elektroenergetika

OČUVATI ENERGETSKU NEZAVISNOST I REGIONALNU SARADNjU
27 Mar 2023 - srna

Generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske" /ERS/ Luka Petrović izjavio je danas da Republika Srpska, odnosno BiH, jedina u regionu izvozi struju, te istakao da je važno očuvati energetsku nezavisnost i saradnju između zemalja regiona da bi obezbijedili što bolje i jeftinije snabdijevanje građana strujom.

Petrović na završnoj konferenciji za novinare četvrtog Samita energetike "SET Trebinje 23" rekao da i na nas i ovaj region utiče evropska politika i energetska kriza i da zato kao mala zajednica treba da vodimo računa o energetskoj nezavisnosti i stabilnosti.

On je istakao da se pokazalo da je ovakav samit, isključivo struke i nauke, bio potreban, koji prevazilazi nacionalne i vjerske granice i na koji je došlo više od 90 odsto poslovnih partera iz energetike regiona koji su imali i poslovne sastanke i dogovore o projektima.

Petrović je zahvalio svim učesnicima i posjetiocima, posebno predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je na ovom skupu inicirao izgradnju novog kongresnog centra posvećenog energetici u Trebinju, što će omogućiti da se trajno nastavi sa ovakvim stručnim skupovima.

Petrović je posebno zahvalio i ministru inostranih poslova Mađarske Peteru Sijartu koji je na otvaranju samita istakao da odluke u energetskoj tranziciji i zbog sukoba u Ukrajini trebaju biti veoma pažljive i da se treba voditi računa o snagama nacionalnih energetskih kompanija i politika, te da se ne može odjednom doći u situaciju da nema energenata, jer mnoge zemlje zbog toga imaju restrikcije, poskupljenja struje i recesije.

On je istakao da će zaključci energetskog samita iz Trebinja biti upućeni donosiocima odluka u regionu da bi zajednički prevazišli probleme, iskoristili što bolje kapacitete, postali profitabilniji, jeftiniji i nezavisniji u energetskom sektoru.

Petrović je dodao da je jedan od tih načina saradnje i ideja predsjednika Mađarske Viktora Orbana, za koju je rekao da je dobra, da se postojeći energetski sistemi uvežu na postojećoj osnovi i ako treba zajedno prave nove kapacitete i da kada nekom treba da može da se razmijenjuje energiju, što bi donijelo uštede i jeftiniju energiju.

On je naveo da su Samit u Trebinju posjetili stručnjaci iz Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, BiH, Mađarske, Austrije i Kine u okviru koga je održano devet stručnih panela.

Direktor ERS je rekao da je jedan od zaključaka samita da će zbog oporezivanja emisije ugljen-dioksida koje se u Evropi već primjenjuje, a u BiH će to početi od 2026. godine, poskupiti struja iz termoelektrana nakon toga i da se na Balkanu zbog toga mora hitno raditi na puštanju u rad postrojenja na obnovljive izvore energije, u čemu je ERS u prednosti jer će u narednom periodu povećati za 33 odsto svoj portfolio "zelene energije".

Petrović je pojasnio da su skokovi cijena struje na tržištu zbog energetske krize uticali na pražnjenje investicionog potencijala jer su kompanije morale da kupuju skupu struju na tržištu, navodeći da već došlo do stabilizacije cijena struje na tržištu, koja na berzama iznosi od 90 do 120 evra po megavat-času.

On je istakao i da će doći do integracije trgovine i tržišta struje u regionu i da će BiH jedina biti bez berze struje i da treba usvojiti prvo zakone, navodeći da će berze formirati i Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albaniji koja će obuhvatiti i samoproglašeno Kosovo.

Petrović je ukazao i da je preopterećena prenosna mreža u regionu zbog povećanog uključenja obnovljivih izvora energije, što treba poboljšati, a potrebno je i veća primjena pametnih tehnologije i brojila, očuvanje postojećih termopostrojenja i omogućiti resurse za električne punjače za automobile, jer će se od 2030. plaćati takse za automobile na dizel i benzin.

Trodnevni Samit energetike "SET Trebinje 23." okupio je više od 720 učesnika iz regiona, a održan je u organizaciji ERS-a, grada Trebinja i kompanije SET.


