elektroenergetika

Obnovljivi izvori dominiraju europskom energetikom
3 Nov 2020 - energetikanet

Obnovljivi izvori su već šesto tromjesečje za redom najveći izvor za proizvodnju električne energije širom Europe, čak i nakon što je nakon proljetnog lockdowna uzrokovanog pandemijom koronavirusa došlo do ponovnog porasta potražnje za energijom.

Riječ je o statističkim podacima iz posljednjeg tromjesečnog izvješća o proizvodnji električne energije u Europi koje je objavio EnAppSys, specijalizirana tvrtka za analize u energetici.

Rekordna proizvodnja

Prema tim podacima, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u trećem tromjesečju ove godine dosegnula je 264,5 TW h, što je najveći iznos do sada, a za čak 8% je veći od iznosa iz istog razdoblja 2019. Pri tome na proizvodnju u vjetroelektranama otpada 95,5 TW h ili 39,8%, a na hidroelektrane 105,3 TW h ili 37,6%. U skladu s time, iz obnovljivih izvora u trećem tromjesečju ove godine u Europi je pokrivano 40,3% potražnje za električnom energijom, dok je iz fosilnih goriva pokrivano (i dalje velikih) 35,2%, a iz nuklearne energije 24,4%.

Rekordi su dosegnuti i u pojedinim zemljama. Tako je već treće tromjesečje za redom rekordna proizvodnja iz obnovljivih izvora ostvarena u Velikoj Britaniji i dosegnula je 25,22 TW h, pri čemu je ipak došlo do određenog smanjenja proizvodnje u sunčanim i elektranama na biomasu, no to je nadomješteno većom proizvodnjom u vjetroelektranama i hidroelektranama. Ukupno, na obnovljive izvore u Velikoj Britaniji otpada 39,0% proizvodnje električne energije, a slijede ih nuklearna energija sa 16,1%, dok na uvoz otpada 3.9%, a na proizvodnju u termoelektranama na ugljen (nekada vodeće izvore električne energije na Otoku) tek 0,4%.

Najveći udio hidroelektrana

Najveći udio u obnovljivom energetskom miksu u Europi imaju hidroelektrane (40%), pri čemu je udio proizvodnje u akumulacijskim hidroelektranama najveći u Norveškoj (49%), dok je udio proizvodnje u protočnim hidroelektranama najveći u Italiji (21%).

Nakon hidroelektrana, najveći udio u obnovljivom miksu imaju vjetroelektrane (38%), pri čemu je Njemačka još od 2015. godine zadržala prvo mjesto po vjetroenergetskoj proizvodnji u Europi. S druge strane, došlo je do značajnog pada njemačke proizvodnje električne energije u termoelektranama na lignit.

Oporavak potrošnje

U svakom slučaju, unatoč novim valovima pandemije širom Europe, dolazi do povećanja potrošnje električne energije. Uostalom, potražnja za električnom energijom u trećem tromjesečju dosegnula je razine iz istog razdoblja 2019. godine.

Kada je pak riječ o udjelima pojedinih izvora za proizvodnju električne energije u ukupnom energetskom miksu, najveći udio u trećem tromjesečju 2020. godine imale su nuklearne elektrane (24%!), a zatim slijede termoelektrane na plin (20%), hidroelektrane (16%), vjetroelektrane (15%), termoelektrane na lignit i ostale vrste ugljena (14%), dok svi ostali izvori čine preostalih 11%, objavio je američki hidroenergetski portal HydroReview.


Povezane vesti BALKAN

14 Jan 2022 Upozorenje Međunarodne agencije za energiju sputnik

13 Jan 2022 Nemačka napušta ugalj do 2030 n1

12 Jan 2022 Francuska: Pojačan rad elektrana na ugalj zbog straha od nestašice struje aljazeera

11 Jan 2022 Rusija će obezbediti Zemlji energiju iz svemira sputnik

4 Jan 2022 Šta se dešava sa planom EU za nuklearnu energiju? kurir

2 Jan 2022 Nemačka isključila tri od šest poslednjih nuklearki politika

26 Dec 2021 NEMAČKA GASI NUKLEARKE novosti

20 Dec 2021 Mala nuklearka u komšiluku? dw

17 Dec 2021 Cene skaču, nuklearke se gase - tržište puca? b92

8 Dec 2021 ZAKORET KA ZELENOJ ENERGIJI novosti



Web Analytics