elektroenergetika

Nastavljena modernizacija hidroelektrane Perućica
10 Avg 2009 - energetika

Radovi na rekonsstruciji hidrograđevinskih objekata nastavljeni su 24. minulog mjeseca i, ako bude sve po planu, trebalo bi da se završe do kraja septembra. Budući da se ovi radovi mogu izvoditi samo kada su ispražnjeni kanali i kompenzacioni bazen, Elektrana je prestala da radi
Već desetak dana, radnici slovenačkog „Primorja" izvode radove na rekonstrukciji i sanaciji kompenzacionog bazena i oba kanala Zete, kojima se njena voda „navrće" na turbine Hidroelektrane „Perućica". Projekat je lani započet, prema ugovoru vrijednom oko 7,7 miliona eura, a do sada je utrošeno oko dva i po miliona. To je, kako kaže tehnički direktor Elektrane, Zoran Perović, značajan dio strateškog Projekta rekonstrukcije i revitalizacije postrojenja i objekata ove „stare dame", koja je već pet decenija jedan od najznačajnijih stubova energetike i, uopšte, razvoja crnogorske privrede i društva. Sveobuhvatnom revitalizacijom postrojenja i hidrosistema, proizvodnja „Perućice" bi se, ako bude sve po planu, povećala za oko sto miliona kilovat sati, koliko ona sada, pretežno, mjesečno daje. Sa prevođenjem Zete, što se odavno zagovara, ali je još „na dugom štapu", dobilo bi se, prema nekim procjenama, i od 150 do 170 miliona, što bi značajno umanjilo deficit električne energije, koji se „kreće" oko trećine sadašnje proizvodnje crnogorskih elektrana.
Pored izdvajanja ogromnih sredstava Elektroprivrede Crne Gore za rekonstrukciju i revitalizaciju „Perućice", Perović s ponosom naglašava da kolektiv ove elektrane odavno sopstvenim snagama i znanjem obavlja redovni godišnji remont postrojenja, a pomoć zatraži jedino za radove koje, po propisima, mogu izvoditi samo ovlašćena specijalizovana preduzeća. Na taj način i kvalitetnim održavanjem stručnjaci i majstori „Perućice" ne samo da uštede znatna sredstva, nego i obezbjeđuju pouzdan rad Elektrane.
Radovi na rekonstrukciji hidrograđevinskih objekata nastavljeni su 24. minulog mjeseca i, ako bude sve po planu, trebalo bi da se završe do kraja septembra. Budući da se ovi radovi mogu izvoditi samo kada su ispražnjeni kanali i kompenzacioni bazen, Elektrana je prestala da radi. Obustava je, po riječima glavnog nadzornog organa, mr Olge Radulović, bila planirana za početak jula, ali se zbog kišnog vremena rok morao pomjeriti, da bi se te povoljnosti iskoristile za proizvodnju dragocjenih kilovat sati. Tako je za 20 dana jula, do početka pražnjenja kanala i bazena, u elektroenergetski sistem „ubrizgano" 21,5 miliona kilovat sati, ili trostruko više nego lani u tom mjesecu. Trenutno se radi na nadvišenju drugog kanala Zete, dužine pet i po kilometara (Vrtac - Vukov most), a predstoje, pored ostalog, radovi na sanaciji dna kompenzacionog bazena (površine oko 125 hiljada kvadratnih metara) i pripremi za postavljanje nepropusne folije, kao i izrada mosta na suženju između taložnice i predbazena, proširenja proticajnog profila na predbazenu ulazne građevine i spoja kompenzacionog bazena i taložnice sa šest kilometara dugim prvim kanalom (Vrtac - Norin), čije je nadvišenje, takođe, predviđeno. Među kapitalnim radovima ovog dijela Projekta je i zamjena čistilice i rešetke na zatvaračnici Vrtac, koja je ugrađena prije pet decenija i veoma je propala, tako da se „odupre" tonama otpada koji voda nanosi iz čitavog nikšićkog polja. Zamjenu čistilice, koju će isporučiti njemački proizvođač MUHR, omogućio je kredit Svjetske banke u iznosu 500 hiljada eura.
