ELEKTROENERGETIKA |
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
ENGLISH MOBILNI |
||||||||||
VESTI SRBIJA |
||||||||||||
NAZAD | ||||||||||||
Povezujemo snagu vetra | 26 Feb 2019 - ems | |||||||||||
Ambiciozni cilj Republike Srbije je da udeo obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj proizvodnji 2020. godine iznosi 27 procenata. Veliki korak u tom pravcu urađen je tokom 2018. godine izgradnjom i puštanjem u rad više vetroelektrana, čemu su stručnjaci Elektromreže Srbije dali nemerljiv doprinos. Priključenje vetroelektrana na prenosni sistem predstavlja složen i sveobuhvatan proces, kojem je EMS AD pristupio odgovorno i krajnje ozbiljno. To je rezultiralo uspešnom realizacijom projekata kojima će se iskoristiti dragocena energija prirode u vetrovitim područjima naše zemlje i koji predstavljaju odraz odgovorne i održive energetske politike. - Dugogodišnje pripreme na izgradnji vetroparkova u Republici Srbiji ove godine uvedene su u fazu realizacije - kako samih vetroparkova, tako i njihovih priključaka na prenosnu mrežu. Kompletno su završena i puštena u probni rad priključna razvodna postrojenja i priključni dalekovodi za VE Čibuk 1, VE Kovačica i VE Alibunar, a za VE Košava su u probni rad pušteni priključni dalekovodi. Puštanje PRP Košava u probni rad se očekuje početkom 2019. godine. Sva četiri priključka postaju deo prenosnog sistema Republike Srbije i to na tri naponska nivoa - 400 kV (VE Čibuk 1), 220 kV (VE Kovačica) i 110 kV (VE Alibunar i VE Košava). Instalisane snage ovih vetroparkova iznose - VE Čibuk 1 – 158,5 MW, VE Kovačica – 104,5 MW, VE Alibunar - 42 MW i VE Košava 69 MW, što iznosi 374 MW novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora električne energije u elektroenergetskom sistemu Republike Srbije – govori nam Milivoj Krička, rukovodilac Sektora za projekte priključenja i povezivanja. Kako bi navedeni projekti bili pušteni u probni rad, projektni timovi Elektromreže Srbije morali su da završe brojne poslove u više prethodnih faza realizacije. Pre svega, Studije priključenja objekata na prenosni sistem su izrađene sa ciljem određivanja mesta i načina priključenja i potrebnih provera usaglašenosti planiranih vetroelektrana i Priključaka sa Pravilima o radu prenosnog sistema. Rezultati ove faze su izrada Studije priključenja - Sistemski deo (obrađuje uticaj planiranih vetroelektrana na prenosni sistem), Tehničkih uslova za projektovanje i priključenje (u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja i zakonom o energetici), Projektnih zadataka za Priključke i Mišljenja Operatora prenosnog sistema o uslovima i mogućnostima priključenja na prenosni sistem (za vetroelektrane koje se priključuju). Zatim su u pripremnoj fazi obavljeni poslovi izrade planske i tehničke dokumentacije, rešavanja imovinsko-pravnih poslova i ishodovanja potrebnih dozvola za izradu priključnih dalekovoda i priključnih-razvodnih postrojenja. Kompletan proces je kontrolisao EMS, dok su obaveze Korisnika prenosnog sistema i EMS definisane ugovorom. U fazi gradnje obavljeni su poslovi izvođenja građevinskih i elektromontažnih radova na priključnim dalekovodima i priključno-razvodnim postrojenjima. I ovde je kompletan proces kontrolisao EMS. - Za sve četiri vetroelektrane, EMS je na osnovu Zakona o energetici i Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, izdao akt o Odobrenju za priključenje u upravnom postupku, kojim se uređuju tehnički uslovi priključenja, odobrena snaga, potrebna ispitivanja usaglašenosti sa Pravilima o radu prenosnog sistema i ostalo. Izdavanje Odobrenja za priključenje se ne rangira kao faza procesa priključenja, međutim to je značajan akt kojim Korisnik rezerviše prenosni kapacitet za priključenje vetroelektrane na prenosni sistem – navodi Milivoj Krička. Osim toga stručni timovi EMS AD će izvršiti i fazu ispitivanja vetroelektrana. - Pred nama je još mnogo posla, jer se proces priključenja očekuje za još osam vetroelektrana - VE Plandište 1 (instalisane