"Tražnja će naglo porasti" 27 Jan 2022 - b92 Električni automobili, solarni sistemi i vetroelektrane imaju veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promena. Međutim, prema prognozama nemačkog instituta, njihova proizvodnja mogla bi u budućnosti znatno da poskupi, piše Dojče vele. Postoje naznake da će sirovine poput litijuma, kobalta, bakra i nikla znatno poskupeti u budućnosti. To će imati posledice po energetsku tranziciju, jer su upravo ti metali potrebni za proizvodnju električnih automobila, solarnih sistema i vetroelektrana. "Tražnja za tim sirovinama će tokom narednih decenija naglo porasti", navodi se u studiji Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW). Cene bi mogle da dostignu vrhunac oko 2030, a zatim da tom nivou ostanu godinama. "To bi zato predstavljalo prepreku energetskoj tranziciji", kaže naučnik sa Instituta Lukas Boer, pozivajući se na studiju za koju se izričito navodi da nije prognoza, već "ispitani scenario". Za izgradnju vetroelektrana i foto-naponskih sistema potrebne su velike količine bakra, a za baterije električnih automobila isto tako velike količine litijuma, kobalta i nikla. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), godišnja potrošnja bakra u narednih 20 godina verovatno će se udvostručiti, nikla više nego utrostručiti, a kobalta ušestostručiti. Dvadeset puta više litijuma? Najviše će verovatno da poraste tražnja za litijumom. Iako bi ponuda tog metala do 2040. mogla da bude i više od 20 puta veća nego danas, ona teško da će održati korak sa tražnjom. S obzirom na to da se ti metali dobijaju u rudnicima i to uz velike troškove, moglo bi da prođe i 20 godina pre nego što se razviju nova nalazišta. Posledice svega toga bile bi znatno veće cene. Prema scenariju koji predviđaju ispitivanja nemačkog instituta, bakar bi 2030. mogao da bude skuplji za gotovo 70 odsto nego 2020, a litijum za skoro 180 procenata. Nove tehnologije na pomolu Nemački naučnici takođe ukazuju da bi nepredviđeni tehnološki napredak mogao da ublaži potencijalna poskupljenja i da smanji troškove energetske tranzicije. Isto važi i ukoliko se alternativni materijali pokažu kao odgovarajući za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije. To je razvoj koji se trenutno uočava kod električnih automobila. Kompanija "Tesla" već neko vreme u nekim modelima koristi litijum-železno-fosfatne (LFP) baterije za koje nije potreban kobalt. Još bolje u zaobilaženju skupih sirovina su natrijum-jonske baterije, za koje nisu potrebni ni litijum, ni kobalt, ni bakar. Tu tehnologiju koristi recimo kineski CATL. Ta kompanija gradi fabriku baterija u nemačkom Erfurtu u koju ulaže skoro dve milijarde evra. Važne su političke odluke Bez obzira na tehnološka poboljšanja, u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanja ukazuju na važnost političkih odluka. "One su ključne za energetsku tranziciju. Neizvesne perspektive za obnovljive energije ili električne automobile sprečavaju, recimo, ulaganja u eksploataciju metala u rudnicima", ističe Boer. Prema Boeru, neophodna je globalno koordinisana klimatska politika koja proizvođačima daje veću sigurnost u planiranju. Povezane vesti BALKAN 25 Mar 2024 Naponska mreža pred pucanjem kurir 28 Feb 2024 Veliki pad vrednosti električnih polovnjaka b92 18 Feb 2024 Električni automobili: Zastoj u Evropi, bum u Kini dw 26 Jan 2024 Polarna opomena obnovljivoj energiji 021 23 Jan 2024 Koliko električne energije troše svi električni automobili u Kini smartlife 16 Jan 2024 Italijanima rekordno visoke subvencije za električne automobile b92 11 Jan 2024 Napravili baterije za EV sa 70% manje litijuma b92 20 Dec 2023 EV prešao više od 1.000 km sa jednim punjenjem baterije! b92 20 Dec 2023 Nemačka više ne subvencioniše kupovinu električnih automobila kurir 26 Okt 2023 Veštačka inteligencija bi mogla da koristi energiju koliko i cela država euractiv |
||||