ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 10.11.2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     









    NAZAD
Propada najstarija hidroelektrana na Balkanu   18 Okt 2016 - energetikars. nezavi

Najnovije vesti Balkan :

19 Jun 2018 Spajaju su slovensko i hrvatsko tržište
31 Maj 2018 EPCG u prednosti u ranim fazama otvaranja tržišta
31 Maj 2018 CG: Raspisan javni poziv za izgradnju SE
31 Maj 2018 U Skoplju otvorena prva fabrika solarnih panela
31 Maj 2018 Albanija obnavlja drimske hidroelektrane
25 Maj 2018 EPCG: Početak izrade projekta vjetroparka „Gvozd“
18 Maj 2018 Oživljava se nuklearna elektrana Belene?

 

Povezane vesti :

31 Maj 2018 Albanija obnavlja drimske hidroelektrane
6 Maj 2018 CG: Za modernizaciju HE Piva i HE Perućica 9m eura
6 Maj 2018 Milijarde za Sunce i vjetar u Grčkoj
23 Apr 2018 Hrvatska: Zamrla ugradnja panela
7 Apr 2018 Hrvatska sve ovisnija o uvozu električne energije
29 Mar 2018 Incident u rumunskoj nuklearki
26 Mar 2018 Slovenija forsira čak sedam hidroelektrana na Muri
19 Mar 2018 BIH kreće u izgradnju cijelog vjetroparka
7 Mar 2018 RS: Otvorena mini-hidroelektrana "Medna"
7 Mar 2018 Zagađenje ne poznaje državne granice
19 Feb 2017 CG:Povlašćenim proizvođačima isplaćeno 4,5 miliona
19 Feb 2018 Hrvatska s najboljima u Europi po instaliranim VE
13 Feb 2018 ERS: Od izvoza prihod od 21 milion KM
13 Feb 2018 EPCG: Manja proizvodnja struje zbog suše
28 Jan 2018 Mađarska gradi 3.000 malih SE

BANJALUKA, Najstarija hidroelektrana na Balkanu propada. Otkako nema starog visećeg mosta kod Vitaminke, putnici sve češće prolaze pokraj stare i oronule zgrade. Mnogi i ne znaju da je u Banjaluci zahvaljujući tom mjestu, prvi put zasijala sijalica. Slike pokazuju da je cijeli kraj ličio na grad iz bajke.

Mjesto koje je nekada osvjetljavalo grad na Vrbasu, danas je potpuno u tami, a mnogi građani ni ne znaju istoriju ovog objekta, koji se nalazi u Trapistima, označen samo sa Slatinska 1.

Nažalost, nije u funkciji pedeset godina. Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju monasima franjevačkog manastira Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv.

“Grade branu, najprije drvenu. Kad su vidjeli da je ta turbina premala, kupuju onda jaču turbinu od 300 konjskih snaga. Nakon toga je grad već počeo dobijati struju i šira gradska okolina. Ta brana je nažalost i pukla 1913, pa trapisti grade nakon toga betonsku branu”, rekao je Ivica Božinović, profesor istorije religija.

Ni unutra ništa bolja slika. Zarđali ostaci turbina, pivskih flaša i izlučevina. U “Elektrokrajini” kažu da je postojala ideja da se hidroelektrana pretvori u muzej.

“To bi bio muzej stalne postavke, svih postrojenja i uređaja koji su pokazali početak elektrizacije na ovom području. To su neke ideje, a nadležni organi Elektrokrajine će u narednom periodu to razmotriti i iduće godine ćemo moći dati više detalja”, izjavio je Predrag Klincov, portparol “Elektrokrajine” Banjaluka.

Dok se ne razmotri ideja i ne dobiju potrebne dozvole od nadležnih, u doba rekonstrukcija, zgrada će i dalje da privlači pažnju barem svojim neuglednim izgledom.

Istorijat

Slavko Podgorelec, autor serijala „Medaljoni u vremenu“ Radija Republike Srpske, kaže da je prva žarulja na ovom prostoru upaljena je 27. marta 1899. u samostanu Trapisti. Kako? Tako što je pater Dominik Asfalg iz Beča poručio jednu parnu mašinu koja je trebala da služi za potrebe suknare. "Njemu je odmah kliker upalio, on je onda shvatio da bi se uz tu parnu mašinu, taj lokomobil, mogao prikačiti i generator, kojim su se počeli punitio akumulatori, iz kojih su zapaljene prve električne žarulje u samostanu Trapist", priča Podgorelec. "Medaljoni u vremenu" inicirali su 2009. godine obilježavanje jubileja- 110 godina od paljenja prve električne sijalice. Uz podršku Gradske uprave Banjaluke i medijskim pokroviteljstvom naše medijske kuće, smbolično je upaljena sijalica u Gospodskoj ulici koja je to veče bila u potpunom mraku. Da se vratimo u 1899, prekretnicu industrijskog razvoja Banjaluke, ali i ovog dijela Balkana, najzapadnijeg dijela tadašnje Turske carevine – Rumelije. Prve banjalučke sijalice osvjetljavale su prostore i industrijske pogone - pivaru, siranu, tvornice tekstila i makarona, mlin ogromnog katoličkog samostana i bližu okolinu na desnoj obali Vrbasa. Potom će "struja preskočiti rijeku" i osvijetliti industrijsku koloniju i željezničku stanicu, a tri godine kasnije sa banjalučkih gradskih ulica istisnuti petrolejske fenjere i zagospodariti javnom rasvjetom. "Već u novembru iste godine instalirane su prve turbine ili čigre na hidroelektranu na Vrbasu u Trapistima, pojačana je snaga i već tri godine kasnije struje je stigla do Banjalučke željezničke stanice u predgrađu. Osvjetljena su oba kolosijeka i zgrada željezničke stanice", priča Slavko Podgorelec. Industrijska renesansa krunisana je izgradnjom hidrocentrale na Vrbasu.

 
Web Analytics