elektroenergetika

Voda, vetar i sunce zamena za pljevaljski ugalj
26 Apr 2024 - ekapija

Svi koraci sadašnje Vlade idu ka tome da se u Crnoj Gori, nakon više od četiri decenije, izgradi novi stabilan izvor energije. Cilj je valorizovati potencijale kojima je zemlja bogata, a trenutno su aktuelni projekti hidroelektrana (HE) Komarnica, Kruševo i Ćehotina, koji su svi u određenoj fazi postupka, kazao je u razgovoru za eKapiju ministar energetike i rudarstva prof. dr Saša Mujović.

Svi ovi projekti sa sobom nose određene izazove i moraju se posmatrati ne samo sa energetskog, već i sa aspekta uticaja na životnu sredinu. Zato se, o njima mora postići širi konsenzus, a Mujović poručuje da ekologija i energetika mogu imati partnerski odnos.

Takođe, država intezivno radi na valorizaciji potencijala vjetra i sunca, a interesovanje za ulaganje u obnovljive izvore energije je izuzetno veliko - do sada su izdati urbanističko-tehnički uslovi za gradnju elektrana ukupne instalisane snage oko 4.000 MW. Trenutno, više je zainteresovanih investitora nego što ih je moguće u ovom trenutku priključiti na prenosni i distributivni sistem, rekao nam je Mujović.

U razgovoru sa ministrom saznali smo i da je u toku izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, od kojeg se očekuje da definiše mapu puta u oblasti energetike. Pitali smo ga i da li se Crna Gora može odreći uglja i Termoelektrane Pljevlja, te kakva su očekivanja od partnerstva sa kompanijom EDF Energy. Razgovarali smo i o trenuto aktuelnim pitanjima - rudniku Brskovo u Mojkovcu i Bilećkom jezeru.

Kada je riječ o trenutnoj energetskoj situaciji u Crnoj Gori, Mujović je kazao da je ona stabilna.

- Imamo dovoljnu količinu električne energije da pokrijemo potrebe domaćeg tržišta, pa čak i da izvezemo određene količine. Što se tiče prenosne i distributivne mreže, rekao bih da je situacija zadovoljavajuća i da možemo garantovati našim krajnjim potrošačima sigurno snabdijevanje električnom energijom adekvatnog kvaliteta. U tom pogledu situacija je potpuno zadovoljavajuća, međutim, to nam ne daje prostora da budemo flegmatični, jer su pred nama mnogi izazovi, ali i neriješena pitanja naslijeđena iz prethodnog perioda. Radimo na izradi nekoliko važnih zakonskih rješenja, u oblasti OIE i nafte i naftnih rezervi, a intenzivirali smo aktivnosti na izradi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Svakako da nam je u fokusu pažnje realizacija projekata novih izvora energije to jest novih energetskih objekata, dakle analiza zrelosti dokumentacije i dalja dinamika i modeli realizacije.

Već godinama se govori kako Crna Gora više od četiri decenije nije dobila nijedan veliki energetski objekat, ali se i dalje ništa ne dešava po tom pitanju. Na koju vrstu objekata bi zemlja trebalo da se fokusira kako bi se obezbijedila stabilnost energetskog sistema i što manje osjetilo isključenje TE Pljevlja sa mreže, što će se neminovno desiti u narednim godinama? Da li su to nedavno najavljene hidroelektrane Kruševo i na rijeci Ćehotini?

- Svi naši koraci idu u pravcu izgradnje novog stabilnog izvora energije, jer je to obaveza prema našim građanima, da im obezbijedimo što veći stepen energetske nezavisnosti, posebno u svijetlu činjenice da ćemo u jednom trenutku morati da se odreknemo TE Pljevlja. Projekti u energetici zavise od dvije stvari - potrebno je značajno vrijeme da se izgrade i politička stabilnost. Bez razumijevanja ta dva važna aspekta, nema ni novih izvora energije. Globalna kriza na tržištu energenata kojoj smo bili svjedoci dokazala je i laičkoj javnosti da je energetska nezavisnost države njen prioritet.

Dakle, govorimo o jasnim planovima za valorizaciju potencijala kojima je Crna Gora bogata, a koje na žalost, do sada nije valorizovala. Govorimo o projektima na Komarnici, Kruševu, Ćehotini, koji su svi u određenoj fazi postupka, ali i svaki od njih, neki manje neki više, ima svoje izazove koje moramo sagledati ne samo sa energetskog aspekta, već i u oblasti zaštite životne sredine i naših obaveza u tom dijelu u procesu pristupanja EU.

Uz velike projekte, uporedo radimo i na valorizaciji potencijala vjetra i sunca, kao i na jačanju energetske efikasnosti, kako u javnim ustanovama, tako i u domaćinstvima kroz niz projekata. Sve ovo ne samo da je od konkretne koristi za naše građane, već je i u skladu sa našom zelenom agendom.

