ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     











    NAZAD
Smanjena konkurentnost BiH   5 Maj 2026 - telegraf

Najnovije vesti Balkan :

4 Jun 2026 Slovenski Eles će sudjelovati u razvoju europskog modela umjetne inteligencije
2 Jun 2026 Kako je Bugarska postala šampion u baterijskom skladištenju
1 Jun 2026 CG do kraja 2027. može dostići proizvodnju od 1.000 GWh iz OIE
1 Jun 2026 RS: Nastavak radova na HE "Dabar"
1 Jun 2026 BiH: Izjednačile se hidro i termoelektrane
5 Maj 2026 Smanjena konkurentnost BiH
29 Apr 2026 Završetak dokumentacije za HE Kruševo do kraja godine

 

Povezane vesti :

30 Mar 2026 Zapadni Balkan između dekarbonizacije i energetske sigurnosti
26 Mar 2026 Dokle je region stigao u spajanju tržišta električne energije sa EU?
26 Mar 2026 BiH planira snažan rast kapaciteta i investicija u zelenu energiju
1 Mar 2026 Ko je najviše podigao cene?
14 Jan 2026 Kako elektroprivrede u regionu razvijaju vetroparkove i solarne elektrane
9 Nov 2025 Zapadni Balkan u energetici zapostavlja svoj glavni adut – solarnu energiju
9 Jul 2025 Haotično u elektroenergetskom sektoru BiH
2 jul 2025 Bosni i Hercegovini prijeti energetski kolaps
27 Jun 2025 Prošle godine TE u regionu emitovale šest puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog
1 Maj 2025 Kako je BiH postala ovisna o uvoznoj električnoj energiji?
25 Okt 2024 U BiH bi od 2026. struja mogla znatno poskupjeti, evo zašto
16 Jul 2024 Zapadni Balkan ima dovoljno planiranih solarnih i vetroelektrana da se odrekne gasa
1 Apr 2024 Hoće li BiH od izvoznika postati uvoznik električne energije?
18 Mar 2024 Entiteti u BiH i bez riješene granice sa Srbijom planiraju elektrane na Drini
28 Feb 2024 BiH gubi energetsku moć, mora uvoziti struju

Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine (BiH) prema Evropskoj uniji (EU) značajno je ugrožen novim propisima o porezu na emisiju ugljen-dioksida, koji je počeo da se primenjuje početkom godine u okviru sistema CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism). Ovaj sistem, koji ima za cilj da smanji emisije ugljenika u EU, predstavlja veliki izazov za zemlju.

Glavni izazovi za BiH:
1. Visok udeo električne energije iz uglja - BiH se oslanja na termoelektrane koje koriste ugalj, što dovodi do visokih troškova emisija.

2. Rast cena izvoza - Zahvaljujući novim pravilima, ukupna cena po megavatu izvezene energije drastično se povećala i sada iznosi 86,5 evra, što utiče na konkurentnost BiH kao vodećeg izvoznika električne energije u regionu.

3. Smanjena konkurentnost - BiH je prema najnovijem izveštaju Energetske zajednice među najteže pogođenim zemljama novim evropskim merama, sa indeksom od 1,14. Srbija je sledeća, dok Ukrajina i Crna Gora imaju indeks oko 0,9.

4. Pad prihoda elektroprivreda - Dok se potražnja smanjuje, troškovi rastu, što uzrokuje probleme u poslovanju firmi koje proizvode struju iz fosilnih goriva.

5. Zavisnost od tržišta EU - BiH se ne može lako prilagoditi promenama u pravilima i tržišnim uslovima.

Smanjena konkurentnost BiH

Prema izveštaju, BiH je doživela značajan skok cena izvoza zbog niskog udelа obnovljivih izvora energije. Albanija, koja koristi isključivo obnovljive izvore (pretežno hidroenergiju), može da izveze struju bez plaćanja poreza na emisije, dok BiH mora da se suoči sa dodatnim troškovima. Izveštaji sugerišu da se energija iz različitih izvora može mešati kako bi se „očistila“, a to može stvoriti neregularnosti u prekograničnom trgovinskom toku.

Upozorenja iz industrije

Luka Petrović, generalni direktor „Elektroprivrede Srpske“, ukazuje na stalni rast cena izvoza struje ukoliko se ne uvedu brze i adekvatne mere. Cena po megavat-satu na regionalnim berzama pala je za oko 28 evra u prvom kvartalu u odnosu na prethodni period, što direktno smanjuje izvoz i prihode elektroprivreda.

Rešenja i perspektive

Petrović predlaže da je ključno usvojiti zakone na nivou BiH koji će omogućiti formiranje domaće berze struje. U dugoročnoj perspektivi, povećanje udela zelene energije je neophodno, kako bi BiH smanjila zavisnost od uglja i energetski se stabilizovala. EU planira potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, što znači da je nužno investirati u obnovljive izvore, kao što su solarne i vetroelektrane.

Dobra vest za BiH je da je povećan prihod od tranzita zbog velike količine električne energije koja se transportuje kroz njenu mrežu, što može biti značajan doprinos razvoju energetskog sektora.
 
Web Analytics