ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     











    NAZAD
Zeleni spas Grčke   3 Maj 2022 - rts

Najnovije vesti Balkan :

4 Jun 2026 Slovenski Eles će sudjelovati u razvoju europskog modela umjetne inteligencije
2 Jun 2026 Kako je Bugarska postala šampion u baterijskom skladištenju
1 Jun 2026 CG do kraja 2027. može dostići proizvodnju od 1.000 GWh iz OIE
1 Jun 2026 RS: Nastavak radova na HE "Dabar"
1 Jun 2026 BiH: Izjednačile se hidro i termoelektrane
5 Maj 2026 Smanjena konkurentnost BiH
29 Apr 2026 Završetak dokumentacije za HE Kruševo do kraja godine

 

Povezane vesti :

2 Jun 2026 Kako je Bugarska postala šampion u baterijskom skladištenju
1 Jun 2026 CG do kraja 2027. može dostići proizvodnju od 1.000 GWh iz OIE
5 Maj 2026 Smanjena konkurentnost BiH
20 Apr 2026 Elektroprivreda Crne Gore investiraće u OIE projekte
20 Apr 2026 EBRD ulaže 70 miliona evra u hibridni energetski projekat u Mađarskoj
6 Apr 2026 Loša hidrologija i zastoj TE smanjili proizvodnju struje u Crnoj Gori
30 Mar 2026 Zapadni Balkan između dekarbonizacije i energetske sigurnosti
30 Mar 2026 AI u fokusu SET-a u Trebinju
26 Mar 2026 Otvoren 7. Samit energetike „SET – Trebinje 2026“
26 Mar 2026 Baterijski sistemi su jedina investicija u energetici koju možete realizovati za 12 mjeseci
26 Mar 2026 BiH planira snažan rast kapaciteta i investicija u zelenu energiju
12 Mar 2026 Propao i drugi tender za baterije za zelenu energiju
1 Mar 2026 Gradi se jedna od najvećih solarnih elektrana u regionu
31 Jan 2026 Crna Gora raspolaže sa više od 16 GW solarnog i vetroenergetskog potencijala
28 Jan 2026 Elektroprivreda RS pred izazovima prenosa

Evropska unija ni u uslovima sve jače energetske krize ne odustaje od „zelenog dogovora“. Naprotiv, zemlje članice moraju povećati ulaganja u obnovljive izvore. Kako bi opstale na tržištu, naftne kompanije prve su ušle u energetsku tranziciju, pored derivata proizvode i struju. Grčki „Helenik petroleum“ pustio je u pogon specifičan, najveći solarni park u Evropi sa dvostranim panelima, koji daje gotovo četiri puta jeftniju struju od tržišne.

Grčki naftni gigant iskoristio je klimatske blagodeti na severu zemlje gde je zračenje Sunca pogodno za fotonaponske panele. Dvesta kilometra od Soluna, na području Kozanija, na oko hiljadu metara nadmorske visine, sagrađen je solarni park.

„Na ovoj lokaciji je najbolja kombinacija vremenskih uslova za maksimalni učinak fotonaponskih panela. Dakle, potrebna nam je niska temperatura kao sada, Sunce i hladno vreme. Ovo je idealno“, istakao je Sotiris Kapelos, direktor za razvoj u „Helenik petroleumu“.

POGLEDAJTE YouTube video o solarnoj elektrani - Construction of the solar park Kozani (Greece)



„Moramo biti zeleniji, moramo se transformisati iz naftne u energetsku kompaniju, investiraćemo značajna sredstva u obnovljive izvore energije. Neophodna nam je ta promena ukoliko želimo biti ovde, ne samo u narednoj deceniji već i u narednih 60-70 godina“, rekao je Sotiris Anastasijadis, direktor korporativnih komunikacija u „Helenik petroleumu“.

Solarni park, koji se prostire na oko dva i po miliona kvadratnih metra, sa pratećom infrastrukturom izgrađen je za samo 16 meseci. A specifičan je po najnaprednijoj solarnoj tehnologiji – takozvanim bifacijalnim modulima.

Ovi solarni paneli su dvostrani, u slobodnom prevodu možemo reći sa dva lica. To im povećava snagu za čak pet posto. Inače, ovaj solarni park, koji je jedan od najvećih u Evropi, može da pokrije godišnje potrebe za električnom energijom 75.000 grčkih domaćinstava.

„Dakle, celo postrojenje može da proizvede 204 megavat-sata struje plus tih dodatnih pet posto. To nije postrojenje za posebne namene već struja ide u prenosni sistem Grčke i može je trošiti svako ko je priključen“, rekao je Sotiris Kapelos.

A ono što je najvažnije, tom investicijom se smanjuje emisija ugljen-dioksida za trista miliona tona, a naftnoj kompaniji obezbeđuje kokurentnost na domaćem energetskom tržištu, jer u uslovima energetske krize obezbeđuju znatno jeftiniju struju.

„Učestvovali smo na aukciji sa cenom od 57,72 evra po megavat-satu. Ta cena je i pre krize, rekao bih, bila na nivou veleprodajne, a u odnosu na 200 evra po megavat-satu i današnje krize i prilike, ona je minimalna“, naglasio je Sotiris Kapelos.

Investicija od 130.000.000 evra u taj solarni park isplatiće se, kažu, za najduže sedam godina. „Helenik“, koji posluje i u našoj zemlji kao „Eko Srbija“, ima slične planove za ulaganja ne samo u Grčkoj već i u regionu.
 
Web Analytics