U kojoj fazi je trenutno projekat gradnje HE Komarnica? Da li će država odustati od ovog projekta?

- Što se tiče konkretnih aktivnosti na realizaciji HE Komarnica, prethodna Vlada je zaključila Ugovor o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava, radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica radi proizvodonje električne energije sa Elektroprivredom Crne Gore (EPCG). Postupak ocjene Elaborata uticaja na životnu sredinu je u toku. Od te ocjene zavisi i dalji red koraka u projektu. Naravno, u ovako značajnim projektima moramo napraviti jedan široki konsenzus i uključiti zainteresovanu javnost, koja mora biti svjesna da potrebe za energijom rastu. Ekologija i energetika mogu imati partnerski odnos, što je i definicija održivog razvoja i još jedan cilj koji namjeravamo da postignemo.

Nedavno ste kazali da se gašenje Termoelektrane Pljevlja neće desiti u narednih 10 godina. Na koji način Crna Gora može najbezbolnije proći kroz energetsku tranziciju? Možemo li se odreći uglja?

- Ako pretendujemo da budemo dio EU onda nemamo veliki prostor za manevar - moramo se povinovati načelima, što u našem slučaju znači da u skoroj budućnosti moramo odustati od naše TE. Odustati od tako kapitalnog objekta je sve samo nije lako. Teško je i sa energetskog aspekta, a još teže sa socijalnog i ekonomskog, jer moramo imati na umu da TE Pljevlja vezuje za sebe i Rudnik uglja sa preko 1.200 zaposlenih. U toku je izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana od kojeg očekujemo da definiše mapu puta u oblasti energetike. Politike i mjere definisane budućim NECP-om moraju biti bazirani na matematičkom modelu koji treba da analizira različite scenarije za dostizanje ciljeva koji su utvrđeni do 2030. godine, sa perspektivom do 2050. godine.

U okviru scenarija koji su razvijeni razmatraju se različite varijante napuštanja uglja kao izvora energije (tzv. coal phase out) i budućeg rada TE Pljevlja, koja ima ključni uticaj na dostizanje novog cilja za smanjenje CO2 emisija. Na rad TE Pljevlja u narednom periodu će uticati i sistem trgovine emisijama CO2, odnosno rast cijene CO2 kredita, koji će proizvodnju energije iz ovog energetskog objekta učiniti manje isplativom i održivom.

Stoga je prije donošenja ove veoma važne odluke neophodno pripremiti više varijanti sa jasnim prikazom pozitivnih i negativnih efekata i za konačno rješenje postići visok stepen usaglašenosti između svih relevantnih subjekata, a prije svega Vlade Crne Gore i Elektroprivrede.

Sa druge strane, jasno je da smanjenu proizvodnju energije iz TE Pljevlja u narednom periodu treba nadoknaditi iz obnovljivih izvora energije. Prije svega su to veći hidroenergetski objekti koji pružaju znatno veći stepen upravljivosti i stabilnosti (HE Kruševo, HE na Ćehotini i dr.). Takođe je potrebno planirati i izgradnju objekata za proizvodnju energije iz drugih izvora energije, prije svega sunca i vjetra, sa posebnim akcentom na smanjenje negativnog uticaja ovih objekata na životnu sredinu i društvo, a vodeći računa o tehničkim aspektima u pogledu priključenja na mrežu i balansiranja. Izgradnja novih izvora električne energije, njihova instalisana snaga i očekivana proizvodnja biće pažljivo analizirani u okviru budućeg NECP-a.

Kakvi su potencijali Crne Gore kada je riječ o obnovljivim izvorima? Da li je budućnost u solarnim, vjetro ili hidroelektranama?

- Do sada je podnijeto preko 40 zahtjeva za urbanističko-tehničke uslove, većinom za velike solarne elektrane, a dosadašnje Vlade su izdale 30 takvih uslova za gradnju objekata ukupne instalisane snage oko 4.000 MW. Imamo značajne projekte koji su realizovani, 33 male hidrocentrale, dva vjetroparka, projekte čija se relizacija očekuje u najkraćem roku, kao što je VE Grozd, a imamo i veliko ineteresovanje investitora za ulaganja u ovu oblast. Naravno, to su sve dobre vijesti. Ipak, imamo i pitanje integrisanja novih izvora energije u sistem. Potpuno otvoreno da kažem: imamo više interesovanja nego što je moguće u ovom trenutku priključiti na prenosni i distributivni sistem.

