elektroenergetika

PRVI KORAK SNIMANJE KVALITETA EL. ENERGIJE
3 Nov 2014 - energyobserver

Kao vodeći forum za susrete međunarodne elektrodistributivne zajednice, CIRED Srbija, okupio je i ovog puta okupio vrsne stručnjake iz elektroprivrednih organizacija, sa elektrotehničkih fakulteta i sa instituta iz zemlje, regiona, i Evrope koji su predstavili najnovija dostignuća i najbolje prakse u tehnologiji i upravljanju tehničkom stranom elektrodistribucija. Po posebnom pozivu CIRED-a uvodno predavanje o merenju kvaliteta električne energije održao je svetski stručnjak za ovu oblast, prof. dr Jovica Milanović, zamenik dekana Elektrotehničkog fakulteta i šef katedre za energetiku i elektroenergetske sisteme na Univerzitetu Mančester u Velikoj Britaniji.

U svom predavanju je dao pregled najnovijih tehnika i metoda praćenja kvaliteta električne energije u savremenim električnim mrežama, kao i rezultate međunarodne ankete o industrijskoj praksi snimanja i praćenja parametara kvaliteta u više od 100 kompanija koje se bave prenosom i distribucijom električne energije širom sveta.

– U većini svetskih kompanija, uključujući one u zapadnoj Evropi i Americi, postoji tim za kvalitet električne energije koji nije veliki, obično je reč o timu koji čini troje do pet ljudi. Međutim, oni se bave isključivo kvalitetom, merenjem i poređenjem sa međunarodnim standardima da bi znali kakvo je stanje u njihovoj mreži u odnosu na svet – objasnio nam je Milanović.

Kako je istakao naš sagovornik, njihov zadatak je da ustanove koji je tehnoekonomski odnos adekvatan da se zadovolje proizvođači i potrošači. Ne prate se svi parametri kvaliteta jednako detaljno niti kontinuirano, ali se odstupanja napona, harmonici i disbalans u mreži uglavnom jednako uvažavaju u svim sistemima.

– Kvalitet električne energije, kako ga definišu međunarodni standardi, jeste nadogradnja na isporuku električne energije. Podrazumeva se da prvo mora da se obezbedi stalno napajanje, bez prekida u isporuci. Tek kada se to obezbedi onda dolazi na red zahtev da isporučeni proizvod bude boljeg kvaliteta – napominje Milanović. – Problem prekida u napajanju rešen je odavno i do prekida dolazi samo usled retkih i izuzetnih vremenskih nepogoda. Živim na Zapadu više od dve decenije i ne pamtim da se desilo da „nestane struja”.

Na pitanje kako je to moguće, on je odgovorio da je u Engleskoj kvalitet uglavnom obezbeđen predimenzionisanjem sistema i izgradnjom alternativnih pravaca napajanja, tako da postoje redundantne linije, preklapanja. Za nas skoro neverovatna stvar je da u Britaniji gotovo da nema treperenja napona čak ni u osamljenim, ruralnim područjima. Zna se da je napon 230 V (+10, -6) i tu nema odstupanja.

Prema Milanovićevim rečima, tako visok kvalitet u napajanju je ostvaren primenom dobrih tehničkih rešenja. Naime, Britanci su posle Drugog svetskog rata uložili velika sredstva u izgradnju višestrukih pravaca napajanja. Osim toga, ekipe održavanja mreže su dobro organizovane, pa i kada se kvar negde desi reaguju izuzetno brzo. Sve više se koriste programski paketi za proračune kojima treba da se ustanovi koje oblasti su izloženije havarijama, odnosno za detektovanje delova mreže koja je pod većim rizikom. Prema tome se radi i terenska raspodela montera. Naime, oni su organizovani tako da budu što bliže lokacijama na kojima je mogućnost kvara veća.

Na pitanje šta bi bila njegova preporuka za poboljšanje kvaliteta električne energije u Srbiji, Milanović je ukazao da je apsolutno neophodno da se prvo snimi stanje u mreži, da bismo znali gde smo i od čega polazimo. Kvalitetno snimanje može da se obavi pokretnim uređajima, ali se mora sprovoditi u dužem vremenskom periodu. Takođe je potrebno da se snimi stanje na celom području Srbije, možda ne jednako detaljno, ali u svakom slučaju cela teritorija bi trebalo da se pokrije merenjem. Tako bi se ustanovilo realno stanje i dobio uvid kakvo je snabdevanje u toku godine u pojedinim regijama, uz uvažavanje sezonskih promena u potrošnji i radu velikih industrijskih postrojenja. Na osnovu takve mape mogu se raditi detaljne analize, jer će se merenjem ustanoviti koja su područja ili potrošači „kritični”. Detaljna analiza snabdevanja u ovim „kritičnim” područjima dovela bi do zaključaka zašto je stanje takvo.

– Na ovaj način bi se uradila optimalna upotreba raspoloživih ljudskih resursa i materijalnih sredstava radi poboljšanja kvaliteta po prioritetnoj listi. Tek tada se mogu praviti planovi šta treba preduzeti da bi se, na primer, Kragujevcu u kojem je fabrika „Fijat”, obezbedio napon boljeg kvaliteta jer je to regija od velikog ekonomskog značaja za državu – poručuje Milanović.

Povezane vesti SRBIJA

28 Mar 2024 Iz OIE ćemo 2030. godine proizvoditi 45% električne energije insajder

26 Mar 2024 Postrojenje za odsumporavanje u TENT-u je završeno rts

15 Mar 2024 Da li je nuklearna energija alternativa uglju danas

15 Mar 2024 Termoelektrane su najveći emiter arsena u vodama Srbije danas

6 Mar 2024 U Srbiji ima oko 40 biogasnih elektrana rtv

6 Mar 2024 MK Grupa ulaže 900 miliona evra u obnovljive izvore energije rtv

22 Feb 2024 Digitalizacija mreže unaprediće snabdevanje električnom energijom politika

18 Feb 2024 Kako ugalj lošeg kvaliteta i stare termoelektrane utiču na uvoz struje u Srbiju? danas

18 Feb 2024 Subvencije za kupovinu električnih vozila od 500 do 5.000 evra, šta je još potrebno rts, politika

6 Feb 2024 USVOJEN ENERGETSKI BILANS SRBIJE ZA 2024. GODINU biznis



Web Analytics