ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 10.11.2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     









    NAZAD
CG:Iz obnovljivih izvora 20% struje 2022. godine   25 Jul 2019 - seebiz

Najnovije vesti Balkan :

12 Nov 2019 U petak puštanje u rad podmorskog kabla
11 Nov 2019 CG: Najjeftinija struja za industrijske potrošače
3 Nov 2019 Tuzla:Počeli radovi na termoelektrani
3 Nov 2019 CEEC i Lager žele gradnju elektrane u Sanskom Most
17 Okt 2019 Najveća baterija u Sloveniji... i šire
19 Sep 2019 Gubitke struje na mreži platili građani
11 Sep 2019 Korigovana cena struje - 40 evra za megavat

 

Povezane vesti :

11 Nov 2019 CG: Najjeftinija struja za industrijske potrošače
26 Avg 2019 CG: Projekat pomorskog kabla je nerentabilan?
25 Jul 2019 CG:Iz obnovljivih izvora 20% struje 2022. godine
10 Jun 2019 Ko bi opet Taru da pretvara u baru?
4 Jun 2019 CRNA GORA I ITALIJA SPOJENE POVODNIM KABLOM
30 Maj 2019 NE ODUSTAJU OD HE NA MORAČI
13 Jan 2019 EPCG može povećati cijenu struje do kraja godine
10 Sep 2018 CG: Devet kompanija zainteresovano za izgradnju SE
9 Jul 2018 Hrvatska dobiva najveću sunčanu elektranu
31 Maj 2018 EPCG u prednosti u ranim fazama otvaranja tržišta
31 Maj 2018 CG: Raspisan javni poziv za izgradnju SE
7 Mar 2018 Zagađenje ne poznaje državne granice
19 Feb 2017 CG:Povlašćenim proizvođačima isplaćeno 4,5 miliona
2 Jan 2018 EPCG: Akumuliran gubitak od pokriven iz kapitala
16 Avg 2017 ERS: Sumnjiva prodaja viška električne energije

Crna Gora će 2022. godine 20 odsto ili oko 750 gigavat-časova električne energije proizvoditi iz malih, vjetro i solarnih elektrana, navedeno je dugoročnom energetskom bilansu za period od 2020. do 2022. godine.

Sve male hidroelektrane će prema ovogodišnjem planu proizvesti 109 gigavat-časova, dok će uz postepen rast, zbog puštanja u rad novih, njihova ukupna proizvodnja u 2022. godini iznositi 255 gigavata. Proizvodnja vjetro elektrana će se sa sadašnjih 313 povećati na 398 gigavat-časova jer se u 2022. očekuje ukjučenje vjetroelektrane Gvozd kod Nikšića. Proizvodnja iz solarnih elektrana iznosiće 2022. godine 100 gigavata. Uključenje solarne elektrane Briska gora očekuje se krajem 2020. godine u kojoj će proizvesti 10 gigavata, ali će od 2021. stabilizovati proizvodnju na 100 gigavata.

Na kraju 2022. godine proizvodnja će biti veća za 12,5 odsto u odnosu na 2020. godinu. Povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora znači i veće subvencije na računu za struju.

"Ovaj rezultat je posljedica dobre investicione klime koja će rezultovati ulaskom novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora (OIE)", saopšteno je u Vladinom dokumentu.

Termoelektrana Pljevlja će u 2022. godini proizvesti 1,4 hiljade gigavat-časova, odnosno za oko 93 gigavata više nego ove godine. Međutim, zbog rasta proizvodnje iz OIE procenat proizvodnje iz TE Pljevlja će sa 40 odsto u 2019. pasti na 36 odsto u 2022. godini. Proizvodnja iz HE Piva ostaje na istih 920 gigavata, kao i iz Perućice na 750 gigavata. Ukupna proizvodnja iz ove dvije velike hidroelektrane iznosiće 44 odsto ukupne proizvodnje što su dvije milijarde gigavat-časova.

Ukupna proizvodnje te 2022. godine planirana je na 3,8 hiljada gigavata, dok je ukupna potrošnja predviđena na 3,6 hiljada gigavat časova.

Najveći potrošač i narednih godine biće Kombinat aluminijuma - Uniprom kojem će trebati godišnje 621 gigavat. KAP je proteklih godina trošio manje nego što je bilo projektovano energetskim bilansom, tako je u 2017. od planiranih 780 potrošio 586 gigavata.

Željezari Toščelik u naredne tri godine planirana je potrošnja na 38,4 gigavata, što je neznatno niže nego proteklih godina. U 2017. Željezara je potrošila 40 gigavata, u 2018. godini 39, a u ovoj godini predviđena su za nju 43 gigavata.

U bilansu je navedeno da su ove dvije kompanije plan potreba za naredne tri godine dostavile Ministarstvu ekonomije.

Ukupni gubici na mreži ove godine očekuje se da iznose 514 gigavat- časova, dok je narednih godina predviđeno njihovo postepeno smanjenje pa će 2022. godine iznositi 443 gigavata. I ovako smanjeni gubici biće duplo veći od proizvodnje iz svih malih hidroelektrana.

Gubici u distrubutivnoj mreži se smanjuju sa 334 na 270 gigavata, a u prenosnoj sa 180 na 173 gigavata. Kako je objašnjene u bilansu, gubici u prenosu će se ove godine povećati sa 140 na 180 gigavata a u 2020. na 194 gigavata zbog puštanja u rad podmorskog kabla za Italiju jer će se računati i tehnički gubici koji nastaju tokom tog prenosa. Od 2021. se očekuje smanjenje ukupnih gubitaka u prenosu.
 
Web Analytics