ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 10.11.2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     









    NAZAD
Propada najstarija hidroelektrana na Balkanu   18 Okt 2016 - energetikars. nezavi

Najnovije vesti Balkan :

5 Nov 2018 CG: Pokradene čelične konstrukcije sa dalekovoda
5 Nov 2018 Kada ne puše vjetar Rumunjska nema dovoljno struje
5 Nov 2018 HEP: Ulagat ćemo u obnovljivce i mrežu
22 Okt 2018 EPCG: Sanacija prvog bloka TE Pljevlja
20 Sep 2018 U Podgorici će se graditi velika solarna elektrana
20 Sep 2018 Tuzla: Kineski investitori se povlače iz projekta
20 Sep 2018 Tuzla: Kineski investitori se povlače iz projekta

 

Povezane vesti :

5 Nov 2018 HEP: Ulagat ćemo u obnovljivce i mrežu
22 Okt 2018 EPCG: Sanacija prvog bloka TE Pljevlja
20 Sep 2018 U Podgorici će se graditi velika solarna elektrana
25 Avg 2018 EPCG obilježava 108. godina rada
30 Jul 2018 Izvoznici električne energije iz BiH
9 Jul 2018 Raspisan međunarodni tender za izgradnju HE Dabar
9 Jul 2018 Hrvatska dobiva najveću sunčanu elektranu
31 Maj 2018 Albanija obnavlja drimske hidroelektrane
6 Maj 2018 CG: Za modernizaciju HE Piva i HE Perućica 9m eura
6 Maj 2018 Milijarde za Sunce i vjetar u Grčkoj
23 Apr 2018 Hrvatska: Zamrla ugradnja panela
7 Apr 2018 Hrvatska sve ovisnija o uvozu električne energije
29 Mar 2018 Incident u rumunskoj nuklearki
26 Mar 2018 Slovenija forsira čak sedam hidroelektrana na Muri
19 Mar 2018 BIH kreće u izgradnju cijelog vjetroparka

BANJALUKA, Najstarija hidroelektrana na Balkanu propada. Otkako nema starog visećeg mosta kod Vitaminke, putnici sve češće prolaze pokraj stare i oronule zgrade. Mnogi i ne znaju da je u Banjaluci zahvaljujući tom mjestu, prvi put zasijala sijalica. Slike pokazuju da je cijeli kraj ličio na grad iz bajke.

Mjesto koje je nekada osvjetljavalo grad na Vrbasu, danas je potpuno u tami, a mnogi građani ni ne znaju istoriju ovog objekta, koji se nalazi u Trapistima, označen samo sa Slatinska 1.

Nažalost, nije u funkciji pedeset godina. Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju monasima franjevačkog manastira Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv.

“Grade branu, najprije drvenu. Kad su vidjeli da je ta turbina premala, kupuju onda jaču turbinu od 300 konjskih snaga. Nakon toga je grad već počeo dobijati struju i šira gradska okolina. Ta brana je nažalost i pukla 1913, pa trapisti grade nakon toga betonsku branu”, rekao je Ivica Božinović, profesor istorije religija.

Ni unutra ništa bolja slika. Zarđali ostaci turbina, pivskih flaša i izlučevina. U “Elektrokrajini” kažu da je postojala ideja da se hidroelektrana pretvori u muzej.

“To bi bio muzej stalne postavke, svih postrojenja i uređaja koji su pokazali početak elektrizacije na ovom području. To su neke ideje, a nadležni organi Elektrokrajine će u narednom periodu to razmotriti i iduće godine ćemo moći dati više detalja”, izjavio je Predrag Klincov, portparol “Elektrokrajine” Banjaluka.

Dok se ne razmotri ideja i ne dobiju potrebne dozvole od nadležnih, u doba rekonstrukcija, zgrada će i dalje da privlači pažnju barem svojim neuglednim izgledom.

Istorijat

Slavko Podgorelec, autor serijala „Medaljoni u vremenu“ Radija Republike Srpske, kaže da je prva žarulja na ovom prostoru upaljena je 27. marta 1899. u samostanu Trapisti. Kako? Tako što je pater Dominik Asfalg iz Beča poručio jednu parnu mašinu koja je trebala da služi za potrebe suknare. "Njemu je odmah kliker upalio, on je onda shvatio da bi se uz tu parnu mašinu, taj lokomobil, mogao prikačiti i generator, kojim su se počeli punitio akumulatori, iz kojih su zapaljene prve električne žarulje u samostanu Trapist", priča Podgorelec. "Medaljoni u vremenu" inicirali su 2009. godine obilježavanje jubileja- 110 godina od paljenja prve električne sijalice. Uz podršku Gradske uprave Banjaluke i medijskim pokroviteljstvom naše medijske kuće, smbolično je upaljena sijalica u Gospodskoj ulici koja je to veče bila u potpunom mraku. Da se vratimo u 1899, prekretnicu industrijskog razvoja Banjaluke, ali i ovog dijela Balkana, najzapadnijeg dijela tadašnje Turske carevine – Rumelije. Prve banjalučke sijalice osvjetljavale su prostore i industrijske pogone - pivaru, siranu, tvornice tekstila i makarona, mlin ogromnog katoličkog samostana i bližu okolinu na desnoj obali Vrbasa. Potom će "struja preskočiti rijeku" i osvijetliti industrijsku koloniju i željezničku stanicu, a tri godine kasnije sa banjalučkih gradskih ulica istisnuti petrolejske fenjere i zagospodariti javnom rasvjetom. "Već u novembru iste godine instalirane su prve turbine ili čigre na hidroelektranu na Vrbasu u Trapistima, pojačana je snaga i već tri godine kasnije struje je stigla do Banjalučke željezničke stanice u predgrađu. Osvjetljena su oba kolosijeka i zgrada željezničke stanice", priča Slavko Podgorelec. Industrijska renesansa krunisana je izgradnjom hidrocentrale na Vrbasu.

 
Web Analytics