Tim radovima će se smanjiti gubici vode u bazenu i kanalima, a propusna moć dovodnog sistema „Perućice" povećati sa sadašnjih 68 na 81 kubik vode u sekundi, što će značajno pojačati snagu „udara" na turbine.
Tehnički direktor „Perućice" podsjeća da je, u sklopu prve faze Projekta modernizacije Elektrane, do sada završena revitalizacija četiri agregata snage po 40 megavata, čime se obezbjeđuje povećanje njene pogonske spremnosti i smanjenje rizika od havarije, a omogućava da se sadašnji nivo proizvodnje održi i u sljedeće tri i po decenije. U drugoj fazi je, već u ovoj godini predviđena rekonstrukcija šestog, a potom i petog i sedmog agregata, kao i ugradnja osmog agregata snage 60 megavata, za koji je tender raspisan i sjutra će se otvoriti ponude. Njegovim instaliranjem bi se snaga Elektrane povećala sa 307 na 357,4 megavata, što će omogućiti veću proizvodnju električne energije za deset do 20 miliona kilovat sati godišnje (zavisno od hidroloških prilika). Predviđena je i modernizacija opreme u 110 i 220 kilovoltnim razvodnim postrojenjima, hidromašinske i elektro opreme, izgradnja mjernih stanica za hidrološka i hidraulična mjerenja... Studiju za te poslove, koji se procjenjuju na oko 20 miliona eura, radi njemački „Lamajer", a mogli bi se, kako se očekuje, završiti u naredne tri godine. Radi efikasnijeg ostvarivanja te faze se i pristupilo pomenutoj rekonstrukciji i sanaciji hidrograđevinskih objekata dovodnog sistema „Perućice", kojima se omogućavaju brz i bezbjedan start i nagle promjene snage elektrane, kao i optimalna zapremina vode za potrebe regulacije sistema, a sprječava gubitak vode zbog iznenadnog smanjenja opterećenja Elektrane ili njenog ispada iz pogona. Završen je i tender za saniranje injekcionih zavjesa na akumulacijama Krupac i Slano, kao i brane ovog jezera. Očekuje se da bi taj posao mogao na jesen da počne, a investicija od gotovo tri miliona eura brzo bi se isplatila kroz smanjenje gubitaka vode.
U EPCG su u toku pripreme i za druge poduhvate, kojima bi se značajno povećala proizvodnja HE „Perućica", poput „navođenja" na turbine „Perućice" vode iz akumulacionog jezera u Liverovićima (koja se, nakon tehnološkog procesa u Željezari, nepovratno gubi u koritima Gračanice i Bistrice), te prevođenja „viška" vode iz rijeke Zeta u Krupac i povezivanje ovog i jezera Slano. Ostvarivanjem pomenutih projekata znatno bi se spriječili gubici vode u Nikšićkom polju i hidrograđevinskim objektima „Perućice", a racionalnijim korišćenjem postiglo znatno povećanje proizvodnje električne energije. U toku je izrada studije o uticaju tog projekta na životnu sredinu i vodosnadbijevanje Nikšića iz Poklonačkih izvora, dok svi energetski pokazatelji upućuju na potrebu za njihovo ostvarivanje.

Povezane vesti BALKAN

3 Nov 2024 CGES-u manje, CEDIS-u više, građanima skuplje vijesti

3 Nov 2024 Elektrokrajina izradila desetogodišnji plan razvoja distributivne mreže ekapija

28 Okt 2024 Slovenija otkazala referendum o novom nuklearnom reaktoru danas, euronews

25 Okt 2024 U BiH bi od 2026. struja mogla znatno poskupjeti, evo zašto seebiz

17 Okt 2024 HE Buk Bijela imaće instalisanu snagu 118,10 MW ekapija

14 Okt 2024 Crna Gora investira u energetski sektor dan

7 Okt 2024 U S. Makedoniji puštena u rad nova solarna elektrana politika

7 Okt 2024 Vjetroelektrana Senj postala je je dio virtualne elektrane GEN-I seebiz

27 Sep 2024 CGES potpisao ugovor o priključenju VE “Bijela” na prenosni sistem cges

25 Sep 2024 Obnovljivi izvori energije su budućnost dan



Web Analytics