ZADRŽATI TERMOELEKTRANE TOKOM ENERGETSKE TRANZICIJE, U EVROPI SE PONOVO OTVARAJU

TREBINjE, 24. MARTA /SRNA/ - Za Republiku Srpsku i BiH je prioritet da se okrene sopstvenim energetskim izvorima i dobrom održavanju svojih termo i hidroenergetskih objekata da bi se obezbijedile dovoljne količine električne energije tokom energetske tranzicije, rečeno je danas na Samitu energetike "SET Trebinje 2023".

U Evropi je u posljednje vrijeme zbog energetske krize ponovo počelo da radi čak 17 termeoelektrana, od kojih čak 14 u Njemačkoj, ali i u Šapaniji, Holandiji, koje su mnogo veće snage nego domaće termoelektrane, što je činjenica koja ohrabruje, istaknuto je na panelu o održavanju termo i hidroenergetskih postrojenja.

Energetska tranzicija, čiji je cilj dekarbonizacija i smanjenje emitovanja štetnih gasova, neminovna je i ako se budu njegovali znanje i struka lakše će se odgovoriti na te izazove, rečeno je na skupu i navedeno da je ishod tranzicije još neizvjestan i da se u narednom periodu može očekivati da će termoelektrane nastaviti da rade, ali u mnogo težim uslovima.

"Termo i hidroelektrane ne smiju biti zapostavljene u energetskoj tranziciji i njihovo dobro održavanje je veoma važno jer su `zelene tehnologije` još u fazi balasniranja sistema", rekao je izvršni direktor preduzeća "Termoelektro Brčko" Aco Benović koji je učestvovao u panel-diskusiji o temi "Uticaj redovnog održavanja na pogonsku pouzdanost rada termoenergetskih i hidroenergetskih postrojenja".

On je podsjetio da klimatski plan podrazumijeva eneregetsku neutralnost do 2050. godine i da je u međuvremenu potrebno dobro održavanje i godišlji remonti postrojenja da zbog havarijskih i ostalih gubitaka da ne bi dolazilo do velikih troškova.

"Moramo pratiti postrojenja, vršiti nadzor, kontrolu, zamjenu starih dijelova radi pogonske pouzdanosti dok novi sistemi ne preuzmu ulogu postojećih", naveo je Benović i ukazao da je "zelena tranzicija" donijela da su banke stavile u podređen položaj termoelektrane, kao i kompanije koje im pružaju usluge, što im otežava rad i investicije.

Generalni direktor Termoelektrane "Stanari" Savo Mirković, za koju je rečeno da je među najmodernijim na Balkanu, rekao je da termo i hidroelektrane još ne mogu da se zamijene i da ih treba održavati jer nema stabilnosti ni jeftine energije bez termoelektrana.

"Mora se zadržati ta energija, posebno u tranzicionom periodu, jer je zelena energija skupa",naveo je on i dodao da ohrabruje to što se još nije odustalo od izgradnje novih termoelektrana na ovom prostoru.

Prema njegovim riječima, treba dobra pogonska spremnost i pouzdanost termoelektrana da bi mogle da balansiraju "zelene izvore" i neophodno je učiniti ih ekološki prihvatljivijim.

Direktor Instituta "Nikola Tesla" iz Beograda Zoran Simić najavio je da će do maja završiti ekspertizu o radu termo i hodroelektrana, koju rade za "Elektroprivredu Republike Srpske" s ciljem mnogo veće efikasnosti ekspoloatacije resursa i proizvodnje struje da bi se produžio njihov životni vijek, a treba unaprijediti i elektrofiltere u termoelektranama.

Na skupu je istaknuto da su potrebni dobri stručnjaci za oblast energetike jer postoji odliv kadrova iz regiona i šire i nema dovoljno zavarivača, limara, bravara, a potrebna je i koordinacija između struke, nauke i investitora da bi inženjeri imali što bolje uslove za rad.

DEKARBONIZACIJA NEZAUSTAVLJIV PROCES, POTREBNE VELIKE INVESTICIJE

TREBINjE, 23. MARTA /SRNA/ - Energetska tranzicija i dekarbonizacija nazaustavljiv su proces u BiH, koji zahtijeva velike investicije da bi ova zemlja do 2050. godine postala karbonski neutralna, izjavila je danas Sanja Kapetina iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

"Potrebna je pravedna tranzicija energetskog sektora jer se 60 odsto struje u BiH proizvodi iz termoelektrana", rekla je Kapetina na panelu o dekarbonizaciji na samitu energetike "SET Trebinje 2023".

