elektroenergetika

Do sunčeve energije uz mnogo papirologije
19 Apr 2021 - politika

Pojedina domaćinstva ni posle pet godina od kupovine solarnih panela ne mogu da ih koriste za proizvodnju struje zbog procedure koja je birokratski veoma duga sa čak 13 koraka.

Jedno domaćinstvo u Beogradu nije čekalo poziv Ministarstva energetike da postavi solarne panele na krov svoje kuće kako bi imali struju ne samo za sopstvene potrebe već i za prodaju, pa su u ovu, nazovi, avanturu krenuli pre pet godina. Kažu da je reč o pravoj pustolovini jer traje toliko dugo i još ništa nije gotovo.

Pre pet godina su, kako priča Ana Džokić, kupili opremu – elektrana dva kilovata, osam panela – 12 kvadrata i tada su to platili 3.000 evra sa instalacijom. Danas bi to bilo za oko 1.000 evra jeftinije i krenuli su da rade. Ali ubrzo su prekinuli proceduru priključenja na mrežu. Shvatili su da je nemoguća misija za pojedince, zbog propisa koji su namenjeni samo velikim proizvođačima (neprikladni su za domaćinstva).

– Nemogućnosti i prepreke na koje smo naišli nisu nas zaustavile. Rešili smo da svoj slučaj učinimo javim. To je bio i jedan od okidača za okupljanje grupe entuzijasta koja je želela da zajednički stvari promeni pa smo pokrenuli Energetsku zadrugu „Elektropionir”. Kako po sadašnjim uslovima samo pravno lice može da ustupi višak energije na mrežu, početna logika bila je da zadruga bude to pravno lice (a kasnije igra i druge uloge, na primer oko zajedničkog ulaganja u veće solarne elektrane) – priča Džokić.

– Tada smo restartovali proces priključenja na mrežu. Procedura je birokratski veoma duga, ima 13 koraka. Jedan od prvih je podnošenje zahtev za uslove projektovanje i priključenje (tzv. UPP) koje se traži od operatera distributivnog sistema (u našem slučaju Elektrodistribucije Beograd). Zahtev smo predali 15. septembra 2020. i još čekamo odgovor. Ovaj zahtev (sa dokumentacijom koja je bila neophodna) do sada nas je koštao oko 9.000 dinara. Idejni projekat i CEOP procedura (koji su po sadašnjim propisima neophodni za dozvolu) za elektranu 60.000 dinara. Posle ovoga sledi promena brojila i druge procedure za koje ne znam koliko koštaju, ali procena je da je sve ukupno više od 1.000 evra. Jasno je da je ovo potpuno disproporcionalna suma za veličinu elektrane koja je jačine jednog miksera ili fena za kosu – naglašava naša sagovornica.

Sa najavljenom izmenom zakona dosta ovoga bi trebalo da se promeni, ali je nejasno kako će to izgledati i da li će dovesti do znatnijeg smanjenja cene procedure, pita ona.

U Ministarstvu energetike kao primer za „Politiku” navode panel od tri kilovata koji u proseku proizvodi od 250 do 300 kilovat-sati električne energije što je više od polovine prosečne potrošnje odnosno računa (zavisi od područja, položaja krovova i doba godine). Cena panela koji proizvode potrebnu energiju je u stalnom padu i trenutno je moguća njihova ugradnja za 300.000 do 330.000 dinara. Prosečni mesečni račun je oko 3.000 dinara, što znači da je za otplatu investicije potrebno od osam do 10 godina. Uz napomenu da nakon tog perioda onaj ko je ugradio panele ima trajno snižavanje troškova električne energije za više od 50 odsto bez drugih troškova koji se tiču investicija solarnih panela.

Upitani koliko košta priključak na mrežu za one koji ugrađuju panele i da li je i s tim troškom posao isplativ, u resornom ministarstvu odgovaraju da na cenu dominantno utiče konkretna lokacija objekta, odnosno njegova udaljenost od mreže dovoljnog kapaciteta da prihvati snagu solarnog sistema. Što je razdaljina manja i suma je niža.

Zbog velikih varijacija retko se daje prosečna cena priključka, kako zainteresovani građani ne bi bili dovedeni u zabludu, već se uvek preporučuje da se obrate lokalnom distributeru radi utvrđivanja tehničkog rešenja priključka, na osnovu čega dalje mogu planirati troškove za svoj konkretan solarni sistem.

Delatnost operatora distributivnog sistema (ODS), obavlja „Elektrodistribucija Srbije” Beograd preko svojih ogranaka. Svaki zainteresovani građanin se za svoj konkretan, potencijalni ili postojeći solarni sistem, putem zahteva (uslovi za projektovanje i priključenje) može obratiti nadležnom ogranku ODS-a.

Dokument koji će ODS izdati po osnovu tog zahteva sadržaće sve informacije za projektovanje i izgradnju elektrane uključujući i opis priključka i na osnovu njega se dalje mogu planirati troškovi, navode iz Ministarstva energetike.

Obećavaju da će ubrzati proceduru

Ako je verovati najavama koje su se mogle čuti na prvoj konferenciji o solarnoj energiji u Srbiji, „EPS distribucija” će u narednih nekoliko meseci pripremiti nova pravila koja će omogućiti ubrzanu proceduru za priključenje krovnih solarnih elektrana na domaćinstvima. Tako će građani Srbije dobiti mogućnost da postanu prozjumeri – proizvođači električne energije za sopstvenu potrošnju.

Solarni paneli s priključkom i do 5.000 evra

Inače koliko su cene panela i ugradnje različite, potvrdio je Miodrag Vuković, prodavac, koji kaže da kod njih sistem za kuću od tri kilovata košta 4.000 evra plus PDV (bez brojila, bez troškova priključenja, bez taksa), što znači da na tržištu solarni kućni sistem od tri kilovata sa priključenjem, iznosi oko 5.000 evra plus PDV.


Povezane vesti SRBIJA

28 Mar 2024 Potpisani ugovori o finansiranju vetroparka "Pupin" blic

20 Mar 2024 Oko tri miliona starih brojila biće zamenjeno pametnim do 2030. biznis

18 Mar 2024 Profit EPS-a u 2023. gotovo milijardu evra ekapija

18 Mar 2024 Naručeni urbanistički projekti za gradnju solarnih elektrana Kolubara A i Morava ekapija

15 Mar 2024 Da li je nuklearna energija alternativa uglju danas

15 Mar 2024 „Oživeo“ projekat izgradnje solarne elektrane Kolubara B biznis

13 Mar 2024 Ko sve proizvodi elektricnu energiju u Srbiji biznis

11 Mar 2024 Kako je izmenjena zakonska regulativa povećala troškove investitorima u obnovljive izvore energije? danas

8 Mar 2024 Srbija ima dovoljno sunca i vetra za izgradnju elektrana rts

6 Mar 2024 MK Grupa ulaže 900 miliona evra u obnovljive izvore energije rtv



Web Analytics