snage 102 MW), VE Alibunar 1 i Alibunar 2 (99 + 75 MW), VE Krivača, (102,3 MW), VE Kostolac (75 MW), VE Nikine vode (45 MW), VE Bašaid (85 MW) i VE Banat (50 MW). Uz to, veoma ozbiljno se radi i na projektima priključenja dve termoelektrane-toplane - TETO Pančevo (192 MW) i TETO Vinča (30,24MW). U procesu priključenja su i objekti Elektroprivrede Srbije - TE Kostolac Blok 3 (novi blok, instalisane snage 350 MW), TE Kostolac Blokovi 1 i 2 (odsumporavanje), TENT B Blok 2 (rekonstrukcija, povećanje snage na 650 MW), TENT A Blok 1 (rekonstrukcija, povećanje snage na 190 MW), TENT A Blok 2 (rekonstrukcija, povećanje snage na 190 MW), TENT A Blok 4 (rekonstrukcija, povećanje snage na 308 MW), HE Potpeć Agregat 3 (novi agregat, instalisane snage 113,5 MW), HE Zvornik Agregati 1 i 2 (rekonstrukcija, povećanje snage na 63 MW), HE Vrla 1, Vrla 2, Vrla 3 (rekonstrukcija, povećanje snage na 100,8 MW) i TS Rudnik 4 za potrebe Kostolačkih kopova uglja. Takođe, u završnoj fazi je studijski deo projekta priključenja za rudnike Jadar (kod Loznice - rudnik jadarita) i Čukaru Peki (kod Bora - rudnik zlata i bakra), dok su na početku studijske faze projekti priključenja fabrike Mei Ta u Bariču (proizvodnja automobilskih delova), Elektrovučne podstanice Inđija za potrebe modernizacije pruge na deonici Stara Pazova – Novi Sad – ističe rukovodilac Sektora za projekte priključenja i povezivanja i zaključuje:- Proces priključenja je obiman i dugotrajan posao koji zahteva veliku stručnost i posvećenost. Mi u Elektromreži Srbije smo to veoma ozbiljno shvatili, oformljen je Sektor čija je to primarna delatnost i u njemu smo okupili tim kvalitetnih i predanih stručnjaka. Naravno, sve vreme u različitim fazama procesa aktivno učestvuju kolege iz ostalih organizacionih jedinica EMS-a, tako da smo zajedničkim radom i dobrom saradnjom postigli rezultate koji su zaista za ponos. Dodatnu motivaciju nalazimo i u saznanju da efikasnim obavljanjem ovog posla činimo i značajnu stvar za svoju zemlju, njenu energetsku budućnost i razvoj. Odlični rezultati u prethodnom periodu svakako su nam podstrek za buduće velike projekte koji nas očekuju. VE Košava- Priključak VE Košava obuhvata dva priključna 110 kV dalekovoda i PRP 110 kV Košava. Priključni dalekovodi su pušteni u probni rad 18. oktobra 2018, a puštanje PRP Košava se očekuje tokom januara 2019. godine.Priključni dalekovodi nastali su rasecanjem DV 151/3. Dalekovod od TS Alibunar do PRP Košava je na deonici od postojećeg DV 151/3 izgrađen kao dvostruki, uz opremanje samo jedne trojke, dok je DV od PRP Košava do TS Vršac 1 na deonici od PRP Košava do postojećg DV 151/3 urađen na novim jednostrukim stubovima. Postojeća deonica DV 151/3 do TS Vršac 1 je adaptirana, a po prvi put u našoj zemlji ugrađen je specijalni provodnik tipa „ACCC Helsinki”. Prednost ovog provodnika je što je, za iste karakteristike, značajno lakši i manjeg preseka od standardnog provodnika. Ukupna dužina novoizgrađenog dvostrukog dalekovoda ka TS Alibunar je oko osam kilometara, dužina novoizgrađenog dalekovoda ka TS Vršac 1 iznosi oko 16 kilometara, dok je dužina adaptiranog dela dalekovoda oko šest kilometara. PRP Košava je razvodno postrojenje sa sedam polja – obaveštava nas Branko Jakšić, rukovodilac projekta priključenja. VE Alibunar Momir Stanojević je, uz VE Čibuk 1, rukovodilac projekta priključenja vetroelektrane Alibunar: - Vetroelektrana Alibunar izgrađena je na teritoriji opštine Alibunar. Ukupna instalisana snaga vetroelektrane iznosi 42 MW i sastoji se od 21 vetro-generatora, model Senvion MM100. Vetroelektrana se nalazi u blizini Alibunara, van naselja, i zauzima površinu od osam kvadratnih kilometara. Priključno razvodno postrojenje 110 kV izvedeno je kao spoljašnje, sa dva sistema glavnih sabirnica. Za potrebe priključenja VE Alibunar, 110 kV postrojenje opremljeno je sa dva dalekovodna polja E04 i E06, jednim transformatorskim (E03) i spojnim poljem (E01). TS 110/33 kV VE Alibunar, kao deo infrastrukturnog