ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 10.11.2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Pretražite vesti Balkan:

 

VESTI BALKAN

     









    NAZAD
VE DAVAT ĆE STRUJE KOLIKO I KRŠKO   4 Maj 2009 - biznis

Najnovije vesti Balkan :

30 Mar 2020 EPBiH: Smjenski rad bez napuštanja objekata
23 Mar 2020 Nuklearka Krško normalno funkcioniše
18 Mar 2020 CG: Ugovori o zakupu zemljišta za VE na Brajićima
9 Mar 2020 RS: Megavati iz obnovljivih izvora
9 Mar 2020 CG: Udvostručiti proizvodnju HE Perućice
9 Mar 2020 Usvojene odluke o gradnji dvije VE u BIH
1 Mar 2020 Samit energetike ŠANSA za privredu Srpske

 

Povezane vesti :

30 Mar 2020 EPBiH: Smjenski rad bez napuštanja objekata
23 Mar 2020 Nuklearka Krško normalno funkcioniše
18 Mar 2020 CG: Ugovori o zakupu zemljišta za VE na Brajićima
9 Mar 2020 RS: Megavati iz obnovljivih izvora
9 Mar 2020 CG: Udvostručiti proizvodnju HE Perućice
9 Mar 2020 Usvojene odluke o gradnji dvije VE u BIH
1 Mar 2020 Samit energetike ŠANSA za privredu Srpske
1 Mar 2020 CG: Domaća proizvodnja podmirila 97 odsto potreba
23 Feb 2020 Crnogorska berza struje do kraja godine
23 Feb 2020 OPASNA KRAĐA Ukrali transformator
3 Feb 2020 Hrvatska: GEEN gradi treću elektranu na biomasu
26 Jan 2020 Obnovljivi izvori prioritet EPCG
20 Jan 2020 CGES-u šest miliona godišnje od kabla
20 Jan 2020 Grčka: Izbor snabdevača strujom
8 Jan 2020 ERS: ODLIČNI REZULTATI

Hrvatska je odlučno prionula pospremanju svog dvorišta zahvaljujući Vladi koja gura te projekte i njezinoj Strategiji gospodarenja otpadom. Mnogi se projekti ostvaruju upravo na Vladinu inicijativu, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo, piše Vjesnik.
Hrvatska je na nedavnoj međunarodnoj konferenciji o energetskoj sigurnosti i učinkovitosti održanoj u Budvi, u Crnoj Gori, proglašena regionalnim liderom energetske učinkovitosti. Čelnik izaslanstva Europske komisije u Crnoj Gori Nicola Bertolini preporučio je ostalim zemljama jugoistočne Europe da slijede hrvatski primjer. O tome smo razgovarali s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinkom Mladineom.
• Kolika je važnost tog priznanja?
- Činjenica da je Hrvatska proglašena regionalnim liderom među 32 zemlje ne samo Europe, nego i svijeta, veliko je priznanje. To znači da su sve zemlje pristupnice Uniji, ali i one koje su već članice, a to se odnosi na Sloveniju, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku, dobile upute da slijede naš primjer kad se radi o projektima učinkovitog korištenja energije
• Može li Hrvatska biti energetski neovisna?
- Nažalost, Hrvatska uvozi više od 53 posto energije koju troši, što je mnogo. No, problem je osviješten i stvoren je zakonodavni okvir kako bi se do 2020. smanjila potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova za po 20 posto, te da se na 20 posto poveća udjel energije dobivene iz obnovljivih izvora, kao što su vjetar, sunce, termalne vode i biomasa, a predviđa se i gradnja manjih hidroelektrana.
Trenutačno iz obnovljivih izvora dobivamo samo 0,57 posto energije, a cilj je do 2012. podići proizvodnju na najmanje 5,8 posto. Fond je već uložio više od 270 milijuna kuna u više od 500 takvih projekata.
• Koji su potencijali Hrvatske u tom pogledu?
- Kad bi se izgradile sve vjetroelektrane za koje se već prijavilo 250 investitora, Dalmacija bi mogla proizvoditi čak 1300 megavata električne energije godišnje. To je usporedivo s količinom električne energije koje bi godišnje proizvele dvije nuklearke Krško. No, ne mogu se svi projekti ostvariti jer bi se okoliš devastirao, ali je realno da će se za pet-šest godina u Dalmaciji proizvoditi 300 do 400 megavata električne energije iz vjetroelektrana godišnje. To je, opet, gotovo jednaka količina energije, proizvedena u nuklearki Krško. Riječ je o zaista velikom kapacitetu.
• Kakav je interes naše države za energetsku učinkovitost?
- Zanimanja je sve više, a Fond s UNDP-om već ostvaruje projekte za podizanje energetske učinkovitosti u objektima čiji su vlasnici država, županija, grad ili općina. U njih se ulaže 76 milijuna kuna, s naglaskom na kvalitetnu izolaciju u zgradama u javnom sektoru - vrtićima, školama i bolnicama, u kojima se smanjuje potrošnja toplinske energije.
U zgradama se gubi između 30 i 40 posto toplinske energije, što je zaista mnogo. Vjerojatno ćemo uskoro javnim natječajem omogućiti da se i građani samostalno javljaju s projektima kojima dokazuju da će smanjiti energetsku potrošnju u svom objektu.
• No pojedini projekti za građanima već postoje.
- Otočanima se putem natječaja omogućuje subvencija za gradnju sustava korištenja ukapljenog naftnog plina u domaćinstvu kao ekološki prihvatljivog energenta te solarne energije za dobivanje toplinske energije, piše Vjesnik.
Raste i zanimanje za gradnju fotonaponskih kolektora za proizvodnju električne energije. Svijest građana se očito budi, ne samo u ekološkom smislu, nego i u pogledu uštede energije, a onda i novca. Ulaganje u solarne kolektore vraća se već za dvije do tri godine nakon čega je energija praktički besplatna, dok se ulaganje u fotonaponske kolektore vraća nakon duljeg razdoblja ali se sav dobiveni višak električne energije može prodavati.
• Hoće li se smanjiti naknada za ambalažni otpad zbog gospodarske krize?
- Naknade su već smanjene jer su zadržane na lanjskoj razini, a snižena je poticajna naknada koju poduzetnici moraju plaćati. No, naknadu za ambalažu od 0,50 lipa ne može se smanjiti jer bi se doveo u pitanje poticaj građana da vraćaju ambalažu. Zanimljivo je da su gospodarstvenici tražili da se povratna naknada smanji na 30 lipa, dok su građani istodobno htjeli da se u kriznoj godini ona poveća na 70 lipa kako bi preživjeli ovu godinu. No, ona će ostati ista, dakle 50 lipa.
• Prikupi li se sva ambalaža koja se plasira na tržište?
- Gotovo u potpunosti pa ostvarujemo bolje rezultate nego zemlje koje su bile naše učiteljice. Primjerice, Švedska prikupi 90 posto ambalaže, Njemačka i Švicarska između 70 i 75 posto, a Hrvatska gotovo 100 posto. Ipak, otkad je uspostavljena kontrola povrata smanjene su količine ambalaže za 45 posto jer se ne može više uvoziti ambalaža iz okolnih zemalja i na njoj dobivati naknada. Prikuplja se i ambalaža koju uvezu turisti, odnosno tri do pet jedinica ambalaže koju uveze svaki od 12 milijuna turista koji godišnje posjete Hrvatsku.
 
Web Analytics