ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     











    NAZAD
Elektroprivreda RS prebacila plan   4 Jan 2015 - energetikars

Najnovije vesti Balkan :

15 Apr 2024 NE Krško: Finansirana iz ratne odštete, od ideje do realizacije skoro 20 godina
15 Apr 2024 Mađarska opredeljena za zelene kilovate
15 Apr 2024 HROTE objavio natječaj za OIE vrijedan gotovo 260 milijuna eura
15 Apr 2024 Sporna dva nova nuklearna reaktora u Bugarskoj
12 Apr 2024 Od EPCG i CGES dobit 88 miliona
1 Apr 2024 Hoće li BiH od izvoznika postati uvoznik električne energije?
1 Apr 2024 Počinje remont nuklearne elektrane Krško

 

Povezane vesti :

15 Apr 2024 NE Krško: Finansirana iz ratne odštete, od ideje do realizacije skoro 20 godina
1 Apr 2024 Hoće li BiH od izvoznika postati uvoznik električne energije?
25 Mar 2024 Moguće međunarodne arbitraže BiH i Hrvatske
22 Mar 2024 Na prostoru Zapadnog Balkana imamo 6,7 odsto energije iz solara i vetra
18 Mar 2024 Entiteti u BiH i bez riješene granice sa Srbijom planiraju elektrane na Drini
4 Mar 2024 Postignut dogovor o izgradnji hidroelektrane
4 Mar 2024 Haos zbog ukidanja tarife za obračun električne energije
6 Feb 2024 Trebinje uskoro dobija najveću solarnu elektranu na Balkanu
31 Jan 2024 HSE od četvrtka počinje dobivati struju iz Termoelektrane Ugljevik
20 Dec 2023 EFT-ova solarna elektrana Bileća na mreži početkom februara
17 Dec 2023 Veliki problemi u funkcioniranju elektroenergetske mreže u BiH
12 Nov 2023 Do kraja godine kineski kredit za HE Bistrica u Republici Srpskoj
20 Sep 2023 Sokolac: Zeleno svjetlo za solarnu elektranu vrijednu 120 miliona eura
14 Sep 2023 OPREDIJELjENI ZA PROIZVODNjU IZ OIE
18 Apr 2023 ERS: U 2022. jedini na Balkanu ostvarili dobit

Elektroprivreda Republike Srpske proizvela je u 2014. godini 5 miliona 655 gigavat časova električne energije, što je za oko 40 gigavat časova više od planiranih količina i čime možemo biti izuzetno zadovoljni, saopštio je novinarima Blagoje Šupić, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove ove kompanije. On dodaje da su distributivni gubici svega oko 12%, što je niže i od gubitaka određenih od strane regulatora, jer su početkom ovog milenijuma ti gubici bili više nego duplo uvećani i iznosili su 26%.

„Smanjenje distributivnih gubitaka od samo 1% na prihod od 350 do 400 miliona iznosi uštedu od 3,5 do 4 miliona na godišnjem nivou, a to nije malo„, dodaje Šupić.

On, sa druge strane, iznosi podatak da su EPRS i njena zavisna preduzeća u ovoj godini izdvojila po osnovu donacija 5 miliona i 41.000 maraka, a 27,5 miliona maraka je izdvojeno na ime dividende Vladi RS, na koje ime su i hidroelektrane izdvojile 40 miliona maraka obveznica.

Iako su i sama elektrodistributivna preduzeća u sastavu EPRS pretrpjela u majskim poplavama štete u iznosu od preko 60 miliona maraka, Šupić dodaje da su one distribucije koje nisu bile direktno ugrožene vodom odmah pritekle u pomoć, najprije u ljudstvu, a onda i mehanizacijom, čamcima i drugom opremom, koja je iz Hercegovine i drugih neugroženih krajeva odlazila prema Elektro Bijeljini i Elektro Doboju radi što hitnije sanacije mreže.

„Svjedoci smo da je struja puštana u kuće i prije nego se voda u potpunosti povukla, jer je solidarnost na djelu bila najbitnija u tim momentima, kada je preko Fonda solidarnosti djelovao svako ko je mogao da pomogne. U tom smislu je izdvojeno preko 5 miliona maraka“, naglašava Šupić i dodaje da su u tom smislu sama proizvodna preduzeća izdvojila 800.000 maraka.

Poplave su, kaže, uticale i na činjenicu da se poveća naknada vezana za potopljeno zemljište i korištenje prirodnog bogatstva u stopostotnom iznosu, što je dodatni trošak Elektroprivrede od 10 miliona maraka.

Šupić tvrdi da su u ovoj godini, pored prebačaja plana, smanjenja gubitaka i racionalizacije poslovanja, već počeli i ozbiljan rad na realizaciji planova u narednoj godini, gdje je za Hercegovinu najbitnija HE Dabar koju EPRS i Hidroelektrane na Trebišnjici grade vlastitim sredstvima, a u toku je dobijanje saglasnosti za proboj tunela, investicije vrijedne 120 miliona maraka
 
Web Analytics