnosti za sve poljoprivrednike i zainteresovane koji žele da svoju životnu sredinu učine čistijom i koristeći maksimum svojih resursa u poljoprivredi, steknu ekonomsku korist i smanje nezaposlenost. Biolektrana nije samo elektrana, to mnogo širi sistem poslova Biogasna elektrane se grade širom sveta, a lokacije za njihovu izgradnju biraju se na osnovu različitih faktora kao što su dostupnost biomase, potreba za energijom, regulative, ekonomske prilike i druge lokalne karakteristike. Zemlje u razvoju često grade biogasna postrojenja kao deo programa za unapređenje energetske efikasnosti, održivosti i ruralnog razvoja. Ova postrojenja mogu pružiti lokalnoj zajednici pristup energiji, poboljšati sanitarnu situaciju i podstaći zapošljavanje. Često se biogasne elektrane grade na industrijskim područjima, pre svega u oblastima prehrambene industrije, s obzirom na to da velike industrijske pogone u svetu često pokreću sopstvena biogasna postrojenja kako bi iskoristila organski otpad koji nastaje kao nusproizvod. Takođe, gradovi i naselja grade biogasna postrojenja kako bi obradili komunalni, prehrambeni otpad i druge organske materijale čime se značajno smanjuje količina otpada koja završava na deponijama. Jedan od ključnih aspekata važnih za izgradnju biogasnih postrojenja je zapošljavanje jer ona zahtevaju radnike za njihovo funkcionisanje i održavanje, kao i nadgledanje svih procesa proizvodnje. To uključuje inženjere, tehničare, operatere, laboratorijske tehničare i druge radnike koji su neophodni za svakodnevno funkcionisanje postrojenja. Pored toga, potrebno je angažovati ljude za dostavu sirovina i odvoz gotovih proizvoda, za obradu i distribuciju proizvoda i održavanje opreme, čime se stvara potreba za novim, indirektnom angažovanim radnim mestima. Na ovaj način, stvaranjem boljih uslova, prilika i atmosfere, sprečava se odliv mladih sa ruralnih područja, koji, u potrazi za novim poslovnim prilikama, napuštaju porodična poljoprivredna domaćinstva. Nesumnjivi ekološki benefiti Ne smeju se zaboraviti ni ekološki benefiti ovih postrojenja kao što je smanjenje upotrebe fosilnih goriva, koje se postiže upotrebom metana kao dobre zamene za zemni gas, i smanjenje emisije štetnih gasova u vazduh. Za proizvodnju biogasa koriste ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, kao i organski otpad, koji ukoliko se ne zbrinjava na ekološki način, emituje u atmosferu gasove sa efektom staklene bašte, metan i ugljen-dioksid, i na taj način ugrožava životnu sredinu. Biogasna postrojenja u Srbiji, mahom u Vojvodini, pokazuju kako se neiskorišćeni resursi mogu pretvoriti u energiju koja pokreće domaćinstva i industriju, dok istovremeno smanjuje emisiju štetnih gasova. Slično tome, biogasna postrojenja u Nemačkoj, predstavljaju primer održive prakse u evropskim ruralnim sredinama, gde se ekonomski benefiti spajaju sa zaštitom životne sredine. Ovi primeri pokazuju da biogasna postrojenja nisu samo rešenje za energetske potrebe, već i katalizator za lokalni razvoj i očuvanje prirode. Ona predstavljaju ključni element održive energetike i ekonomskog razvoja, posebno na ruralnim područjima. Njihova izgradnja omogućava stvaranje novih radnih mesta, smanjenje zagađenja i unapređenje lokalne ekonomije. Kroz lokalne inicijative i investicije, biogasna postrojenja doprinose revitalizaciji ruralnih sredina i pružaju trajne koristi za zajednice u kojima se grade. Nedostaje pravna regulativa za izgradnju bioelektrana Proizvodnja električne energije od biomase nije samo najjeftinija, već je i ekološki najpodobnija, zbog čega je "Blic Biznis" istraživao sve prednosti i mane, ali i pitao Nemce kako se dolazi do recepta. Podsetimo Stefan Rauh, glavni operativni direktor nemačkog Udruženja za biogas rekao je ranije za "Blic Biznis" da u Nemačkoj postoji mnogo primera dobre prakse. "Postoji zaista veliki broj. Počevši od veoma fleksibilnih postrojenja koja obezbeđuju električnu energiju kada je to potrebno. Naročito u vremenima velike potražnje i niske proizvodnje energije od vetra i sunca. A sa druge strane postrojenja koja nadograđuju biogas u biometan. Ovaj biometan se koristi za defosilizaciju transportnog sektora koristeći ga kao gorivo u automobilima, kamionima, autobusima, traktorima..", navodi nam on. Nemačka asocijacija Biogas u partnerstvu sa našim Udruženjem za Biogas održala je danas i konferenciju na temu proizvodnje biogasa, odnosno mogućnosti uvođenja biometana na tržište. Lidija Carević menadžerka Udruženja Biogas Srbija i koordinatorka projekta sa Fachverband Biogas e.V. u razgovoru za "Blic Biznis", je takođe govorila o ovim pitanjima: - Ostaci iz poljoprivredne proizvodnje ne treba da posmatramo kao otpad, već kao vrednu sirovinu koja, u biogas postrojenjima, dobija novu, ekonomsku vrednost, kroz proizvedenu električnu i toplotnu energiju ili zeleni metan – biometan. |
Najnovije vesti Srbija :
14 Feb 2025 Energetski bilans Srbije za 2025
Povezane vesti :
14 Feb 2025 Energetski bilans Srbije za 2025 |
|||||||||||
![]() |
||||||||||||