Ona je navela da nije realno očekivati zatvaranje rudnika i termoelektrana do 2030. godine u BiH, te da se intenzivnija dekarbonizacija energetskog sektora očekuje nakon toga, što zahtijeva jačanje stručnih i ljudskih resursa koji treba da vode taj proces.

Kapetina je napomenula da su za dekarbonizaciju potrebne investicije, prije svega, u obnovljive izvore energije, unapređenje energetske efikasnosti, kao i u razvoj prenosne i distributivne mreže i u nove tehnologije.

"Pred nama je kompleksan zadatak i taj proces moramo ubrzati. Dekarbonizacija jeste skupa, ali zakašnjela će biti preskupa", istakla je Kapetina i dodala da je zato taj proces potrebno pravilno planirati.

Ona je ukazala da je potrebno definisati koji su najbolji načini za dalji razvoj energetskog sektora, uvažavajući sve domaće specifičnosti da bi BiH do 2050. godine postala karbonski neutralna, na šta se obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije.

"Proces dekarbonizacije ne treba posmatrati samo kao obavezu, već i kao veliku razvojnu šansu za energetski sektor, koji je strateška razvojna grana u BiH", istakla je Kapetina.

Ona je napomenula da mogu biti ogromne koristi od tog procesa i za građane i za privredu, prije svega kroz obezbjeđenje energetske sigurnosti, stimulaciju privrede, kreiranje novih radnih mjesta i povećanje bruto domaćeg proizvoda.

Kapetina je naglasila da je zbog toga neophodno što prije usvojiti integrisani energetski klimatski plan BiH, na čemu se intenzivno radi, a koji će definisati ciljeve i trasirati put razvoja energetskog sektora s ciljem njegove dekarbonizacije do 2050. godine.

Potrebno je, kako je rekla, donijeti i energetske strateške dokumente u čemu pomaže UNDP, koji treba da su usklađeni sa Energetskom zajednicom Jugoistočne Evrope, a nakon toga treba i obezbijediti finansiranja tih projekata.

Rezidentni predstavnik UNDP-a Steliana Nedera istakla je da u BiH pomažu u sprovođenju pravedne tranzicije za sve, naročio u tri privredne grane i za 20 preduzeća sa kojima sarađuju, što je važno da bi se industrija dekarbonizovala i postala "zelenija", navodeći da pomažu i na podizanju svijesti javnosti o značaju te teme.

Ona je navela da ta organizacija sarađuje sa 120 zemalja u oblasti energetske tranzicije jer je veća energetska efikasnost i primjena obnovljivih izvora energije važna za sve kompanije, posebno one koje izvoze na tržište EU.

Na skupu je istaknuto da je cilj pravedne energetske tranzicije da niko ne ostane zapostavljen i da ne bude energetskog siromaštva bilo kog dijela stanovništva.

Povezane vesti BALKAN

23 Maj 2024 Teško do novca za projekte izgradnje i remonta termoelektrana ekapija

13 Maj 2024 Vlade zemalja Zapadnog Balkana moraju da sarađuju u procesu energetske tranzicije rtv

28 Feb 2024 BiH gubi energetsku moć, mora uvoziti struju seebiz

20 Nov 2023 Plan od četiri milijarde evra da S. Makedonija prestane da koristi energiju uglja slobodnaevropa

19 Jun 2023 EBRD finansira izgradnju vetroelektrane u Crnoj Gori biznis

30 Mar 2023 Virtuelne elektrane i razvoj "dan unapred" tržišta ekapija

27 Mar 2023 OČUVATI ENERGETSKU NEZAVISNOST I REGIONALNU SARADNjU srna

27 Mar 2023 ZEMLJE REGIONA MORAJU DA SE UKLAPAJU U EVROPSKI PROCES DEKARBONIZACIJE srna

8 Jan 2023 Balkanu prijeti nedostatak električne energije iz domaćih izvora aljazeera

2 Nov 2022 S. Makedonija: Solarne elektrane pokretač energetske tranzicije n1



Web Analytics