ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     











    NAZAD
Nuklearna elektrana Krško 2: Nema struje, samo novac   23 Sep 2025 - novosti

Najnovije vesti Balkan :

4 Jun 2026 Slovenski Eles će sudjelovati u razvoju europskog modela umjetne inteligencije
2 Jun 2026 Kako je Bugarska postala šampion u baterijskom skladištenju
1 Jun 2026 CG do kraja 2027. može dostići proizvodnju od 1.000 GWh iz OIE
1 Jun 2026 RS: Nastavak radova na HE "Dabar"
1 Jun 2026 BiH: Izjednačile se hidro i termoelektrane
5 Maj 2026 Smanjena konkurentnost BiH
29 Apr 2026 Završetak dokumentacije za HE Kruševo do kraja godine

 

Povezane vesti :

23 Apr 2026 Da li je 3,2 mlrd EUR za Černavodu u skladu sa pravilima EU?
30 Mar 2026 Zapadni Balkan između dekarbonizacije i energetske sigurnosti
26 Dec 2025 Gde će graditi nuklearnu elektranu, ima nekoliko opcija
26 Dec 2025 Rumunija gradi hidroelektranu vrednu najmanje milijardu evra
21 Dec 2025 Hrvatska gradi skladište za nuklearni otpad blizu granice sa BiH
21 Dec 2025 NE Krško želi produžiti rad nuklearke za još 20 godina
14 Dec 2025 Radovi na nadogradnji NE Pakš teku brže od plana
4 Dec 2025 Bugarska potpisala ugovor za nove reaktore u Kozloduju
25 Nov 2025 Nastavlja se izgradnja nuklearke Pakš 2
12 Nov 2025 Republika Srpska uz pomoć Mađarske planira da koristi nuklearnu energiju
10 Nov 2025 Mađarski "Paks-2" otvara novu fazu izgradnje 2026. godine
4 Nov 2025 Zbog požara vanredna situacija u nuklearki Kozloduj
30 Okt 2025 Nuklearna elektrana Krško priključena na mrežu, uspješno završen remont
21 Okt 2025 Hrvatskoj neophodna nuklearka
28 Sep 2025 Nuklearna elektrana Krško u remontu

Slovenija je uputila zvanični predlog Hrvatske za izgradnju nove zajedničke nuklearne elektrane Krško 2, ali Zagreb ga je ocenio uvredljivim. Do sada su Hrvati i Slovenci zajednički upravljali elektranom u Krškom, a po novom predlogu Ljubljane nudi se tek jedna četvrtina vlasništva Hrvatskoj. Većinu udelu u vlasništvu imala bi slovenačka vlada, dok bi trećina pripala preduzeću GEN iz Slovenije.

Slovenci traže da se Hrvatska izjasni o ovom predlogu do kraja ovog meseca ili najkasnije u oktobru, time da ne bi mogla ni koristiti struju iz nove nuklearke. Bilo bi joj omogućeno samo da proda struju na slovenačkom tržištu i sa novcima koje time dobije kupi struju od nekoga drugog. Predlog je izazvao ogorčenje u Zagrebu, a Davor Grgić, predsednik Hrvatskog nuklearnog društva kaže da ga treba odbiti. „Ne treba nam profit od prodaje struje, treba nam model kao i do sada, da sa Slovencima delimo struju po sistemu 50-50 odsto“.

Niko nije očekivao takav slovenački predlog, iako je o izgradnji druge nuklearke u blizini hrvatske granice već duže vremena govori. Da se nešto sprema moglo se videti iz nedavnih predloga u Hrvatskoj da se ide u samostalnu izgradnju nuklearke, bez Slovenaca, ali ništa dalje konkretno nije urađeno.

Kada su se nedavno sastali premijeri Slovenija i Hrvatske Robert Golob i Andrej Plenković razgovaralo se i oko Krškog 2, ali ni tada detalji nisu došli do javnosti. „Ja sam razumeo da je Hrvatska još uvek zainteresovana, to je potpuno razumljivo. I mi smo zainteresovani za to da Hrvatska sudeluje u pripremi tog projekta kao partner“, rekao je Golob. Plenković je dao naznanje da želi partnerski odnos, ali se sada pokazalo da od toga verovatno neće biti ništa. Zatim je sledila izjava hrvatskog ministra privrede Ante Šušnjara da imamo nuklearku na hrvatskom tlu, a Slovenci su čak želeli raspisati i referendum o proširenju Krškog. Hrvatska i Slovenija imaju dugogodišnje ioskustvo u partnerstvu upravljanju nuklearkom, pa i nije bilo većih problema. Nuklearka je počela sa radom 1975. godine, projekt su zajednički izradili slovenački i hrvatski stručnjaci, a ostvarena je saradnja sa američkim Vestingausom. Elektrana godišnje proizvede oko 5,5 milijardi kilovat sati, što čini oko 16–20 odsto hrvatske, odnosno oko 43 odsto slovenačke potrošnje električne energije.

Krško 2 koštalo bi otprilike pet do šest milijardi evra, a radovi bi mogli biti završeni od 2035. godine. Za sada se ne zna odabir tehnologije, a postoji i otpor u Sloveniji među građanima koji se boje za bezbednost. U prvom redu što bi dve nuklearke bile jedna uz drugu, dok u Hrvatskoj nije bilo otpora ideji da se proširi Krško.

Nuklearka je bila primer dobrosusedske saradnje dve države, a Slovenija i Hrvatska imale su druge drastične sporove, pre svega oko granice. Sada se to ne spominje i komšije naglašavaju da imaju dobru saradnju, ali će Krško 2 i ultimativni predlog Ljubljane otvoriti nove dileme i izazvati razne reakcije.

 
Web Analytics