kompleksa VE Alibunar, je preko PRP 110 kV Alibunar, priključena na postojeći 110 kV dalekovod br. 151/2 TS Pančevo 2 – TS Alibunar, izgradnjom dvosistemskog dalekovoda (sa opremanjem jednog sistema) dužine četiri kilometra. Priključak VE Alibunar uspešno je stavljen pod napon 16. novembra, a 23. novembra svi strujni krugovi stavljeni su pod napon i VE Alibunar je priključena na prenosni sistem – kaže Momir Stanojević VE Čibuk 1- Finasijer izgradnje Priključka i Investitor izgradnje VE Čibuk 1 je kompanija Vetroelektrane Balkana i ona je izgrađena na teritoriji opštine Kovin. Ukupa instalisana snaga vetroelektrane iznosi 158,5 MW i sastoji se od 57 vetrogeneratora, model General Electric 2.75-120. Vetroelektrana zauzima površinu od 37 kvadratnih kilometara i nalazi se van naseljenog mesta, u blizini naselja Dolovo, Mramorak i Vladimirovac. Energija iz VE Čibuk 1 plasira se u elektroenergetski sistem Srbije preko Priključka, odnosno priključnog razvodnog postrojenja 400 kV i priključnog dalekovoda 400 kV, kao dela prenosnog sistema Srbije. Priključno razvodno postrojenje 400 kV izvedeno je kao spoljašnje, sa dva sistema glavnih sabirnica. Postrojenje je opremljeno sa dva dalekovodna polja (C01, C03), dva transformatorska (C02, C04) i spojnim poljem (C06). Naponski transformatori i rastavljači za uzemljenje 400kV sabirnica ugrađeni su u „nultom“ polju (C00). PRP 400 kV Čibuk 1 povezano je na postojeći 400 kV dalekovod TS Pančevo 2 – RP Drmno (DV br. 453), po principu ulaz-izlaz, izgradnjom dvosistemskog dalekovoda dužine 10,5 kilometara. Priključak VE Čibuk 1 uspešno je stavljen pod napon 2. jula, kako je u Planu upravljanja gradnjom priključka i bilo definisano. Nakon procesa pofaznog puštanja Objekta VE Čibuk 1, 8. novembra svi strujni krugovi su stavljeni pod napon, te je nakon aktivnosti sinhronizacije svih 158,5 MW instalisane snage VE Čibuk 1 uspešno priključeno na prenosni sistem Srbije – ističe rukovodilac projekta priključenja Momir Stanojević. VE Kovačica Rukovodilac projekta priključenja vetroelektrane Kovačica Dejana Popović Milovanović, upoznaje nas sa detaljima ove značajne investicije:- Priključak VE Kovačica deo je prenosnog sistema i, shodno Zakonu o energetici, njegov investitor je EMS AD, dok sve troškove izgradnje Priključka, prema istom zakonu, snosi investitor izgradnje VE Kovačica kompanija Electrawinds K-Wind. Priključak VE Kovačica obuhvata Priključno razvodno postrojenje (PRP) 220 kV Kovačica i priključni 220 kV dalekovod koji povezuje PRP 220 kV Kovačica sa postojećim prenosnim sistemom - dalekovodom broj 254 TS Pančevo 2-TS Zrenjanin 2. Rasecanjem dalekovoda broj 254 (izvršeno je između stubova broj 67 i 68) i njegovim uvođenjem u PRP 220 kV Kovačica novoformirani su dalekovodi 254/1 TS Pančevo 2-PRP 220 kV Kovačica i 254/2 PRP 220 kV Kovačica-TS Zrenjanin 2. Ukupna dužina novoizgrađenog dvostrukog dalekovoda je 1,8 km, izgrađeno je osam stubova, a provodnik je Al/Č preseka 490/65mm2. Kompleks PRP 220 kV Kovačica je površine 1,4 ha. Površina komandno pogonske zgrade je 504,67m2. PRP 220 kV ima dve relejne kućice. PRP Kovačica je projektovano da bude razvodno postrojenje sa dva sistema cevnih sabirnica, sa ukupno sedam polja. U ovoj fazi oprema se pet polja, od toga dva dalekovodna, dva trafo i jedno spojno polje.Izvođači su posao na PRP i dalekovodima započeli sredinom juna, a puštanje u probni pogon realizovano je 19. oktobra 2018. Puštanje u probni pogon izvršeno je i pre planiranog roka, a razlog za kvalitetnu i efikasnu realizaciju ovog projekta je izuzetno zalaganje članova projektnog tima, korisničkog nadzora, Komisije za ITP i kolega zaduženih za fabrička i ispitivanja na samoj lokaciji, sa strane EMS AD, kao i profesionalni odnos i odgovornost u realizaciji ugovornih obaveza investitora, izvođača i stručnog nadzora. |
Najnovije vesti Srbija :
18 Mar 2024 Profit EPS-a u 2023. gotovo milijardu evra
Povezane vesti :
13 Mar 2024 Ko sve proizvodi elektricnu energiju u Srbiji |
|||||||||||