ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     











    NAZAD
Vjetroelektrani kod Šavnika treba "zelena dozvola"   14 Jan 2025 - vijesti

Najnovije vesti Balkan :

4 Jun 2026 Slovenski Eles će sudjelovati u razvoju europskog modela umjetne inteligencije
2 Jun 2026 Kako je Bugarska postala šampion u baterijskom skladištenju
1 Jun 2026 CG do kraja 2027. može dostići proizvodnju od 1.000 GWh iz OIE
1 Jun 2026 RS: Nastavak radova na HE "Dabar"
1 Jun 2026 BiH: Izjednačile se hidro i termoelektrane
5 Maj 2026 Smanjena konkurentnost BiH
29 Apr 2026 Završetak dokumentacije za HE Kruševo do kraja godine

 

Povezane vesti :

1 Jun 2026 CG do kraja 2027. može dostići proizvodnju od 1.000 GWh iz OIE
6 Apr 2026 Loša hidrologija i zastoj TE smanjili proizvodnju struje u Crnoj Gori
30 Mar 2026 Zapadni Balkan između dekarbonizacije i energetske sigurnosti
26 Mar 2026 Baterijski sistemi su jedina investicija u energetici koju možete realizovati za 12 mjeseci
12 Mar 2026 Propao i drugi tender za baterije za zelenu energiju
31 Jan 2026 Crna Gora raspolaže sa više od 16 GW solarnog i vetroenergetskog potencijala
31 Dec 2025 Odobrena gradnja vetroparka u Bijelom Polju
21 Dec 2025 Vlada RS ponovo dodeljuje koncesiju za VE Trusinu
2 Dec 2025 EPCG: Najveći vjetrogenerator u Europi instaliran u vjetroparku Gvozd
20 Nov 2025 Hidro i solarni projekti u RS vredni 4,5 mlrd KM
6 Okt 2025 Sledi proširenje VE Gvozd
25 Sep 2025 Iberdrola odlazi iz Mađarske
27 Avg 2025 BiH bi berzu električne energije mogla imati u drugoj polovini 2026.
17 Avg 2025 Treća šansa za "Otiloviće" uz podršku partnera
4 Avg 2025 CG: Traže investitore za solarne elektrane

Kompanija “Vjetro park Bijela” moraće da izradi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat vjetroelektrane, koju planiraju u Šavniku na površini od 330.000 metara kvadratnih.

U blizini ovog grada planirana je izgradnja 17 vjetrogeneratora, od kojih će svaki biti visok 115 metara, a strujom će se napajati iz 18,2 kilometra dalekovoda, koji se takođe gradi.

To se navodi u dokumentaciji objavljenoj na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Firma “Vjetro park Bijela” je početkom decembra prošle godine podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata, dok je Agencija krajem tog mjeseca odlučila da će podgorička kompanija morati da izradi taj dokument. Agencija im je za izradu Elaborata dala rok od dvije godine.

Vjetroelektrana niče u katastarskoj opštini Malinsko, u mjestu Bijela, a biće priključena na magistralni put Šavnik-Žabljak. Očekuje se da će godišnja neto proizvodnja biti oko 331,685 gigavat-časova.

“Lokacija obuhvata nenaseljen prostor. Kako je utvrđeno urbanističko-tehničkim uslovima (UTU) radi se o prostoru koji je u privatnom vlasništvu, a sa vlasnicima navedenih parcela nosilac projekta je potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu. Prostor lokacije čini planinski prostor, a prostor koji će obuhvatiti jedan vjetrogenerator je oko jedan hektar (10.000 kvadrata). Na prostoru nisu uočeni površinski tokovi, nema izgrađenih objekata bilo koje namjene, a nema ni šumskog rastinja, radi se o visoravni sa izlomljenim reljefom. Lokacija ne zahvata prostor u okviru kojeg ima poljoprivrednih površina. Izgradnja vjetroelektrana u prirodnim sredinama zahtijeva uklanjanje vegetacije i nivelisanje površine zemljišta (ravnanje terena). Ovo definitivno uzrokuje gubitak staništa, degradaciju i fragmentaciju, što dovodi do smanjenja biološke raznovrsnosti, odnosno do smanjenja bogatstva vrsta i njihovih zajednica. Vjetrogeneratori će dominirati okolinom, tako da se može zaključiti da će se izgradnjom vjetroparka u značajnoj mjeri izmijeniti postojeći predio”, piše u dokumentaciji koju je dostavio “Vjetro park Bijela”.

Ističe se da će se graditi i priključni dalekovod od 110 kV za trafostanicu Bijela, koji će biti dug 18,24 kilometra i prelaziti većinom preko livada i šuma. Ovaj dalekovod nalazi se unutar ili u blizini Šavnika, sela Petnjica, Duži i Brezna, kanjona Nevidio, a prelazi i rijeke Komarnicu i Bukovicu. Navodi se da rijeke u tom dijelu prolaze kroz duboki kanjon, pa su stubovi dalekovoda postavljeni daleko od korita, čime je uticaj na njih navodno praktično eliminisan.

Planirano je postavljanje ukupno 65 stubova, dok dalekovod služi kako bi se elektrana priključila na energetsku mrežu.

“Od zaštićenih područja jedino trasa dalekovoda presijeca III zonu zaštite parka prirode Dragišnica i Komarnica i zaštitni pojas Nacinalnog parka Durmitor. U dijelu trase dalekovoda gdje se nalaze šume doći će do sječe stabala što će se negativno odraziti na ekosistem toga područja. U toku izgradnje neće doći do značajnijih uticaja na eroziju i degradaciju zemljišta. Izgradnjom vjetrogeneratora i pratećeg 110kV dalekovoda neće doći do promjene topografije, pošto je lokacija projekta na terenu koji će biti pripremljen za postavljanje vjetrogeneratora”, piše u dokumentaciji.

Ističe se da će projekat izgradnje pratiti normalni nivoi zagađenja koji se vide na gradilištima, ali da neće biti uticaja na lokalno stanovništvo.

Vlada je zeleno svjetlo za urbanističko-tehničke uslove za ovaj projekat dala u julu 2023. godine.
 
Web Analytics