![]() |
||||
TE na Zapadnom Balkanu zagađuju vazduh šest puta više nego što je dozvoljeno 23 Jun 2020 - danas Dve godine nakon što su zemlje Zapadnog Balkana imale obavezu da usklade rad svojih termoelektrana na ugalj sa EU Direktivom o velikim ložištima, ne samo da se emisije sumpor dioksida nisu smanjile, nego su se čak i povećale, pokazuje novi, danas objavljen izveštaj mreže CEE Bankwatch. Ukupne emisije sumpor dioksida (SO2) iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji su u 2019. godini bile čak šest puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP1) koje su ove zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice. U Srbiji, emisije SO2 su bile 5,6 puta više od ukupnih godišnjih emisija dozvoljenih u NERPU, navodi se u ovom izveštaju. Na nivou pojedinačnih termoelektrana, najveći zagađivač u Srbiji je Kostolac B, iako je JP EPS uložilo 130 miliona dolara u opremu za odsumporavanje dimnog gasa, a koja je zvanično puštena u rad 2017. godine. Kineska firma CMEC (eng. China Machinery and Engineering Corporation), koja je izgradila postrojenje, trenutno gradi i novi blok Kostolac B3. Prema pisanju CEE Bankwatch, emisije SO2 iz Kostolca B su delimično smanjene u odnosu na 2018. godinu ali su i dalje bile 1,4 puta više od maksimalnih emisija na nacionalnom nivou prema NERP-u za 2019. godinu, sa čak 79.113 tona SO2. Na drugom mestu je TE Nikola Tesla B1 i B2, odakle je emitovano 78.837 tona SO2. Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. godine smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije uskladila emisije SO2 sa maksimalnim emisijama na nivou države za 2018. i 2019. godinu. “Sve u svemu, vlade se ne mogu osloniti na ugalj. Videćemo još da li će postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu B ikad proraditi, ali u svakom slučaju, treba početi sa zatvaranjem termoelektrana na ugalj i ubrzati investicije u održive oblike obnovljive energije i energetsku efikasnost. Ugalj sve više predstavlja ekonomski teret, a ne prednost,” zaključuje Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku iz mreže CEE Povezane vesti SRBIJA 22 Feb 2021 Energetska zajednica protiv subvencija termoelektranama politika 5 Feb 2021 TE-KO Kostolac: Veće obaveze pred rudarima danas 18 Nov 2020 ZELENA STRUJA PROTERUJE UGALJ novosti 16 Nov 2020 Srbija, ugalj i životna sredina bbc 2 Nov 2020 Srbija da razmotri uvođenje nuklearne energije u "energetski miks" n1 26 Okt 2020 HE Vučje na listi najvažnijih svetskih dostignuća iz oblasti tehnike kurir 15 Okt 2020 Agencija za energetiku: U Srbiji najjeftinije grejanje na drva, najskuplje na struju novimagazin 12 Okt 2020 Srbija nedovoljno koristi zelenu energiju rts 9 Avg 2020 Izazovi energetske tranzicije u Srbiji energija 2 Avg 2020 Da li će Beograd ove godine dobiti više električnih autobusa? bif |
||||
![]() |
||||