Za uspješnu energetsku tranziciju potrebno je raditi na jačanju elektroprenosne i distributivne mreže, kako bi se obezbijedilo priključenje novih proizvodnih objekata na elektroenergetski sistem. Dakle, imamo potencijal, imamo interesovanje investitora i ulaganja u prenosnu i distributivnu mrežu koja, međutim, iz objektivnih razloga, ne mogu da prate dinamiku izgradnje novih objekata iz ovih izvora. Zbog toga ćemo detaljno da razmotrimo red poteza kako bismo uredili ovu oblast.

Kako vidimo, interesovanje privatnih privatnih investitora za ulaganje postoji. Na koji način bi država mogla dodatno da ih stimuliše?

- Kao što sam već naveo, inetersovanje investitora za ovu vrstu energetskih objekata je veliko i tu nema potrebe da ih dodatno stimulišemo. Sa druge strane, rukovodeći se brigom oko građana kao krajnjih kupaca električne energije stvoreni su preduslovi da ne dođe do povećanja naknade za elektičnu energiju iz obnoviljivih izvora za ovu godinu i da ostane na istom nivou, čime su troškovi građana koji po osnovu podsticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora značajno smanjeni.

Takođe, novim Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, biće propisan tržišni mehanizam podrške za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, radi postizanja najpovoljnijih cijena energije za potrošače i manjeg regulatornog rizika za investitore. Pravo na podsticajne mjere ostvaruje se u konkurentnom i transparentnom aukcijskom postupku, u kome se učesnici nadmeću da ponudom najniže fid-in tarife odnosno tržišne premije steknu ovo pravo.

Primjena ovog zakona treba da doprinese većem iskorišćenju raspoloživih potencijala obnovljivih izvora energije, ubrzavanju zelene energetske tranzicije i razvoju održivog i diversifikovanog elektroenergetskog sektora u Crnoj Gori. Konkurentni aukcijski procesi će omogućiti Crnoj Gori da poveća udio električne energije iz obnovljivih izvora u svom elektroenergetskom miksu i smanji zavisnost od uglja, što će doprinijeti smanjenju negativnog uticaja energetskog sektora na klimatske promjene i životnu sredinu.

Da li crnogorski prenosni sistem može prihvatiti toliki broj novih OIE elektrana? Može li se desiti situacija da stabilnost sistema bude ugrožena? I da li bi eventualno država mogla da snosi određenu štetu ukoliko svim investitorima ne bude omogućeno priključenje na mrežu?

- Prvo oko najvažnijeg dijela pitanja: nema opasnosti za našu prenosnu mrežu, jer će se prvo priključiti projekti koje mreža može da podnese. Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ima zakonski definisane odredbe priključenja na mrežu dinamikom koja ne ugrožava rad sistema, tako da nema ni rizika za državu u tom dijelu dinamike priključenja na mrežu. Razvoj energetike i njenu dinamiku svakako diktira razvoj elektroenergetske mreže i zato fokus treba da bude na jačanju prenosne i distributivne mreže. U tom dijelu smatram da imamo kredibilnog operatora sistema CGES koji će svakako sagledati sve segmente po pitanju priključenja elektrana na sistem. U planu su investicije od preko 200 mil EUR ne samo da bi se povećali kapaciteti za integraciju obnovljivih izvora, već i da bi se obezbijedio sigurniji i efikasniji rad sistema.

Međutim, novi izvori energije podstiču razvoj i unapređenje energetske infrastrukture, ali brzina izgradnje prenosne mreže traži više vremena zbog dozvola, eksproprijacije, rješavanja imovinskih pitanja. Zbog toga sam stava da treba da usporimo sa izdavanjem dozvola, uz zadovoljtsvo što imamo veliko interesovanje investitora. Ali, ukoliko ne pojačamo prenosnu mrežu i ne napravimo Transbalkanski koridor koji povezuje Pljevlja sa Bajinom Baštom, svaka naša priča o intergaciji obnovljivih izvora je deplasirana.

Nedavno je najavljeno partnerstvo sa francuskom kompanijom EDF Energy. Koliko je to značajno za Crnu Goru? Šta očekujete od te saradnje?

- Najava početka saradnje sa jednom od najvećih energetskih kompanija u Evropi i svijetu je pokazatelj da je Crna Gora prepoznata kao potencijalni partner evropskim državama. EDF Energy ima zavidno iskustvo u proizvodnji električne energije, a osim toga Francuska je kroz određene faze energetske tranzicije već prošla. Vjerujem da su ta praktična znanja za nas veoma značajna, posebno u domenu izgradnje energetskih objekata uz poštovanje najviših ekoloških standarda.

