elektroenergetika

Obnovljivi izvori dominiraju europskom energetikom
3 Nov 2020 - energetikanet

Obnovljivi izvori su već šesto tromjesečje za redom najveći izvor za proizvodnju električne energije širom Europe, čak i nakon što je nakon proljetnog lockdowna uzrokovanog pandemijom koronavirusa došlo do ponovnog porasta potražnje za energijom.

Riječ je o statističkim podacima iz posljednjeg tromjesečnog izvješća o proizvodnji električne energije u Europi koje je objavio EnAppSys, specijalizirana tvrtka za analize u energetici.

Rekordna proizvodnja

Prema tim podacima, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u trećem tromjesečju ove godine dosegnula je 264,5 TW h, što je najveći iznos do sada, a za čak 8% je veći od iznosa iz istog razdoblja 2019. Pri tome na proizvodnju u vjetroelektranama otpada 95,5 TW h ili 39,8%, a na hidroelektrane 105,3 TW h ili 37,6%. U skladu s time, iz obnovljivih izvora u trećem tromjesečju ove godine u Europi je pokrivano 40,3% potražnje za električnom energijom, dok je iz fosilnih goriva pokrivano (i dalje velikih) 35,2%, a iz nuklearne energije 24,4%.

Rekordi su dosegnuti i u pojedinim zemljama. Tako je već treće tromjesečje za redom rekordna proizvodnja iz obnovljivih izvora ostvarena u Velikoj Britaniji i dosegnula je 25,22 TW h, pri čemu je ipak došlo do određenog smanjenja proizvodnje u sunčanim i elektranama na biomasu, no to je nadomješteno većom proizvodnjom u vjetroelektranama i hidroelektranama. Ukupno, na obnovljive izvore u Velikoj Britaniji otpada 39,0% proizvodnje električne energije, a slijede ih nuklearna energija sa 16,1%, dok na uvoz otpada 3.9%, a na proizvodnju u termoelektranama na ugljen (nekada vodeće izvore električne energije na Otoku) tek 0,4%.

Najveći udio hidroelektrana

Najveći udio u obnovljivom energetskom miksu u Europi imaju hidroelektrane (40%), pri čemu je udio proizvodnje u akumulacijskim hidroelektranama najveći u Norveškoj (49%), dok je udio proizvodnje u protočnim hidroelektranama najveći u Italiji (21%).

Nakon hidroelektrana, najveći udio u obnovljivom miksu imaju vjetroelektrane (38%), pri čemu je Njemačka još od 2015. godine zadržala prvo mjesto po vjetroenergetskoj proizvodnji u Europi. S druge strane, došlo je do značajnog pada njemačke proizvodnje električne energije u termoelektranama na lignit.

Oporavak potrošnje

U svakom slučaju, unatoč novim valovima pandemije širom Europe, dolazi do povećanja potrošnje električne energije. Uostalom, potražnja za električnom energijom u trećem tromjesečju dosegnula je razine iz istog razdoblja 2019. godine.

Kada je pak riječ o udjelima pojedinih izvora za proizvodnju električne energije u ukupnom energetskom miksu, najveći udio u trećem tromjesečju 2020. godine imale su nuklearne elektrane (24%!), a zatim slijede termoelektrane na plin (20%), hidroelektrane (16%), vjetroelektrane (15%), termoelektrane na lignit i ostale vrste ugljena (14%), dok svi ostali izvori čine preostalih 11%, objavio je američki hidroenergetski portal HydroReview.


Povezane vesti BALKAN

11 Avg 2022 Najavljeno najveće ulaganje u „čiste tehnologije" u istoriji SAD rts

3 avg 2022 Smanjenje emisije štetnih gasova za 55 odsto do 2030.godine b92

25 Jul 2022 Usporava rast svetske tražnje električne energije euractiv

13 Jul 2022 Evropa samo zanemarljivo povećava proizvodnju energije iz uglja euractiv

20 Jun 2022 8 miliona stanovnika pozvano da UGASE SVETLA bizlife

12 Jun 2022 Nemačka: Do 2030. iz obnovljivih izvora 80 posto energije rtv,n1

8 Jun 2022 Trećina električne energije u Nemačkoj dolazi od uglja b92

1 Jun 2022 Kina planira da trećna električne energije bude iz OIE do 2025 bif

21 Maj 2022 Ovo je najveća solarna elektrana u Austriji telegraf

16 Maj 2022 Struja stiže sa pučine vesti



Web Analytics