elektroenergetika

U julu je Hrvatska bila primorana na uvoz električne energije
12 Avg 2023 - energetikanet

U julu se uočava velika promjenjivost te porast dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog nepredvidivih vremenskih prilika tijekom mjeseca, ali i pojačanog utjecaja turističke sezone, stoji u mjesečnoj analizi stanja u elektroenergetskom sustavu Udruženja OIEH. Sve je jasnije kako naš elektroenergetski sustav nema dovoljno proizvodnih kapaciteta koji bi podmirili potrošnju u ljetnim mjesecima. Zbog povećanje potrošnje u srpnju smo bili primorani uvoziti električnu energiju.

Zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovici mjeseca trošili smo ogromne količine električne energije za hlađenje. Tako je 17. jula između 14 i 15 sati u Hrvatskoj zabilježen ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, iznosio je čak 3167 MWh. Ovo je i najveći rekord u potrošnji u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom. Apsolutni rekord u jednom satu odnosio se i na najveće opterećenje sustava.

Ostvarena je izrazito velika proizvodnja hidroelektrana, posebno akumulacijskih HE iz dotoka vode i pražnjenja akumulacija. Termoelektrane na plin su tijekom jula ostvarile veliku proizvodnju zbog smanjenja dotoka vode za HE. Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno uvoziti značajne količine električne energije i to čak 265 GWh, dok je maksimalni satni uvoz iznosio 1.451 MWh/h.

Nuklearna elektrana Krško radila je snagom 1,4% manjom od nominalne.
Vjetroelektrane su ostvarile ispodprosječnu proizvodnju, dok su sunčane elektrane zabilježile visoku razinu proizvodnje ponajviše zahvaljujući sve većem broju novoinstaliranih kapaciteta.

RHE VElebeit van pogona, vjetroelektrane podbacile

Reverzibilna hidroelektrana Velebit bila je cijeli mjesec izvan pogona, a zbog velikog sadržaja vode u akumulacijama sustav je imao dovoljno resursa fleksibilnosti za usluge sustava i usluge uravnoteženja na strani proizvodnje.

Da smo, primjerice, u julu imali dodatnih 1.700 MW sunčanih elektrana ili 1.780 MW vjetroelektrana, ne bismo trebali uvoziti električnu energiju i imali bismo uravnoteženu elektroenergetsku bilancu. Iako su sunčane elektrane napokon prešle 2% u proizvodnom miksu, tu činjenicu je zasjenio veliki uvoz električne energije koji je u julu činio 15,7% raspoložive energije za potrošnju.

Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u julu je iznosila 114.846 MWh, a faktor korištenja snage bio je 15,7%. Prosjek za mjesec jul u razdoblju od 2011. do 2022. iznosio je oko 20,0 %, što faktor korištenja snage VE u julu svrstava među najlošije.

Povezane vesti BALKAN

15 Apr 2024 NE Krško: Finansirana iz ratne odštete, od ideje do realizacije skoro 20 godina 021

25 Mar 2024 Moguće međunarodne arbitraže BiH i Hrvatske politika

20 Mar 2024 HEP razmišlja o sudjelovanju u izgradnji nove nuklearke u Krškom seebiz

6 Mar 2024 Slovačka grupacija najavljuje ogromne investicije u OIE u Hrvatskoj seebiz

18 Feb 2024 Kakve su subvencije za kupovinu ekoloških vozila u državama regiona b92

6 Feb 2024 Stručnjaci podijeljeni oko energana seebiz

18 Jan 2024 Hrvatska se u decembru četiri dana napajala iz obnovljivih izvora seebiz

16 Jan 2024 BiH jedina u Evropi bez berze električne energije slobodnaevropa

16 Nov 2023 Izgradnja novog bloka u nuklearki „Krško“ od strateškog značaja za Hrvatsku i Sloveniju biznis

28 Sep 2023 NE Krško 2 možda već 2037. u funkciji biznis



Web Analytics