ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 10.11.2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     









    NAZAD
Struja iz proizvodnog otpada za 15 milijuna eura   20 Maj 2010 - energetika

Najnovije vesti Balkan :

30 Mar 2020 EPBiH: Smjenski rad bez napuštanja objekata
23 Mar 2020 Nuklearka Krško normalno funkcioniše
18 Mar 2020 CG: Ugovori o zakupu zemljišta za VE na Brajićima
9 Mar 2020 RS: Megavati iz obnovljivih izvora
9 Mar 2020 CG: Udvostručiti proizvodnju HE Perućice
9 Mar 2020 Usvojene odluke o gradnji dvije VE u BIH
1 Mar 2020 Samit energetike ŠANSA za privredu Srpske

 

Povezane vesti :

30 Mar 2020 EPBiH: Smjenski rad bez napuštanja objekata
23 Mar 2020 Nuklearka Krško normalno funkcioniše
18 Mar 2020 CG: Ugovori o zakupu zemljišta za VE na Brajićima
9 Mar 2020 RS: Megavati iz obnovljivih izvora
9 Mar 2020 CG: Udvostručiti proizvodnju HE Perućice
9 Mar 2020 Usvojene odluke o gradnji dvije VE u BIH
1 Mar 2020 Samit energetike ŠANSA za privredu Srpske
1 Mar 2020 CG: Domaća proizvodnja podmirila 97 odsto potreba
23 Feb 2020 Crnogorska berza struje do kraja godine
23 Feb 2020 OPASNA KRAĐA Ukrali transformator
3 Feb 2020 Hrvatska: GEEN gradi treću elektranu na biomasu
26 Jan 2020 Obnovljivi izvori prioritet EPCG
20 Jan 2020 CGES-u šest miliona godišnje od kabla
20 Jan 2020 Grčka: Izbor snabdevača strujom
8 Jan 2020 ERS: ODLIČNI REZULTATI

Prvi u Hrvatskoj projekt kogeneracije na biomasu privodi se kraju. Kako im HEP nije mogao isporučiti dovoljno struje, tvrtka Strizivojna Hrast podiže vlastitu elektranu koja će im omogućiti proširenje proizvodnje i nova zapošljavanja U godini krize i recesije, kada se brojni gospodarski subjekti susreću s gubitkom tržišta, padom proizvodnje i otpuštanjem radnika, u tvrtki Strizivojna Hrast iz Strizivojne nedaleko od Đakova radi se punim kapacitetima u dvije smjene i nema problema s plasmanom robe. Tvrtka trenutačno zapošljava 350 radnika u dvije smjene i izvozi 1,2 milijuna četvorna metra parketa, a glavno tržište je Švicarska.
Tvrtka ne osjeća krizu koja je zahvatila gospodarstvo, a razlog je što imamo velikoga kupca za naš proizvod, pa je čak u ovoj recesiji dobio i veću priliku na tržištu, što znači da je potražnja za našim lamel-parketom čak porasla«, objašnjavaju direktor Mato Ravlić i njegova kći Martina, ekonomistica koja je nakon školovanja u Hrvatskoj potrebna znanja nužna za nastavak obiteljskog posla stjecala i u Bruxellesu.
»Proizvodnja bi bila i veća da nema problema s energijom, pa je to bio razlog što smo 2006. godine krenuli u projekt kogeneracije na biomasu, prvi u Hrvatskoj«, tvrdi Martina koja je voditeljica cijelog projekta.
»Naša tvrtka nalazi se na kraju HEP-ove mreže zbog čega nam nisu mogli isporučiti dovoljnu količinu električne energije, pa struju sami proizvodimo pomoću dizelskog agregata, a ta je struja tri puta skuplja od obične«, ističe direktor. Zato su odlučili proizvoditi vlastitu struju od ostataka iz primarne proizvodnje.
Među najvećim preprekama u početku je bila zakonska regulativa koja tada još nije bila definirana, niti se znalo što znači »povlašteni status proizvođača«, prisjeća se voditeljica prvoga hrvatskog projekta kogeneracije na biomasu. Činjenica da se četiri godine radi na realizaciji te da je projekt tek sada pri kraju, govori koliko je to bilo nepoznato i nedefinirano područje.
Kogeneracija znači proizvodnju i toplinske i električne energije, odnosno slikovito »kotao ložen bio masom«, a za to se koristi najsuvremenija tehnologija, s time da je 60 posto hrvatska oprema.
U vlastitoj elektrani tvrtka Strizivojna Hrast proizvodit će 3,3 megavata električne energije i 12 megavata toplinske energije. Proizvedena struja prodavat će se HEP-u, a kupovat će se potrebna količina nužna za proizvodnju, što trenutačno iznosi 2,2 megavata, s time da se, nakon proširenja, računa na vlastitu potrošnju od 2,8 megavata. Ostatak struje ostat će u mreži HEP-a. Tvrtka je već dobila status povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije. Potpisan je ugovor na 12 godina otkupa električne energije i projekt je dosad realiziran sa 60 posto. Ravlići očekuju da će prvi megavati struje proizvedene u vlastitoj elektrani poteći do kraja godine. Osim zakonske regulative, za realizaciju projekta tvrtka je čekala i povoljnije uvjete na financijskom tržištu kako bi se zatvorila financijska konstrukcija čija je ukupna vrijednost 15 milijuna eura, piše Vjesnik.
»Sada već takvi projekti imaju podršku, jer je prepoznata vrijednost, posebno kada se ima na umu nedostatak energije, ali i briga za okoliš. Drugima će biti puno lakše«, poručuju Ravlići dok svoj projekt kogeneracije na biomasu polako završavaju.
»Nama je najvažnije da nam projekt omogućuje daljnje proširenje tvornice koje je zaustavljeno već dvije godine zbog nedostatka toplinske i električne energije. Ne možemo se proširivati dalje, a imamo potrebu, imamo narudžbe, kupce za nove proizvode«, kaže Ravlić, ističući da je samo energija bila zapreka da se prošire i zaposle nove ljude.
»Proizvodnja će rasti onom brzinom kojom mi budemo to mogli pratiti, jer već imamo osiguranog kupca, ali moramo napraviti još jednu novu halu, proširiti sušarske kapacitete, narudžbe imamo, tržište nije problem, radne snage ima dovoljno u ovim selima i bitno je da krene onaj prvi dio, a to je struja i toplina«, ističe Ravlić.
Planirano proširenje proizvodnih kapaciteta omogućit će i viši stupanj dorade. »Biomase ima dovoljno za našu proizvodnju, odnosno potrebno nam je godišnje oko 35.000 tona«, ističe direktor Ravlić, a koliko se i o tome vodi računa govori i podatak da niti u jednoj fazi proizvodnje u tvrtki Strizivojna Hrast nema neiskoristivih ostataka.
Osim za stvaranje biomase za buduću elektranu, dio ostataka iz proizvodnje koristi se i pakira kao drvca za potpalu, što se također izvozi na zapadno tržište.

Tehnologija buduće elektrane

»Kao pogonsko gorivo nove elektrane služit će usitnjena biomasa koja će sagorijevati u kotlu i zagrijavati cijevi i vodu koja se pretvara u paru, para pokreće turbinu, zatim odlazi u rashladni toranj i ponovo u obliku vode natrag u kotao. Jedan dio pare odlazi prema sušarama u kojima se suši drvo za proizvodnju i tu se rashlađuje i ponovno vraća u kotao na dogrijavanje i pretvaranje u paru«, objašnjava direktor Ravlić tehnologiju rada buduće vlastite elektrane čije se konture već naziru.
 
Web Analytics