Vrijeme je da poslije dugo čekanja izgradimo novi izvor energije, zato očekujem jedno ozbiljno strateško partnerstvo u daljem razvoju kapitalnih energetskih projekata. Crna Gora obiluje značajnim potencijalima, vjetra, sunca, vode, a Francuska posjeduje iskustvo, praktična znanja i tehnologiju. Na nama je da pronađemo najbolja rješenja, koja će zadovoljiti sve strane, kako potrebe države da osigura novi izvor energije i time poveća stabilnost energetskog sistema, tako i zahtjeve predstavnika civilnog sektora da maksimalno zaštitimo prirodna bogatstva naše zemlje.

Kakva su Vaša očekivanja u vezi sa rudnikom Brskovo u Mojkovcu, s obzirom na to da ste nedavno kazali da će država kompanji Tara Resources predložiti sporazumni raskid ugovora?

- Pitanje rudnika Brskovo je među prvima sa kojima smo se pozabavili odmah po formiranju 44. Vlade. Ministarstvo energetike i rudarstva je oformilo međuresornu komisiju koja je mjesec dana intenzivno radila i donijela zaključke nakon čega se ta informacija razmatrala na Vladi. Kako bismo sa sigurne pozicije pregovarali sa koncesionarom, Vlada je odlučila da se angažuje renomirana advokatska kancelarija koja će dodatno tumačiti ugovor, nakon čega je utvrđen slijed koraka.

Moj stav po pitanju ovog rudnika je jasan, zdravlje građana nema alternativu i sva ona rješenja koja to mogu ugroziti, a nesporno imaju uticaj i na životnu sredinu, nijesu prihvatljiva.

Kada je riječ o odnosu sa susjednim zemljama, otvorena su pitanja Bilećkog jezera i HE Buk Bijela. Kakav je Vaš stav o ovim pitanjima?

- Crna Gora je još 2005. godine usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare i za Crnu Goru je ta priča zatvorena. Kao neko ko je svjestan prednosti i mana našeg energetskog sistema, bilo bi iluzorno očekivati da budem protiv energetskog projekta, pogotovo onog iz oblasti obnovljivih izvora elektirične energije. Ipak, koliko god ja volio energetiku, prije svega volim i poštujem svoju zemlju i njene zakone i njima se povinujem, poštujem odluku Skupštine Crne Gore. Sigrno neću uraditi ništa što će ugroziti Taru i Nacionalni park Durmitor, ali neću biti ni kamen spoticanja u realizaciji projekata nama bliskih susjednih država, ako i samo ako relevantne analize i studije procjene uticaja na životnu sredinu pokažu da ti projekti nemaju uticaja na ono što je Crna Gora zaštitila Deklaracijom. Naravno, tu odluku će donijeti za to nadležne institucije koje se bave ekologijom i zaštitom životne sredine.

Što se tiče pitanja Bilećkog jezera, situacija je jako komplikovana iz više razloga. Znamo da su uključene tri države, da postoje hidroenergteska postorjenja, i da imamo analize i studije koje pokazuju da Crna Gora ima pravo na udio u toj proizvodnji. Na našoj strani imamo i međunarodnu legislativu. To što je pitanje kompleksno za mene ne znači da ne treba da ga rješavamo, naprotiv. Već sam pokrenuo prve korake nakon trilateralnog sastanka ministara energetike Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore i, na bazi dogovora sa sastanka, pokrenuo inicijativu kod kolege iz RS Petra Đokića kako bi se što prije krenulo u rješavanje problema koje nas zajednički opterećuje. Takođe sam inicirao Sporazum o saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti u oblasti energetike, koja obuhvata i Bilećko jezero.

Dakle napravili smo značajne korake i očekujem da ćemo se napokon pokrenuti i ući u proces koji neće biti lak ni kratkotrajan, ali se mora riješiti.

Povezane vesti BALKAN

16 Jul 2024 Zapadni Balkan ima dovoljno planiranih solarnih i vetroelektrana da se odrekne gasa ekapija

10 Jul 2024 Slovenija: Lani veća proizvodnja i manja potrošnja električne energije seebiz

4 Jul 2024 Zapadni Balkan kasni sa sprovođenjem evropskog zakonodavstva biznis

4 Jul 2024 Slovenija će u sljedeće tri godine za projekte OIE izdvojiti 271 milijun eura see

6 Jun 2024 Solaris Pons pustio u rad 1000-tu sunčanu elektranu seebiz

28 Maj 2024 Ulaganje u solarnu energiju dovelo do rekordno manjeg uvoza slobodnaevropa

23 Maj 2024 Teško do novca za projekte izgradnje i remonta termoelektrana ekapija

13 Maj 2024 Vlade zemalja Zapadnog Balkana moraju da sarađuju u procesu energetske tranzicije rtv

26 Apr 2024 Voda, vetar i sunce zamena za pljevaljski ugalj ekapija

25 Apr 2024 Korišćenje OIE nije pitanje izbora, već naše obaveze kurir



Web Analytics